ࡱ> ]_\Y HbjbjWW ~==S#]FFFF8~F&RR(zzz$!T&&) zzR) ) ) 8zz,,) ) z.$ijFF  Ozren Raenovi, Maja Horvatin, Ljubomir Antekolovi, Tomislav Kristi evi UTJECAJ CILJANOG TRENA}NOG PROCESA NA PLIVA KI STATUS STUDENATA VISOKE ZDRAVSTVENE `KOLE U ZAGREBU SA}ETAK: Na slu ajnom uzorku od 30 studenata Visoke zdravstvene akole u Zagrebu, proveden je trena~ni proces, s ciljem poboljaanja pliva kog statusa studenata na dionici od 25 metara. Trena~ni proces se sastojao od programa body buildinga, aerobika i plivanja. Studenti su podijeljeni u 3 grupe, od kojih je svaka provodila pojedinu kinezioloaku aktivnost u vremenskom periodu od dva mjeseca. Grupa studenata koja je provodila program body buildinga je najviae popravila svoj rezultat zadane dionice. Klju ne rije i: studenti, plivanje, body building, aerobik, t-test UVOD Studenti Visoke zdravstvene akole, smjer "Fizikalna terapija" i "Radna terapija", prema Planu i programu obrazovanja za stru ne profile i zvanja, pohaaju nastavu iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura. U sklopu kolegija, pored aktivnosti aerobica, i body buildinga, tijekom dva semestra pohaaju nastavu plivanja (Visoka zdravstvena akola, 96-97.). U programu nastave plivanja studenti su upoznati sa osnovama iz podru ja metodike obuke nepliva a, usavraavanje pliva kih tehnika i spaaavanje utopljenika, za populaciju ljudi koji nemaju smetnje u lokomotornom aparatu. Kompleksitet kretne strukture ovisi o tehnici kojom se pliva. U svim tehnikama sudjeluje gotovo cijelokupna muskulatura kojom se repetitivno izmjenjuju, ovisno o fazama rada (propulzivna, retro pulzivna), fleksija - ekstenzija, tonus - relaksacija pojedinih miainih grupa (Vola anaek, 1980.). Aerobik se izvodi uz glazbenu podlogu, s primarnim ciljem poveanja aerobnog kapaciteta, reduciranja potko~nog masnog tkiva, ja anja i oblikovanja muskulature, te openito, pozitivno djeluje na zdravlje i psiholoaki faktor "dobrog osjeanja" vje~ba a. Cilj rada je, utvrditi koji od programa plivanje, aerobik ili body building, najviae utje e na rezultat plivanja dionice od 25 m kraul ili prsnom tehnikom, u studenata Visoke zdravstvene akole u Zagrebu. U prakti nom smislu rezultati rada mogu se upotrijebiti za odr~avanje kvalitetnije nastave iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura na Visokoj zdravstvenoj akoli u Zagrebu, a u cilju poboljaanja pliva kog statusa i fizi ke kondicije studenata. METODE RADA UZORAK ISPITANIKA Grupu ispitanika ini slu ajno odabrani uzorak studenta Visoke zdravstvene akole u Zagrebu, u dobi od 18-19 godina. Ukupno je obuhvaeno 30 ispitanika, od toga 15 studentica i 15 studenata, smjera "Radni terapeuti" i "Fizikalni terapeuti", prve godine studija, akolske godine 97/98. Ispitanici se nisu prije, a niti sada, aktivno bavili sportom, nego se povremeno bave nekom tjelesnom aktivnoau ili su lanovi rekreacijskih klubova. UZORAK VARIJABLI Uzorak varijabli je vrijeme koje je potrebno studentima da otplivaju, tehnikom kojom najbolje vladaju (kraul ili prsno), jednu du~inu bazena, 25 m na Zimskom plivaliatu "Mladost". Start se izvodio na znak, sa startnih blokova, skokom na glavu ili na noge, te iz vode, odguravanjem nogama od ruba bazena. OPIS MJERNOG POSTUPKA Ispitanici su slu ajnim odabirom na po etku programa podijeljeni u tri grupe od po 5 studenata i 5 studentica u svakoj grupi. Inicijalno mjerenje provedeno je sredinom mjeseca o~ujka, a finalno mjerenje provedeno je dva mjeseca kasnije, na isti na in kao i prvo mjerenje. Zapisana su vremena plivanja, tehnika plivanja i na in starta. OPIS KINEZIOLO`KIH PROGRAMA Ciljani trena~ni programi body buildinga i aerobika, provodili su se u okviru redovne nastave tjelesne i zdravstvene kulture, dva puta tjedno po 45 minuta, a program plivanja su provodile sve grupe ispitanika jedan puta tjedno u trajanju od 45 min. Prva grupa polazila je samo nastavu plivanja na bazenu. Nastava se sastojala od obveznog rasplivavanja od stotinu metara onom tehnikom kojom je student plivao na mjerenju, a zatim, usavraavanja znanja i vjeatina iz podru ja pliva kih tehnika i metodika obu avanja nepliva a, te spaaavanja utopljenika. Druga grupa je provodila HI-LO aerobiku dva puta tjedno s progresivnim kontinuiranim re~imom optereenja, u trajanju od 45 min., s ciljem poveanja aerobnog kapaciteta. Vje~balo se uz glazbu od 140-160 BPM (otkucaja u minuti), odr~avajui frekvenciju srca izmeu 140 i 170 otkucaja u minuti (Furjan-Mandi, Pirel, 1997.). Trea grupa provodila je program body buildinga dva puta tjedno u trajanju od 45 min., s ciljem poveanja miaine mase miainih grupacija dominantnih u plivanju. Nastava body buildinga odr~avala se u fittnes dvorani Fakulteta za fizi ku kulturu, prema modelu A, B, C, tj. prema tzv. Split sistemu. Miaine skupine (Vola anaek,1980) dominantne u plivanju su: miaii ramenog pojasa (m.deltoideus, m.pectoralis major, m.latissimus dorsi), miaii trupa: (m.rectus abdominis, m.external obliqe, m.internal obliqe, m.gluteus maximus i medius), miaii natkoljenice: (m.rectus femoris, m.vastus lateralis i medialis, m.biceps femoris, m.semitendinosus). METODE OBRADE PODATAKA Rezultati ispitanika postignuti na inicijalnom i finalnom mjerenju obraeni su programskim paketom Statistica te je izra unata osnovna deskriptivna statistika i t-test kako bi interpretirali razlike u rezultatima na po etku i kraju kinezioloakog tretmana. REZULTATI I DISKUSIJA Usporeujui vrijednosti dobivene t-testom s grani nim vrijednostima uz zadani broj stupnjeva slobode (df = n-1), prihvaamo ili odbacujemo nultu hipotezu (HO: X1 = X2 = X pop) koja nam govori da nema statisti ki zna ajne razlike meu prosjecima uzoraka na oba mjerenja.Testiranje nullte hipoteze izvraeno je na nivou pogreake 0,05. Za odbacivanje nulte hipoteze potrebno je da izra unata vrijednost t-testa bude vea od tabli ne i tada mo~emo prihvatiti alternativnu hipotezu (HA: X1 `" X2) koja uo ene razlike rezultata tretira kao statisti ki zna ajne, a mi ih tada mo~emo pripisati kinezioloakom tretmanu koji se providio izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja. Ispitanici tree radne grupe koja je provodila ciljani trena~ni proces poveanja miaine mase dominantnih miainih skupina u plivanju, poboljaali su svoj rezultat plivanja zadane dionice za 0.787 s (tablica 1). Kako je kod ove grupe izra unata vrijednost t-testa (2,69) vea od tabli ne (2,26) mo~emo zaklju iti kako je navedeni trena~ni proces za razvoj miaine mase ramenog pojasa, trupa i natkoljenice pridonio poboljanju rezultata u plivanju na 25m. Tablica 1: Deskriptivna statistika i vrijednosti t-testa za grupu koja je provodila body building program. T-test for Dependent Samples Marked differences are significant at p < ,05000Std.Dv.MeanStd.Dv.NDiff.Diff.tdfpMJER119,38203,3903MJER218,59502,6084100,78700,92192,699690,0244 Ispitanici druge radne grupe, koji su provodili ciljani trena~ni proces aerobnog tipa putem aktivacije cijelokupnog lokomotornog aparata uz muzi ku pratnju (programom aerobike) nisu statisti ki zna ajno poboljaali rezultat u plivanju na 25m u drugom mjerenju, na ato ukazuje i vrijednost t-testa (0,5891) koja je manja od tabli ne. Tablica 2: Deskriptivna statistika i vrijednosti t-testa za grupu koja je provodila aerobik program T-test for Dependent Samples Marked differences are significant at p < ,05000Std.Dv.MeanStd.Dv.NDiff.Diff.tdfpMJER119,97302,5283MJER219,83902,4376100,13400,71930,589190,5703 Prva radna grupa, koja je provodila samo program plivanja, jedan puta tjedno u trajanju od 45 min, nije poboljala svoje rezultate. Dobivene vrijednosti mo~emo objasniti injenicom da navedena u estalost provoenja programa plivanja ne mo~e kod ispitanika izazvati pozitivnu kinezioloaku transformaciju. Tablica 3: Deskriptivna statistika i vrijednosti t-testa za grupu koja je provodila program plivanja T-test for Dependent Samples Marked differences are significant at p < ,05000Std.Dv.MeanStd.Dv.NDiff.Diff.tdfpMJER122,33203,9231MJER223,15105,219710-0,81901,5901-1,628790,1378 ZAKLJU AK Iz dobivenih rezultata vidljivo je da je program body buildinga koji ciljano utje e na poveanje miaine mase dominantne muskulature kod plivanja kraul i prsnom tehnikom, rezultirao smanjenjem vremena potebnog da se prepliva zadana dionica od 25 metara. Dobiveni rezultati se mogu upotrijebiti za odr~avanje kvalitetnije nastave iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura na Visokoj zdravstvenoj akoli u Zagrebu, a u cilju poboljaanja pliva kog statusa i fizi ke kondicije studenata. LITERATURA Furjan-Mandi, G., I. Pirel (1997). Vrste plesnih aerobika. U: Suvremena aerobika, Zbornik radova, FFK, 129-133; Petz, B. (1985). Osnovne statisti ke metode za nematemati are. SNL, Zagreb. Plan i program Visoke zdravstvene akole, Zagreb 1997. Vol anaek, B. (1980). Relacije nekih mjera fleksibilnosti i ekspolozivne snage i rezultata plivanja 25, 50 i 300 m kraul tehnikom. Kineziologija, 10(1-2): 47-54. PAGE 1 PAGE 1 jnpZ | p >@X| pr@Bzr!!##&R&T&l&(( )J)))****`+++--/////"/111111I6S667::b;<,?D??ռռB*OJQJhnH CJOJQJmH CJH*mHCJmH56CJmH 6CJmH56CJmH 5CJmH 5CJmH56JjlnpZ \ rT$px$xff$$jlnpZ \ rT@XZ~ pr@Bz|r!!#T&`+b+++----3H6I6666666666666 77777777777 PT@XZ~ pr@Bz|r!#T&`+b+++$$x$px$p$x+----3H6I6666666666666=$$f  rU"$$$$x$$6 777777777777777#7$7%7&7D$$G$$ z  rU"$$$77777#7$7%7&7'7(7-75777=7C7E7H7J7K7Q7Y7`7a7b7c7d7e7f7g7m7u7|777777777::b;;;;;;;;;;; < < < < <<<<<<<<<<<< <!<"<#<$<)<1<3<9<?<A<D<F<G<M<U<\<]<^<_<`<a<b<c<i<q<x<{<<< c&7'7(7-75777=7C7E7H7J7$$o$$  rU"           J7K7Q7Y7`7a7b7c7d7e7f7p$$$o$$   rU"   f7g7m7u7|7777777$$$o$$  rU"            777::b;;;;;;;;;;$$$$$o$$   rU"           ;; < < < < <<<<<<<<sDG$$ z  rU"$$$=$$f  rU" <<<<< <!<"<#<$<)<1<3<9<?<A<$$$$o$$  rU"          $A<D<F<G<M<U<\<]<^<_<`<a<b<p$o$$   rU"  $$ b<c<i<q<x<{<<<<<<$$$o$$  rU"            <<<<<<.?0???8@:@<@>@@@B@D@F@H@J@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@A AAA"A&A(A4ADARATAVAXAZA\A^A`AlA|AAAAAAAAAAAAACEEEEFNGGHHHHHHHH           Y<<<.?0???8@:@<@>@@@B@D@F@$$$$$o$$   rU"           F@H@J@@@@@@@@@@@@sDG$$ z  rU"$=$$f  rU"$$ @@@@@@@@@@@@@A AA$$o$$  rU"          $$$AA"A&A(A4ADARATAVAXAZA\A^Ap$o$$   rU"          $$ ^A`AlA|AAAAAAAA$$$o$$  rU"            AAAAAACEEEEFNGGHzzzz$ & F $x$$o$$   rU"           ?AAAEEHHHHHHHHHHHHHHHH0JmH0J j0JU56CJmHCJmHB*OJQJhnH HHHHHHHHHHH$ & F &`#$ HH   . A!"#$% [$@$NormalmH 88 Heading 1$@& 5CJmH8@8 Heading 2$@& 5CJmHB@B Heading 3$$p@&56CJmHB@B Heading 4$$@&56CJmHB@B Heading 5$$p@&56CJmH<A@<Default Paragraph Font>%>Envelope Return CJOJQJ\$\Envelope Address&@ /+D CJOJQJ8B@8 Body Text$56CJmHDC@"DBody Text Indent $pCJmH, @2,Footer  9r &)@A& Page NumberLR@RLBody Text Indent 2 $xCJmHq#q#~! !  :q# 1 ?H&<T+6&7J7f77;<A<b<<F@@A^AAHH')*+-./012346789:;=7<HH(,5> !!l,2$b`FW cV@0(  B S  ?q#KQY\]` , - > @   8 9 O P )*tvJKWZHIST!-37;=AEGP:jlvw8>JPTXZ^bd!!!!!!R#S#n#r#KQ[\89_`\])* + - > @ [ \   7 9 N P )*GIO:jl !!!!,"-"z"{"""R#S#n#r#Ljubomir A:\Alpe99.docLjubomir/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Alpe99.asdLjubomir/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Alpe99.wbkLjubomirD:\radovi\Alpe99.docLjubomir/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Alpe99.asdLjubomirD:\radovi\Alpe99.docLjubomirD:\radovi\Alpe99.docLjubomir A:\Alpe99.docLjubomir A:\Alpe99.docLjubomir A:\Alpe99.doc F< ?"h|# /R"!t6R"Q? ?@ `U {ck ihl DQvh|#hh. JJOJQJo(-h .h .hh. hhOJQJo(hh.hh.hh. JJOJQJo(- F<`Uihl?@?"DQv{ck!t6 /Q? @LLtLK !"q#@@@@@@@@ @&@*@l@@8@x@@>@@@F@@GTimes New Roman5Symbol3& Arial5& :Tahoma9Garamond"q hD3&]J3FD3&1?"~0dY$Kbb Whole WorldLjubomir Oh+'0p   , 8 DPX`hbbb Whole Worldhol Normal.dot Ljubomirt4ubMicrosoft Word 8.0@V@ ]i@.i@j1 ՜.+,D՜.+,8 hp   Universe-?Y$j bb Title 6> _PID_GUIDAN{A57A7AC0-CB2D-11D2-B5CC-444553540000}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGHIJKMNOPQRSUVWXYZ[^Root Entry Fw^i@j`1Table@iWordDocument~SummaryInformation(LDocumentSummaryInformation8TCompObjjObjectPool@j@j  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q