Naslov
Detekcija promjene prestrašenih izraza lica
(Change detection of fearful facial expressions)

Autori
Švegar, Domagoj ; Milovanović, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIX. Dani psihologije u Zadru: sažetci priopćenja / Slišković, Ana ; Burić, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Sorić, Izabela ; Vulić-Prtorić, Anita - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2014, 169-169

ISBN
978-953-331-054-1

Skup
XIX. dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emocionalni izrazi lica ; detekcija promjene ; pažnja ; strah
(emotional facial expressions ; change detection ; attention ; fear)

Sažetak
Ljuta i prestrašena lica često su nazivana jednim nazivnikom - lica povezana s prijetnjom. Međutim, za razliku od izraza ljutnje, koji sam po sebi predstavlja potencijalnu izravnu prijetnju, prestrašeno lice ne predstavlja prijetnju za opažača, nego ukazuje na moguću opasnost u okolini. Prema tome, efekti izraza ljutnje i straha na kognitivno procesiranje trebali bi biti različiti. Ljuto će lice privlačiti i zadržavati pažnju na sebi jer predstavlja potencijalnu opasnost za opažača, dok bi prestrašeno lice trebalo reflektirati pažnju od sebe, jer se izvor njegova straha nalazi negdje u okolini. Drugim riječima, kada opažač ugleda prestrašeno lice, adaptivno je što efikasnije i brže pretražiti okolinu, kako bi locirao izvor njegovog straha, jer on je potencijalno opasan ne samo za to lice, već ujedno i za opažača (Williams i sur., 2005). U istraživanju je sudjelovalo 24 sudionika, kojima su prezentirani različiti izrazi lica: tuga, ljutnja, radost, strah, gađenje, iznenađenje te neutralni izraz. Korištena je paradigma detekcije promjene, što znači da su u sklopu svakog pokušaja prezentirana dva prikaza odvojena međupodražajnim intervalom. Prikazi su se sastojali od šest različitih izraza, a tijekom međupodražajnog intervala jedan od izraza se u nekim pokušajima promijenio, dok u preostalim pokušajima promjene nije bilo. Zadatak sudionika, bio je odgovoriti da li se promjena dogodila ili nije. Analizirana je točnost odgovora i brzina reakcije. U skladu s hipotezom koju su postavili Williams i sur. (2005) očekuje se najlošija izvedba u zadacima detekcije promjene prestrašenog lica. Međutim, analizom rezultata ustanovljeno je da ispitanici podjednako uspješno uočavaju sve promjene, a iznimno su točni u zadacima detekcije promjene sretnih lica. Nalazi su objašnjeni u okviru metodoloških specifičnosti ovog istraživanja. Dok se u istraživanjima kognitivnog procesiranja standardno koriste paradigme poput vidnog pretraživanja, kojima se ispituje rana faza kognitivnog procesiranja, paradigma detekcije promjene pruža uvid u radno pamćenje te na taj način indirektno omogućava zaključivanje o dodjeli pažnje određenim izrazima lica. Efekt iznimno uspješne detekcije promjene sretnih lica objašnjen je u okviru evolucijske psihologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA