ࡱ> |~yz{G bjbjَ ^Ŀ']   8 ,4  n\\(KKKjjjjjjj$sogqtj KiK|KKKjK:\KKKKD j  KjKKP&fT D j0,wƆ K^jdE u r o p s k i d o m V u k o v a r Coalition for Work with Psychotrauma and Peace, Netherlands O p  i n a B o r o v o PRIJEDLOG PROJEKTA UNAPREENJE SAMOZA`TITE ZDRAVLJA Voditeljica projekta: Prof. Dr. Ljiljana Gehrecke Vukovar, prosinca 2000. godine 1. SA}ETAK Budui je zdravlje jedan od osnovnih preduvjeta zainteresiranosti stanovniatva za povezivanje u aire druatvene zajednice (u konkretnom slu aju u zajednicu europskih naroda), a zdravlje stanovniatva Vukovarsko-srijemske ~upaniji nije na zadovoljavajuem nivou, osnovni cilj ovog projekta je poboljaanje zdravlja, ja anje otpornosti organizma, te razvoj odgovornosti za vlastito zdravlje. Korisnici projekta su svi stanovnici Vukovarsko-srijemske ~upanije, bez obzira na nacionalnu pripadnost, politi ka opredjeljenja ili starosnu dob. Polazei od rezultata pilot-projekta realiziranog tijekom 2000. godine, mo~e se o ekivati da e se ostvarivanjem ovog projekta postii poboljaanje zdravlja stanovniatva obuhvaenog projektom izmeu 30 i 50%, da e se zna ajno unaprijediti odgovornost stanovniatva za vlastito zdravlje, poveati sposobnost za prevazila~enje stresa i razgradnju negativnih emocija, te da e se ostvariti odreeni financijski neto u inak od uateda na lijekovima. Ostvarivanje projekta e se odvijati kroz neposredni rad na terenu, uz primjenu suvremenh metoda edukacije, metoda za unaprjeenje samozaatite zdravlja (fizi ke i mentalne vje~be, metode relaksacije i metode kultiviranja emocija). Ukupni troakovi realizacije projekta iznosit e oko 345.710,00 Kn za 12 mjeseci, odnosno 28.809,17 Kn mjese no. Za nabavku najpotrebnije opreme bit e potrebno oko 15.400,00 Kn. Globalna struktura bud~eta projekta bi trebala izgledati ovako: Rashodi: Prihodi: Naknade za izvraeni rad 1. Financijska potpora (honorari) bruto ............ 300.510,00 dr~.org. ili donatora .. 337.620,00 2. Dir. mater. troakovi ......... 4.500,00 2. Volonterski rad ............... 4.590,00 3. Najamnina ...................... 24.000,00 3. Samofinanciranje ........... 4.500,00 4. Uredski troakovi .............. 16.700,00 4. Opina Borovo ..............14.400,00 5. Nabavka opreme ............ 15.400,00 U k u p n o rashodi ....... 361.110,00 U k u p n o prihodi ... 361.110,00 Prijedlog ovoga projekta je 14.12.2000. dostavljen i poglavarstvu Grada Vukovara s molbom za sufinanciranje, a bit e dostavljen i Institutu Otvoreno druatvo - Hrvatska, koji je u implementaciji probne faze ovog projekta tijekom zadnjeg tromjesje ja 2000. godine sudjelovao sa 3.000,00 US $. 2. NOSITELJI PROJEKTA Nositelji projekta su Europski dom Vukovar i Holandska NVO Koalicija za mir i rad sa psihotraumom. Europski dom Vukovar je osnovan kao nevladina, nepoliti ka i neprofitna organizacija, 22. 08. 2000. godine. Osnovni cilj ove Udruge jeste afirmacija europske ideje u Hrvatskoj, prezentacija kulturne i nacionalne baatine Hrvatske u Europi, informiranje graana o procesu europskog ujedinjenja, razvijanje osjeaja pripadnosti Europi, te razvitak kulture razumijevanja, tolerancije i dijaloga s drugim europskim narodima i dr~avama. Uspjeano ostvarivanje navedenog cilja zahtjeva pokretanje i razvoj raznovrsnih djelatnosti kojima bi se stimulirala motivacija, proairila svijest i unaprijedila kvaliteta ~ivljenja stanovniatva Vukovarsko-srijemskog regiona. U ovom smislu lanak 9 Statuta Europskog doma predvia  osnivanje, usmjeravanje i razvoj radionica za samopomo i samozaatitu zdravlja na principima koje je proklamirala Svjetska zdravstvena organizacija, te radionica za kultiviranje emocija i razvoj vjeatine komuniciranja . Navedeni stavovi predstavljaju osnov za prijedlog projekta  Unapreenje samozaatite zdravlja . Budui je Udruga osnovana tek prije 4 mjeseca, do sada je zavraen jedino pilot projekt pod nazivom Unapreenje samozaatite zdravlja (u razdoblju od 10. 05. do 10. 08. 2000), dok je realizacija odgovarajueg tromjese nog projekta, koju financijski podupire Institut otvoreno druatvo Hrvatska u tijeku i zavrait e se sredinom sje nja idue godine. Projektom je obuhvaeno oko 60 osoba. Evaluacija odgovarajueg pilot projekta je pokazala da su njegovi ciljevi realni, i da ih projektni tim mo~e u potpunosti ostvariti (prilog broj 1). Europski dom Vukovar vrlo dobro surauje s Europskim domom Zagreb, `kolom narodnog zdravlja  Dr. Andrija `tampar u Zagrebu, Druatvom za unapreenje kvalitete ~ivota Zagreb, udrugom Projekt graanske demokratske inicijative Vukovar, Institutom za mirovna istra~ivanja i obrazovanje Vukovar, Karate klubom  Ipon i NVO plesnom grupom  Venera takoer iz Vukovara, Holandskom udrugom Koalicija za mir i rad s psihotraumom, NVO  Stvarnost Osijek, a uspostavljeni su po etni kontakti i s Europskim domom u Stuttgart-u, Europskim domom u Dubrovniku i  Afinom - europskim domom u Podgorici. Europski dom Vukovar je do sada ve dobio jednu donaciju od Instituta otvoreno druatvo Hrvatska. Lokalni donatori imaju dobru volju i daju obeanja, ali je stanje u lokalnom gospodarstvu doista vrlo teako, tako da obeanja joa uvijek nisu realizirana. U tijeku je postupak osnivanja Udruge prijatelja Europskog doma Vukovar u Karlsruhe (Njema ka), od kojega takoer o ekujemo odgovarajuu financijsku potporu. U prilogu dostavljamo o itovanje poglavarstva Opine Borovo, mjesta u kome je realiziran pilot-projekt Unapreenje samozaatite zdravlja   Ekosana , o itovanja nekolicine sudionika radionica koje su djelovale u okviru ovog projekta, te listu ekanja na mjesto u radionici  Ekosana , kao reference (prilog broj 2). Coalition for Work With Psychotrauma and Peace (Koalicija za mir i rad sa psihotraumom) je osnovana 1994. godine od strane jednog broja ljudi u Holandiji, koji su bili lanovi drugih nevladinih organizacija i koji su se bavili problemima izbeglica i azilanata. Veina njih se profesionalno bavila pomaganjem osobama koje su imale posebne potrebe. Jedan od njih je bio financijski menad~er. Mnogi od ovih ljudi su boravili u zemljama koje su nastale na tlu bivae Jugoslavije. Organizacija CWWPP je doala u Hrvatsku, Bosnu-Hercegovinu i u SR Jugoslaviju, gdje je radila s raznim oblicima psihotraume. Osim toga ona se bavila i zaatitom fizi kog zdravlja, edukacijom u podru ju nenasilnog rjeaavanja konflikata, problemima razvitka druatvene zajednice, demokratizacijom i problemima povratka i to  prije svega - u podru ju isto ne Hrvatske, u Br kom, u Bosanskoj Posavini i u Vojvodini. 1998. godine Koalicija za mir i rad s psihotraumom razvila je u zajednici s Prof. Arpadom Baratom strategiju za povratak i reintegraciju koja je poznata pod imenom Kompleksna rehabilitacija. POTREBA ZA OSTVARENJEM DEFINIRANIH CILJEVA Budui da ne postoje podaci na osnovu kojih bi se mogla izraditi odgovarajua analiza zdravstvenog stanja stanovniatva u ovom regionu, zdravstvene potrebe su procjenjene na osnovu svakodnevnog optereenja lije nika u ambulantama osnovne zdravstvene zaatite, koje se u glavnom kree oko maksimuma. Na osnovu ovoga se zaklju uje da zdravstveno stanje stanovniatva nije zadovoljavajue. Masovne, kroni ne, nezarazne bolesti su u porastu, a neke od njih su poprimile epidemijske razmjere. Zbog nezadovoljavajueg zdravstvenog stanja, kao i zbog apsolutnog odsustva odgovornosti za vlastito zdravlje, ekaonice ambulanti osnovne zdravstvene zaatite su prepune pacijenata, a na zakazane specijalisti ke preglede se mora ekati nekoliko tjedana, a po nekada i nekoliko mjeseci. Zbog neprekidnog rasta potreba za zdravstvenom zaatitom, s jedne, kao i zbog poskupljenja zdravstvenih usluga, uvjetovanog napretkom medicinske tehnike i tehnologije, s druge strane, izdaci za zdravstvenu zaatitu progresivno rastu. Ovo poveava raskorak izmeu zdravstvenih potreba i materijalnih mogunosti za njihovo zadovoljenje, koje su vrlo ograni ene ne samo zbog oskudnosti fondova zdravstvenog osiguranja, ve i zbog ope besparice, koja proizilazi iz vrlo visoke stope nezaposlenosti. Ovo poja ava postojeu tenziju uvjetovanu joa nekim egzistencijalnim problemima u regionu i utje e nepovoljno na ope zdravstveno stanje. Tako se zatvara za arani krug: bolest  nemogunost efikasnog lije enja na razini na koju je stanovniatvo naviknuto u razdoblju prije rata  nesposobnost za rad  nezaposlenost i materijalna bijeda  bolest. CILJEVI PROJEKTA Poboljaanje zdravlja stanovniatva, Preuzimanje i ja anje odgovornosti za vlastito zdravlje, Smanjenje pritiska na institucije zdravstvene djelatnosti i Smanjenje izdataka za zdravstvenu zaatitu. Da bi se utvrdila uspjeanost ostvarivanja navedenih ciljeva koristit e se komparativni metod, tj. metod uporeenja zavranog stanja s po etnim. MJERE ZA REALIZACIJU CILJEVA Navedeni ciljevi bi se realizirali sprovoenjem slijedeih mjera: konstituiranjem javne tribine i kru~oka na kojima bi se dr~ala predavanja i vodili razgovori sa svrhom da se svijest o zdravlju podigne ne viau razinu, da se shvati zna aj preventivne zaatite zdravlja za ukupnu kvalitetu ~ivljenja, da se stanovniatvo motivira za preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, da se afirmira stav, da zdravlje u jednoj zajednici treba biti briga svih instanci i svih pojedinaca u toj zajednici, a ne samo briga zdravstvene djelatnosti, i da se stanovnitvo upozna s konceptom cjelovitog zdravlja i cjelovite zdravstvene zatite; emitiranjem ciklusa predavanja, intervjua i razgovora  za okruglim stolom o suvremenom poimanju zdravlja, o metodima i efektima cjelovite zaatite zdravlja i rezultatima koji se posti~u u radionicama za unapreenje samozaatite zdravlja  preko lokalnog radija; c) prakti nim radom i vje~bama u malim grupama u okviru radionica. METOD RADA U realizaciji projekta bi se koristile suvremene metode i to: za realizaciju mjera pod a) i b) metodi suvremene edukacije pomou audio  vizuelnih tehnika, metode lobiranja, stvaranja koalicija i dr; za realizaciju mjera pod c) koristile bi se metode akupresurne masa~e i odgovarajue tjelovje~be koje ine tzv.  automanuelni kompleks Larise Fotine i Borisa Aranovi -a, kombinirana metoda relaksacije koja predstavlja mjeaavinu autogenog treninga J.H. Schulz-a, progresivne relaksacije E. Jacobson-a i tzv. "meditativnog disanja Larise Fotine i dr. Tehnika masa~e, pravilno izvoenje tjelovje~bi i vje~bi relaksacije savladavat e se u okviru radionice i uvje~bavati kod kue u vidu domaih zadaa. Za samostalan rad kod kue koristit e se podsjetnik koji se zove  Unapreenje samozaatite zdravlja (prilog broj 3). O EKIVANI REZULTATI Realizacijom projekta  Unapreenje samozaatite zdravlja ostvarit e se dvije vrste pozitivnih efekata i to: mjerljivi efekti, koji se sastoje u smanjenju koriaenja usluga zdravstvene djelatnosti, udnosno u smanjenju materijalnih troakova koji su sadr~ani u cijeni koatanja zdravstvenih usluga, uatedama putnih troakova vezanih za odlazak na preglede i lije enje, uatedama od smanjene poptroanje lijekova, uatedama naknada umjesto plae za vrijeme privremene sprije enosti za rad, u poveanju produktivnosti rada, kako zbog smanjenja bolovanja, tako i zbog poveane motivacije za rad i dr; nemjerljivi efekti, koji se sastoje u poveanju tjelesne i duhovne dobrobiti pojedinca uvjetovane prvenstveno smanjenjem zdravstvenih problema, a zatim i porastom samopouzdanja i samopoatovanja, uz istovremeno smanjenje straha i nesigurnosti, zatim u poveanju praga tolerancije za reagiranje u stresnim situacijama, u poveanju motivacije za rad, te u porastu sposobnosti tolerancije i razumjevanja u privatnom ~ivotu i dr. MJERENJE OSTVARENIH EFEKATA Polazei od utvrenih ciljeva projekta, u toku realizacije projekta e se mjeriti: poboljaanje zdravstvenog stanja, ja anje odgovornosti za vlastito zdravlje, smanjenje pritiska na institucije zdravstvene djelatnosti i smanjenje izdataka za zdravstvenu zaatitu. U nedostatku pouzdanih mjerila za ocjenu zdravstvenog stanja, koristit e se metod anketiranja pomou upitnika, koji se nalazi u prilogu ovog prijedloga (prilog broj 4) i to odgovori na pitanja I / a, b, c, d. Poboljaanje zdravstvenog stanja sudionika radionice procjenjivat e se na osnovu subjektivnih ocjena sudionika radionica prije po etka rada i poslije zavraetka edukacije i treninga u radionici. Ja anje odgovornosti za vlastito zdravlje ocjenjivat e se takoer na osnovu podataka iz upravo spomenutog anketnog upitnika, posebno na osnovu odgovora na pitanje broj I / e. Smanjenje pritiska na institucije zdravstvene djelatnosti mjerit e se pomou podataka ambulanti osnovne zdravstvene zaatite o broju posjeta lije niku (tijekom godine dana) od strane sudionika radionice. Smanjenje izdataka za zdravstvenu zaatitu e se mjeriti pomou podataka o smanjenju potroanje lijekova koji e se prikupiti ve spomenutim anketnim upitnikom (pitanja broj I / c i I / d, kao i pomou podataka o veli ini pakovanja i cijenama lijekova, dobijenih od ljekarni, zatim o broju uputa na specijalisti ke ljije ni ke preglede dobijenih od ambulanti ope zdravstvene zaatite, podaci dobijeni procjenom putnih troakova do lije nika-specijaliste i tsl. VRIJEME REALIZACIJE PROJEKTA Projekt ima trajni karakter, sve do kona nog zadovoljenja postojeih potreba. Evaluacija ostvarenih rezultata e se vraiti za svaku radionicu nakon realizacije odgovarajueg programa, tj. svakih mjesec dana. Svodna evaluacija unapreenja zdravlja i satisfakcije sudionika radionica radit e se svakih aest mjeseci, dok e se kompletna evaluacija ostvarivanja definiranih ciljeva raditi koncem svake poslovne godine. Istovremeno s izradom evaluacije za jednogodianji vremenski interval vrait e se i procjena odgovarajuih potreba stanovniatva za narednu godinu. PROJEKTNI TIM Projektni tim sa injavaju Prof. Dr. Ljiljana Gehrecke, voditeljica projekta, Dr Charles David Tauber, lije nik ope medicine, spec. za psihotraume Dr Bogoljub Ban i, lije nik ope medicine, Dr Ljiljana Lipov evi, spec. infekt. Gordana Burza, medicinska sestra za kunu njegu, Gordana Sremac, farmaceutski tehni ar, stru ni suradnik za relaksaciju. PROCJENA O EKIVANIH EFEKATA O ekivani efekti su procjenjeni pomou rezultata koji su postignuti realizacijom odgovarajueg pilot projekta (vidjeti prilog broj 1). Ova procjena je ograni ena isklju ivo na o ekivane uatede od smanjene potroanje lijekova, koja je uslijedila ve nakon zavraenog prvog stupnja obuke u samozaatiti zdravlja. Realna je pretpostavka, da e se smanjenje potroanje lijekova, iako smanjenim tempom, nastaviti i tijekom drugog i treeg stupnja edukacije. Ovi efekti, meutim, kao i svi ostali mjerljivi i nemjerljivi efekti ovom prilikom nisu uzeti u obzir. Budui je uateda od smanjenja potroanje lijekova 17 sudionika prve, tj. pilot  radionice iznosila 7.600,00 Kuna, procjenjuje se da e uateda od smanjenja potroanje lijekova 180 sudionika, koji e idue godine proi kroz radionice prvog i drugog stupnja edukacije iznositi oko 80.560,00 Kuna tijekom godine dane. Prema tome, mo~e se o ekivati da e se sredstva ulo~ena u ovaj projekt, ra unajui samo uatede u lijekovima, vratiti za 4,5 godine DINAMIKA IMPLEMENTACIJE PROJEKTA UNAPREENJE SAMOZA`TITE ZDRAVLJA (PLAN RADA U RADIONICAMA  IZRA}EN SATIMA) Rad.Sje anjVelja aO~ujakTrav.Svib.LipanjSrpanjKolov.RujanListop.Stud.Pros.Ukup.E 2 / 28-----------8E 3 / 216164---------36E 4 / 281620---------44E 5 / 1-32----------32E 5 / 2--161616-------48E 6 / 1--32---------32E 6 / 2---161616------48E 7 / 1---32--------32E 7 / 2----161616-----48E 8 / 1---32--------32E 8 / 2----161616-----48E 9 / 1----32-------32E 9 / 2-----1616-16---48E 10/ 1----32-------32E 10/ 2 -----1616-16---48E 11/ 1-----32------32E 11/ 2------16-1616--48E 12/ 1-----32------32E 12/ 2------16-1616--48E 13 /1 ------32-----32E 13 /2--------161616-48E 14 /1------32-----32E 14 /2--------161616-48E 15 /1--------32---32E 15 /2---------16161648Prijen.32647296128144160-128804816968Sje anjVelja aO~ujakTrav.Svib.LipanjSrpanjKolov.RujanLiatop.Stud.Pros.Ukup.Prijen.:32647296128144160-128804816968E 16 /1--------32---32E 16 /2---------1616164832647296128144160-1609664321048 UKUPAN BROJ SATI RADA VODITELJICA RADIONICA ..................... 1.048 PRIPREMA UVODNIH, TEORIJSKIH IZLAGANJA I MATERIJALA ...... 524 UKUPNO SATI ..... 1.572 PRORA UN TRO`KOVA IMPLEMENTACIJE za period od 01.01. do 31.12.2001. godine A DIREKTNI TRO`KOVI 1. Naknade za rad 1.1. Naknada za voditelja projekta bruto ................................12.960,00 1.2. Nak. voditelja radionica, bruto (1572 sata x 135,00) .....212.220,00 1.3. Nakn. asistenata, bruto (1048 sati sati x 67,500) ......... 70.740,00 1.4. Nakn. za dva predavanja na Tribini (bruto) ................... 2.160,00 1.5. Naknada za knjigovou (202,50 mjese no).................. 2.430,00 Ukupno bruto honorari: ....300.510,00 2. Materijalni trokovi 2.1. Podsjetnik (180 osoba x 10,00) ....................................... 1.800,00 . Audiokasete (180 osoba x 9,00) ...................................... 1.620,00 2.3. Fotokopiranje radnih materijala (180 os. x 12 str x 0,50).. 1.080,00 Ukupno materijalni trokovi: 4.500,00 B INDIREKTNI TROKOVI Najamnina za prostor ............................................................ 24.000,00 Uredski materijal ................................................................... 2.800,00 Markeri za predavanja ( 25 kom. x 8,00) ............................. 200,00 Trokovi gradskog prijevoza ................................................ 6.600,00 Komunikacijski trokovi (pota i telefon) .............................. 2.100,00 6. Troakovi prevoenja ............................................................. 5.000,00 UKUPNO INDIREKTNI TRO`KOVI: 40.700,00 REKAPITULACIJA TRO`KOVA: DIREKTNI TRO`KOVI Honorari ..................... 300.510,00 1.2. Materijalni troakovi........ 4.500,00 INDIREKTNI TRO`KOVI ........ 40,700,00 UKUPNI TRO`KOVI.............. 345.710,00 POTREBNA TEHNI KA OPREMA: 1. Ra unalo sa pisa em i modemom ...... 9.000,00 2. Kasetofon ...................................... .... 1.400,00 Stalak za crtanje na papiru ................. 2.000,00 Fotoaparat .......................................... 3.000,00 UKUPNO ZA OPREMU ......... 15.400,00 UKUPNO POTREBNA SREDSTVA: Ukupni trokovi ............ 345.710,00 Investicije u opremu ..... 15.400,00 Ukupno potrebna sredstva 361.110,00 OBRAZLO}ENJE Naknada za voditelja projekta obra unata je na osnovu mjese nog hono- rara od 800,00 Kn neto za pripremu pisanih radnih materijala i razvitak koncepcije radionice, evaluaciju rezultata i komunikaciju s lokalnom upravom i nadreenim stru nim instancama. Porez na honorar je obra unat po stopi od 35%. Naknada za voditelja radionice i za asistente obra unata je na osnovu planiranih sati rada i bruto satnice u koju je ura unat i porez po stopi od 35%. Naknada za predava a na Tribini obra unata je kao honorar od 800,00 Kn neto. Porez na honorar obra unat je po stopi od 35 %. Naknada za knjigovou obra unata je na osnovu mjese nog honorara od 150,00 Kn neto. Porez na honorar je obra unat po stopi od 35 %. Materijalni troakovi su obra unati kao izravni troakovi u ovisnosti o broju polaznika. Najamnina za prostor od 40 kv.m. obra unata je po cijeni od 50,00 Kn po kvadratnom metru, ato daje ukupno 2.000,00 Kn mjese no. Od toga iznosa, EDVU plaa samo 800,00 Kn mjese no na ime grijanja i odr~avanja istote, a razlika od 1.200,00 Kn mjese no predstavlja donaciju opine. Ostali indirektni troakovi procijenjeni su na osnovu o ekivanih potreba i aktualnih cijena materijala, odnosno usluga. } I V O T O P I S I  L A N O V A P R O J E K T N O G T I M A 1. LJILJANA GEHRECKE, voditeljica projekta Ljiljana Gehrecke je roena u Vorkapi-selu (R.Hrvatska) 1938. godine. Gimnaziju je zavraila u Vukovaru, a studije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Magistrirala je u oblasti ekonomike i organizacije zdravstvenih ustanova, a doktorirala na Fakultetu organizacionih nauka u oblasti planiranja u zdravstvu. Profesor je Meunarodnog poslediplomskog studija Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, za predmet Menad~ment u zdravstvu. Bila je predava  Meunarodnog centra za poslediplomske studije u Dubrovniku u okviru akole  Health for All , po pozivu Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Ljiljana Gehrecke je koautor ud~benika za poslediplomske studije  Menad~ment u zdravstvu , dvije monografije iz oblasti zdravstva ( Principi ekonomije i organizacije bolnice i  Planiranje u zdravstvu ), dva ud~benika iz drugih oblasti i preko 80 radova, od kojih su 48 iz oblasti zdravstva. 80-ih godina je oboljela od adenokarcinoma treeg stupnja i ozdravila u roku od godinu dana zahvaljujui primjeni nekonvencionalnih metoda lije enja. To je bio povod za njenu profesionalnu preorijentaciju na oblast tradicionalne medicine i samolije enja. Nakon prou avanja obimne literature iz ove oblasti pohaala je viae te ajeva za samopomo, samolije enje i iscjeljenje. Od po etka svibnja 2000. godine Ljiljana Gehrecke vodi radionice za samolije enje i samopomo pod nadzorom i u suradnji s ambulantom ope medicine u Borovu. Evaluacija rada ovih radionica, koja je izvraena na koncu prvog stupnja, pokazala je da su postignuti vrlo dobri rezultati. To potvruje i zanimanje stanovniatva za ovu vrstu rada, koje je vidljivo i iz injenice da su sva mjesta u radionici popunjena za slijedeih 6 mjeseci. 2. Dr BOGOL JUB BAN I, obiteljski lije nik Dr. Bogoljub Ban i je roen 16. 07. 1962. godine u Vukovaru. Osnovnu akolu je zavraio u Borovu, a srednju medicinsku u Vukovaru. Medicinu je studirao u Osijeku, a diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu,1988. Poslije zavraetka akolovanja radio je u Hitnoj medicinskoj pomoi Medicinskog centra Vukovar. Sada radi u Ambulanti Borovo kao obiteljski lije nik. 3. Dr. CHARLES DAVID TAUBER, lije nik ope medicine Dr. Charles David Tauber je roen 1952. u SAD kao dijete imigranata. Zavraio je studije medicine na Reed Colledge u Portlandu u dr~avi Oregon sa stupnjem Bachelor of Arts in Physics, a nastavio je studije medicine u Antwerpenu (Belgija) i u Groningenu (Holandija). Od 1988. godine je radio kao lije nik sa azilantima i izbeglicama i to prete~no na rjeaavanju psiholoakih problema. Stekao je bogato iskustvo i znanje radei sa volonterima i profesionalcima u oblastima komunikacije, psihotraume, nenasilnog rjeaavanja konflikate, razvitka zajednica i demokratizacije. Osim toga od 1986. suraivao je sa nevladinim organizacijama u podru ju zaatite ~ivotne sredine, ljudskih prava, mira i mentalnog zdravlja. Dr Ch. Tauber je predsjednik Misije CWWPP od 1995 godine. GORDANA SREMAC, medicinska sestra OSOBNA SVJEDO ENJA I Na  Ekosanu  sam krenula iz znati~elje. Zanimala su me nova saznanja o zdravom na inu ~ivota. Moje zdravstveno stanje je prije  Ekosane  bilo uglavnom dobro. Jedino me je patila migrena, koju imam od dvadesete godine ~ivota, Sada imam 35 godina. Mislila sam da za migrenu nema lijeka. Koristila sam tablete protiv bolova (avamigran i aspirin). Uz pomo  Ekosane ja sam se preporodila. Migrena je jednostavno ia ezla. Zbog toga osjeam veliku sreu.  Ekosana  me je nau ila da se radujem ~ivotu, prirodi, ljudima, da upravljam svojim ~ivotom, da budem zdrava. A ato je takoer va~no, osjeam veliko bogatstvo u duai, koje prevazilazi sve materijalne vrijednosti. Jako sam sretna i zadovoljna, ato se  Ekosana dogodila baa meni (Slobodanka Utvi, Dalj). II Zovem se Srana Nikoli. Imam 43 godine i  bogato li no iskustvo u tra~enju reaenja za svoje zdravstvene probleme. Od detinjstva do danas bolovala sam od mnogih bolesti: de ja paraliza, kamenje u ~u i (odstraneno operacijom), zatim gastritis, glavobolje, nesanice, iaijas... Zbog zdravstvenih problema sam postala ovisnik o lekovima i lekarima, nadajui se da e se jednoga dana dogoditi udo i da u se osloboditi svoje torbice pune lekova, od koje se nikada nisam odvajala. I... udo se dogodilo! Kada sam prvi puta otiala u radionicu za samozaatitu i unapreenje zdravlja shvatila sam da mi se ukazao novi i pravi  put kojim treba da krenem da bi stigla do cilja  zdravlja, kojega tako dugo ~elim. Izuzetno nadahnuto izlaganje voditeljice radionice o programu radionice i njeno li no iskustvo u samoizle enju od teake bolesti, dali su mi poticaj za po etak rada na sebi. Zahvaljujui njoj i divnim ljudima iz grupe (Dr Ban i, Slobodanka i drugi) razvila sam oseaj samopouzdanja, snage i vere, da sam sposobna da se SAMA izborim za svoje zdravlje. Postala sam neizmerno sretna kada sam uvidela da bolest mogu dr~ati  pod kontrolom , a da razvijajui pozitivna oseanja mogu kontrolirati ceo svoj ~ivot  sve ato se dogaa oko mene i u meni. To je neato izuzetno, to je  dar s neba . Zbog svega navedenog mogu slobodno rei da se ja danas mnogo bolje oseam. Ponekad se jave  stare boljke , tek tako da me podsete kako je nekada bilo, ali ja sada znam kako da ih prevaziem. Srena sam zbog toga. Srena sam ato sam upoznala divne ljude koji su mi obogatili ~ivot. Zbog toga se radujem svakoj novoj radionici i novom sastanku s njima. Zahvalna sam svima koji su nam omoguili da na ovaj na in obogatimo svoju duau i unapredimo svoje zdravlje (Srana Nikoli, Borovo). III Kada sam ula za radionicu za unapreenje samozaatite zdravlja bila sam u teakom zdravstvenom stanju. Imala sam skoro svakodnevno teake migrene, koje su znale trajati i po 4 dana, teaku iaialgiju sa gotovo potpunom utrnuloau leve noge i teakim bolovima u donjem delu lea i noge. Takoer sam patila od svih propratnih pojava klimaksa, kao ato su groznice, vruine, vrtoglavica. Bila sam potpuno ovisna o nekoliko vrsta lekova koje sam uzimala svakodnevno, da bih mogla podneti bolove. I pored toga nisam mogla da se izle im. Na radionicu sam doala u trenutku kada sam prestala verovati da mi Medicina mo~e pomoi. Radionica mi je pomogla da sve svoje zdravstvene probleme gotovo u potpunosti reaim. Nau ila sam kako da druga ije razmialjam o sebi i o problemima sa kojima se susreem. U radionici sam upoznala jedan novi svet i jedan novi na in ~ivota. Ono ato je najva~nije, nau ila sam kako sama sebi mogu pomoi u svakoj neprilici. Danas se viae ne bojim migrene, jer je gotovo viae i nemam, a i kada se pojavi, ja znam ata treba uraditi da ona proe. Moja noga je zrava. Bolove u leima oseam sam onda ako du~e vreme ne radim ve~be koje sam nau ila u redionici. Lekove ne uzimam ve 6 meseci. Viae se ne bojim bolesti, jer znam da svaku bolest mogu pobediti, znam da sam sama sebi apoteka. Zbog svega toga moje raspolo~enje se popravilo. To vidim i oseam i ja i moja okolina. Moje upoznavanje s radionicom i onim ato sam tamo nau ila, neato je najlepae ato mi se u ~ivotu dogodilo, nakon roenja mojih devoj ica. Zahvaljujui radionici  Ekosana i njenoj voditeljici, mogu rei da sam danas sasvim druga osoba, potpuno zdrava i fzi ki i duhovno. (Mirjana Mari, Borovo naselje). IV Kako sam imala sreu sudjelovati u radu radionice  Ekosana , ~elim ovdje iznijeti svoje utiske. Kako je posao kojim se bavim ispunjen mnogim stresnim situacijama i konfliktima, vje~be koje sam nau ila u  Ekosani su mi mnogo pomogle da razvijem vlastitu snagu, cjelovitu duhovnu, fizi ku i mantalnu izbalansiranost, ato mnogo doprinosi mom odr~anju na putu zdravijeg i kulturnijeg na ina ~ivota. Ipak, prioritet bih dala ogromnom entuzijazmu voditeljice  Ekosane , njenoj pozitivnoj energiji, ljubavi prema ljudima, ato je sve vrlo uspjeano podr~alo proces prenoaenja njenog znanja na sudionike radionice, a isto tako i moju vjeru da znanje i informacija mogu biti preneaeni i usvojeni na na in ispunjen humanoau i ljubavlju, ato, na~alost, susreemo vrlo rijetko. Voditeljica  Ekosane je dotakla i moju i mnoge druge ljudske sudbine, te ostavila neprocjenjivo vrijedne tragove na putu samoiscjeljenja i vjere u snage vlastitog organizma (Gordana Sremac, Borovo). V Poslije viaegodianjeg sve te~eg hodanja i bolova u koljenima i venama na listovima obje noge, dobio sam slijedei lije ni ki nalaz:  Oba koljena su u varus polo~aju sa znacima teake osteoartroze uz gubitak medijalnog dijela zglobne pukotine s dubokom subhondralnom osteosklerozom. Teaka osteoartroza obostrano fermopateralnih zglobova. Oba koljena pokazuju difuznu osteoporozu sa razgraenom koatanom strukturom i gubitkom minaralnog sadr~aja . Savjetovano je operativno lije enje (TPK). Budui nisam imao financijskih mogunosti za operaciju (cijena implanta za jedno koljeno iznosi 4.000,00 DM), pokuaao sam s metodom samoiscjeljenja koja se prakticira u radionicama  Ekosane . Radio sam samostalno, po knjizi Dr. Larise Fotine, konsultirajui povremeno voditeljicu  Ekosane . Evo kako je teklo moje ozdravljenje: 01.03.2000. po eo sam vje~bati, 10.03.2000 mogao sam prestati sa svakodnevnim mazanjem koljena Voltarenom, 25.10.2000. prestao sam koristiti atap, bez kojega se do tada nisam mogao kretati, 10.04.2000. prestao sam nositi elasti ne arape za koljena i listove, 01.06.2000. kontrolirajui visinu tijela (ato spada u rutinu  Ekosane ), konstatirao sam da sam  porastao 3,0 cm, 01.08.2000. sam konstatirao da sam  porastao joa za 0,8 cm, odnosno da sam povratio visinu tijela koju sam imao u doba mladosti. Danas svoje subjektivno stanje mogu opisati na slijedei na in: Nakon sprovedenog re~ima kompleksnih vje~bi samozaatite zdravlja i samolije enja kod mene se poboljaalo ope stanje organizma, raspolo~enje, komunikacija s okolinom, poslovni odnosi i odnosi u krugu obitelji, osjeaj sigurnosti i samopouzdanja, osjeaj stalo~enosti. Poznanici i prijatelji mi govore da sam se podmladio i da bolje izgledam. Mogu jesti ljuto i opapreno, kao i ranije kada sam bio puno mlai. Ne osjeam viae bolove u koljenima i listovima, hodam bez poteakoa bez atapa, ak i bez pomoi rukohvata kad silazim niz stubiate. O~iljak koji imam ve 50 godina na debelom mesu i koji je bio airok nekoliko cantimetara, skupio se i pretvorio u jednu crtu. Kvrge od vena koje sam od mladosti imao na listovima i koje sam bezuspjeano lije io injekcijama, potpuno su nestale. Program  Ekosane  sam nekoliko mjeseci sprovodio svakodnevno, a sada vje~bam samo dva puta tjedno. Na operaciju koljena i ugradnju implanta viae i ne pomialjam. Preporu ujem svima ovaj metod vraanja zdravlja, koji je uspjeaan, bez obzira na godine starosti. Potrebna je jedino apsolutna vjera u uspjeh i potpuna posvjeenost sprovoenju programa, sve dok se ne postignu ~eljeni rezultati (Jovan Konjevi, Dipl. Ing, 64 godine, Vukovar). E u r o p s k i d o m u o s n i v a n j u V u k o v a r E V A L U A C I J A RADA DRUGE RADIONICE ZA UNAPRJENJE SAMOZA`TITE ZDRAVLJA KOJA JE RADILA U BOROVU U RAZDOBLJU OD 27.06 DO 28.07.2000. E k o s a n a  2 Borovo, kolovoza 2000. U V O D Radionica za unaprjeenje samozaatite zdravlja  Ekosana  2 po ela je s radom 27. lipnja 2000. god. po prvobitno utvrenom programu, koji je modificiran na osnovu iskustva ste enog u radu sa  Ekosanom  1 . Radionica je po ela raditi sa 18 sudionika, ali je i ovoga puta poslije drugog sastanka odustalo troje. 15 sudionika radionice je sudjelovalo u radu do konca. Aktivnosti koje su se odvijale u okviru radionice imale su za cilj unaprjeenje zdravlja putem poboljaanja obrambenih sposobnosti organizma. Ovaj cilj je ostvarivan sprovoanjem slijedeih mjera: pospjeaenjem uklanjanja otpadnih materija iz organizma, od ega je o ekivano poboljaanje stani nog metabolizma i poboljaanje funkcioniranja unutarnjih organa, pospjeaenjem protoka ~ivotne energije kroz organizam, od ega je o ekivano otklanjanje energetskih blokada i progresivnom relaksacijom, koja je trebala omoguiti upravljanje bioenergetskim tokovima u tijelu. U cilju pospjeaenja uklanjanja otpadnih materija iz organizma, kao i u cilju pospjeaenja protoka ~ivotne energije kroz organizam, sudionici radionice su savladali odgovarajuu akupresurnu masa~u, te odgovartajue vje~be kralje~nice i zglobova, koje su upra~njavali i samostalno, kao domae zadae. Progresivna relaksacija je u okviru radionice raena po kombiniranoj metodi u okviru koje su objedinjeni autogeni trening J.H. Schulz-a, progresivna relaksacija E. Jacobson-a, vje~be opuatanja (tzv.  meditativno disanje ) Larise Fotine i pojedini segmenti sustava bioenrgetskih vje~bi Borisa Aranovi a. Vje~be koje su nau ili u radionici, sudionici su radili i kod kue, uz pomo Podsjetnika i odgovarajue audiokasete. Predvieni program je savladan u okviru sedam radnih sastanaka od po etiri do pet sati, dok je posljednji, osmi sastanak bio posvjeen analizi postignutih rezultata, utvrivanju smjernica za nastavak rada kod kue i dogovaranju o programu rada radionice na drugom stupnju. PO ETNO STANJE Na osnovu podataka iz anketnih upitnika, koje su sudionici radionice popunili prije po etka rada, vidljivo je da su svi imali  manje ili vee  zdravstvene probleme. Meu ovim problemima najzastupljeniji su bili bolovi u krstima (9 slu ajeva), visok krvni tlak (8 slu ajeva), lupanje srca (7slu ajva), glavobolja, zatvor, nono znojenje, bolovi u kostima i bolovi u ekstremitetima (po aest slu ajeva), nesanica i nizak krvni tlak (po 4 slu aja), bolovi u predjelu srca (3 slu aja) i dr. Ocjena tjelesnog zdravlja sudionika radionice izvraena je na osnovu njihove subjektivne ocjene putem anketnog upitnika. Sudionici su imali priliku da ocjene svoje zdravstveno stanje jednom od slijedeih ocjena: odli no, vrlo dobro, dobro, loae, vrlo loae i kriti no. Slu~ei se ovom skalom sudionici radionice su svoje zdravstveno stanje ocijenili na slijedei na in: loae 6 sudionika dobro 7 sudionika i vrlo dobro 2 sudionika. Ocjena raspolo~enja (psihi kog stanja) izvraena je takoer subjektivnom metodom, na osnovu anketiranja sudionika radionice. Za ocjenu raspolo~enja data su etiri stupnja i to: odli no, vrlo dobro, dobro i loae. Anketiranjem su dobijeni slijedei rezultati: loae 5 sudionika dobro 7 sudionika i vrlo dobro 3 sudionika. Tijekom rada u navedenom razdoblju dolazilo je kod svih sudionika radionice do bla~ih kratkotrajnih pogoraanja simptoma, ato se u procesu ja anja imuniteta smatra vrlo po~eljnim. Budui je u radu s drugom radionicom uvedeno viae mjera predostro~nosti, nije bilo izra~enijih pogoraanja simptoma, niti neprijatnijih propratnih tegoba, te niti u jednom slu aju nije zatra~ena lije ni ka pomo. REZULTATI RADA Dinamika zdravstvenog stanja Nakon sedam sastanaka u radionici izvraeno je ponovno anketiranje. Sudionici radionice su, ovom prilikom, svoje fizi ko zdravlje ocijenili na slijedei na in: odli no 5 sudionika vrlo dobro 8 sudionika i dobro 2 sudionika. Prema subjektivnim ocjenama sudionika radionice, zdravstveno stanje se poboljaalo kod jedne osobe za tri nivoa (od loaeg na odli no) kod 5 osoba za dva nivoa (od loaeg na vrlo dobro ili od dobrog na odli no) i kod 9 osoba za jedan nivo. Na osnovu ovih podataka se mo~e zaklju iti da se  prema subjektivnoj ocjeni sudionika radionice  njihovo zdravstveno stanje poboljaalo za 46 % (slika broj 1).  Slika 1: Dinamika zdravstevnog stanja `to se ti e pojedina nih tegoba, mo~e se rei da je takoer postignuto zna ajno poboljaanje. Dinamika ovih tegoba je bila slijedea: Naziv tegobe:P.st. Br.slZ.st. Br.slNaziv tegobe:P.st. Br.slZ.st. Br.slBolovi u krstima 9 3Bolovi u kostima 6 4Visok krvni tlak 8 3Bolovi u ekstremitetima 6 2Lupanje srca 7 2Nesanica 4 2Glavobolja 6 4Nizak krvni tlak 4 1Zatvor 6 2Bolovi u predjelu srca 3 2Nono znojenje 6 1 Zanimljivo je istai i podatak, da je samo u dva slu aja (u jednom slu aju kod hipertenzije i u drugom slu aju kod glavobolje slabog intenziteta) stanje ostalo nepromijenjeno. U svim ostalim slu ajevima tegobe koje su joa preostale na koncu rada smanjile su se, bilo u pogledu njihove u estalosti, ili u pogledu njihovog intenziteta. Dinamika psihi kog stanja Nakon sedam sastanaka u radionici i izvraavanja odgovarajueg programa kod kue, sudionici su ocijenili svoje raspolo~enje na slijedei na in: odli no 5 sudionika vrlo dobro 7 sudionika i dobro 3 sudionika Prema subjektivnim ocjenama sudionika radionice njihovo raspolo~enje se poboljaalo i to: kod 4 osobe za dva nivoa ( kod dvije osobe sa dobrog na odli no i kod dvije osobe sa loaeg na vrlo dobro) i kod 11 osoba za jedan nivo ( kod 3 osobe sa vrlo dobrog na odli no, kod 5 osoba sa dobrog na vrlo dobro i kod 3 osobe sa loaeg na dobro). Na osnovu ovih podataka se mo~e zaklju iti da se prosje no raspolo~enje kod sudionika radionice poboljaalo za 40 % (slika broj 2). Slika broj 2: Dinamika raspolo~enja `to se ti e vrste osjeanja na kojima su se zasnivala raspolo~enja sudionika radionice, po etno stanje karakterizira dominacija neprijatnih emocija i to prvenstveno brige, tuge, potiatenosti i straha. Za razliku od prve radionice u kojoj su samo dvije osobe izjavile da osjeaju optimizam i ljubav, u drugoj radionici je  na po etku rada  ak 7 osoba izjavilo da osjea optimizam, 3 osobe da osjeaju ljubav i 2 da osjeaju radost. S druge strane, zavrana anketa pokazuje da su raspolo~enja sudionika radionice na kraju rada uvjetovana gotovo isklju ivo prijatnim emocijama i to prvenstveno zadovoljstvom, optimizmom, radoau, ljubavlju i sreom. Samo je jedna osoba u zavranoj anketi zaokruaila brigu i tugu, ali je dodala napomenu  djelomi no . c) Dinamika potroanje lijekova Uporeenjem podataka o potroanji lijekova prije po etka rada u radionici i na kraju rada doalo se do slijedeih konstatacija: jedna osoba koja je troaila lijekove redovito ne koristi vie nikakve lijekove (osoba broj 11), jedna osoba koja je troila lijekove redovito, uzima lijekove samo jo povremeno, 7 osoba koje su lijekove troile povremeno ne troe vie nikakve lijekove, 2 osobe koje su ranije lijekove troile povremeno i nadalje lijekove troe povremeno jedna osoba koja je troila lijekove redovno, i nadalje redovno troi lijekove (osoba broj 13) i 3 osobe nisu ni prije rada u radionici troile nikakve lijekove (osobe broj 6, 12 i 15). Na osnovu navedenih podataka mo~e se zaklju iti da se potroanja lijekova u grupi sudionika druge radionice smanjila za 67 % (slika broj 3). Slika broj 3: Dinamika smanjenja potroanje lijekova Ocjena svrsishodnosti rada u radionici Ocjena svrsishodnosti rada izvraena je na osnovu odgovora na pitanje koliko je rad u radionici pomogao sudionicima u rjeaavanju njihovih zdravstvenih problema. Sudionici su imali na raspolaganju slijedee  unaprijed date - odgovore: pomogao mi je vrlo mnogo, pomogao mi je mnogo, pomogao mi je malo i nije mi uope pomogao. Od ukupno 15 sudionika radionice 13 je odgovorilo da im je rad u radionici pomogao vrlo mnogo i 2 da im je pomogao mnogo. Nitko od sudionika radionice nije odgovorio da mu je rad u radionici pomogao samo malo, ili da mu uope nije pomogao (slika broj 4).  Slika broj 4: Ocijena svrsishodnosti radionice Cost Benefit analiza U okviru Cost-Benefit analize se uporeuju troakovi projekta sa koristima, odnosno rezultatima koji su ostvareni. Na osnovu ranije iznijetih injenica mo~e se konstatirati da su rezultati rada radionice bili pozitivni, ak neato bolji od rezultata prve radonice. To se vidi iz slijedeeg pregleda: R. brNaziv pokazatelja:Rezultat rada 1. radionice:Rezultat rada 2. radionice:1.Poboljaanje fizi kog zdravlja 36 % 46 %2. Poboljaanje raspolo~enja 36 % 40 %3. Smanjenje potroanje lijekova 57 % 67 %4.Satisfakcija sudionika (maksimalna ocjena) 76 % 87 % Ova razlika u rezultatima se mo~e objasniti prije svega injenicom ato su sudionici druge radionice imali manje zdravstvene probleme i neato bolje raspolo~enje, ato zna i da im je po etno zdravstveno stanje bilo bolje. Postignuti rezultati se sastoje, prije svega, u smnjenju zdravstvenih tegoba, zatim u poboljaanju raspolo~enja, i najzad u smanjenju potroanje lijekova. Jedino smanjenje potroanje lijekova se mo~e mjeriti financijskim pokazateljima, dok su druga dva rezultata nemjerljivi. Zna aj nemjerljivih efekata je, meutim, vrlo velik zbog toga ato oni u praksi proizvode tzv.  multiplicirane efekte . Ljudi koji se tjelesno i duaevno osjeaju dobro imaju visok prag tolerancije u stresnim situacijama i djeluju pozitivno na svoju okolinu, kako u pogledu dinamike emocija, tako isto i u pogledu motivacije. Mjerljivi neto efekti rada radionice se mogu iskazati uporeenjem troakova rada radionice, s jedne, i bruto financijskog efekta koji proizilazi iz uateda u potroanji lijekova, s druge strane. Budui da voditelj radionice tijekom realizacije Pilot- projekta priprema sve materijale i radi besplatno, lije nik ambulante u Borovu obavlja sve preglede i nadzire rad radionice takoer besplatno, da je opina Borovo stavila na raspolaganje prostor za rad radionica takoer besplatno i da su sudionici radionice sami pokrili troakove Podsjetnika i audio-kasete, ostvareni bruto financijski efekt, jeste istovremeno i neto efekt. Bruto financijski efekt je procijenjen polazei od strukture i veli ine potroanje lijekova sudionika prve radonice i stope porasta atednje u potroanji lijekova sudionika druge radionice. Prema ovoj procjeni bruto financiojski efekt iznosi godianje oko 8.300.- Kuna. Uzimajui u obzir procjenu troakova radionice u normalnim okolnostima, koja je izvraena u okviru evaluacije rada 1. radionice, neto financijski rezultat bi iznosio: Troakovi radionice 5.415.- Kuna Bruto financijski efekt 8.300.- Kuna Neto financijski efekt 2.885.- Kuna. ((( LISTA EKANJA ZA RADIONICU  EKOSANA  1 1. Vu enovi Biserka 441-010 Vukovar (telefon u uredu) 2. Luki Ratka 661-300 Borovo 3. Jovanovi Ilija, Dipl. Ing. 441-745 Vukovar 4. erfi Lara 744-666 Vukovar 5. iri Jovanka 662-412 Borovo 6. Trbojevi Zagorka 663-601 Borovo 7. Bibi Dejana 441-010 Vukovar (telefon u uredu) 8. Jovanovi Ljubinka 441-745 Vukovar (441-832 posao) 9. Milovanovi-Gedoaevi Vera 441-010 Vukovar (telefon u uredu) 10. Gvozdenovi Vera 664-517 Borovo 11. Dragiai Mirjana 664-534 Borovo 12. Boanjak Dragana 662-626 Borovo 13. Buljubaai Milena 661-448 Borovo 14. Novkovi Dejana 031 590-589 Dalj 15. Boanjak Cveta 661-136 Borovo 16. aovi Mara 661-666 Borovo 17. Gaeaa Milena 441-010 Vukovar (telefon u uredu) 18. Nada Dizdar-Marti 442-198 Vukovar 19. Milinkovi Sran 735-071 Braadin 20. Had~i Mica (telefon Zorica Tomi) 21. irkovi Rada 663-068 Borovo 22. Bosi uka 661-130 Borovo, `kolska 70 23. Velagi Mio (telefon M.Duvnjak) 24. Mitrovi Milijana 661-208 Borovo 25. an arevi ura 663-665 Borovo naselje 26. Pralica Miroslav (tel. E4) 27. Davidovi Desa 663-156 Borovo 28. Duvnjak Mladen (tel. E4) 29. Dujmovi Gordana (telefon Gordana Burza) 30. Keki Olga (tel. E4) 31. Luki Draginja 661-177 Borovo 32. Nikoli Branko 091-254-0555 661-344 Borovo 33. Dragaa Ru~a 441-643 (posao) 444-169 Vukovar 34. uki Ljiljana 666-407 Vukovar 35. Mari Jelica 738-445 Vukovar 36. Mati Melanija (patrona~a) 665-861 Vukovar 37. Vojnovi Ana 662-518 Borovo 38. Romi Marija 661-757 Borovo 39. Gaji Gordana 661-349 Borovo 40. Roksandi Ilija 661-349 Borovo 41. Sremac Milan 662-546 Borovo 42. Sremac Mira 662-546 Borovo 43. Spasi Ru~ica 665-683 Vukovar 44. Joki Stojan 666-595 Borovo naselje 45. Konjevi Zorica 443-912 Vukovar 46. Jovi Milorad (Mio) 661-522 Borovo 47. Jovi Bo~ica 661-522 Borovo 48. Jesi Jadranka 443-048 Vukovar 49. Ba van Nada 666-635 Borovo naselje 50. Mandi Ru~a 665-260 Borovo naselje 51. Varga Mira 663-442 Borovo naselje 52. Kolar Branka (telefon R.Gluaac) 53. Gluaac Ljubica 661-779 Borovo 54. Gluaac Dragana 661-779 Borovo 55. Mitrovi Anka 663-213 Borovo naselje 56. Dobler Ljilja 663-057 Borovo naselje 57. Todor i Jovanka 661-640 Borovo, Maslarieva 58. Jovi i Rada 444-917 Vukovar, Dunavska 5 59. Josimovi Milanka 441-628 Vukovar (telefon na poslu) 60. Prekodravac Vida 441-628 Vukovar (telefon na poslu) 61. Vukmirovi Zorka 665-085 Borovo naselje 62. Miloaevi Marika 662-602 Borovo 63. Rak Mara (telefon Goca) Vukovar 64. Kanuri }arko 662-437 Borovo 65. `oakoanin (pitati Ankicu za Telefon) 66. Oluji Petar 661-013 Borovo 67. Oluji Smiljka 661-013 Borovo 68. an arevi Ljubica 663-330 Borovo naselje 69. Ravki Tanja 661-541 Borovo 70. Bosi Bratislava Beti 031- 700-069 Beli Manastir 71. Rokvi Jovanka 661-267 Borovo (hitno je) Mole da uu u istu grupu: (telefon 441-742) 72. Kalaba Katica 663-264 Borovo naselje 73. irkovi Rada 663-068 Borovo naselje 74. Vukeli Nada 663-274 Borovo naselje 75. Vu kovi Branka 663-390 Borovo naselje 76. Miladinov Mira 665-806 Borovo naselje 77. Milojevi Borjana 665-704 Borovo naselje 78. Ivan evi Mira 664-995 Borovo naselje 79. Tomi uka 665-447 Borovo naselje 80. apo Nino 664-904 Borovo naselje 81. Manojlovi Miljka 661-688 Borovo 82. Torbica Mara 663-923 Borovo naselje 83. Kova evi Janja 442-142 Vukovar 84. Grbi Petra 661-945 Borovo 85. Olja a Mira 662-959 Borovo 86. Pejakovi Ru~ica 662-958 Borovo 87. Petkovi Stoja 661-512 Borovo 88. Marinkovi Nevenka (telefon gordana Burza) 89. Bor Petar 641  334 Vukovar 90. iri Jovanka (Zorica Tomi) 662  442 Borovo 91. Jovanovi Ljubinka (telefon Romana Ajd.) Vukovar 92. Josimovi Milanka (telefon Romana Ajd.) Vukovar 93. Ruaka (telefon Romana Ajdinovi) Vukovar  Originali pisama, kao i odgovarajua lije ni ka dokumentacija nalaze se u arhivi  Ekosane , Borovo (32227), `kolska ulica 63, gdje se mo~e dobiti uvid u ove materijale. PAGE 1 PAGE 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Odli no Vrlo dobro Dobro Loae Vrlo loae Osobe Nivo zdravlja Poboljaanje zdravlja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Odli no Vrlo dobro Dobro Loae Vrlo loae Osobe Poboljaaanje raspolo~enja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 3 2 1 Osobe Potronja lijekova 1 - Osoba ne koristi nikakve lijekove 2 - Osoba koristi lijekove povremeno 3 - Osoba koristi lijekove redovito Smanjenje potronje lijekova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Vrlo mnogo Mnogo Malo 0 Osobe xX<* 24 'pvx|*JL"N##*T//0000011J9n99=rFFFIʴʫ6CJOJQJmH5CJOJQJmH6CJOJQJmHCJOJQJmH6CJOJQJmHmH >*CJOJQJ CJOJQJ55CJOJQJmH5CJ$OJQJmH5CJ CJ OJQJmHCJ CJOJQJmH7x<>@BDFHJLNPRTVX$$$$$x<>@BDFHJLNPRTVX<>@BDFHJLNPRTVXZ r s tuv       2<>@BDFHJLNPRTVXZ$$$$ldP$$$ bd24 0F'zxz|~|~""&&L+N+..01n9p9r99¿~{u 6 78oqHI  w-    MN 8  q. bd24 0F'zxz|~h & F$$|~""&&L+N+..01n9p9r999==??nFpF$ & F$99==??nFpFrFFFFNGGH HBIDIFIIIJJJJ>KK?LL=M>M P"PPPļ~vpmeb_\R        P      ./L  MN   H        !" "pFrFFFFNGGH HBIDIFIIIJJJJ>KK?LL=M $ & F| h| $ & F| h|$$ & F$ & F$ & F$FIIJMMM'M=MNPPVQ,UDWpWLXlX\F\v_x__X`aakk"pBpvps@sw{{R{{{$|:}J} !FІ|ɍdfh|&\')ܒ HŹŹ5>*CJOJQJmH>*CJOJQJmH>*CJOJQJ56CJOJQJmH5 CJOJQJCJOJQJmH5CJOJQJmHI=M>M P"PPPPPPVQjR,UDWFWnWpWLX \"\v_x___X`  & F d & F & F $ & F$$ & F$PPPPVQjR,UDWFWnWpWLX \"\v_x___X```haaaddLfNfggkkkk"pzwtqnkhebZW  yzFG        A   \  ] G   8    EP  Q"X```haaaddLfNfggkkkk"p$p@pBpvpphqq rpr$ & F$ & F$ $ & F  h"p$p@pBpvpphqq rprss>s@sww{{R{T{$|~||||||||||}} },}}xsnid_Z              $  *  0  7  ?  G  LyVW      A  m        "prss>s@sww{{R{T{$|~||||||||||}} },}8}$$$$ & F$$ & F,}8}:}J}N}R}V}Z}^}b}f}j}n}r}v}z}~}}}}}}}}}}}}}}}}}}½}xsnid`[                                                            !8}:}J}N}R}V}Z}^}MJEEEEE$$$$$l8|p dXL@4(#'+/26^}b}f}j}n}r}v}z}~}$$~}}}}}}}}}MHHHHHHH$$$$l8|p dXL@4(#'+/26}}}}}}}}}}}}}}}}}~~~~~ ~ ~~ԘԔ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$}}}}}}}}~~~~~ ~ ~~~~~~~!~#~%~'~)~+~-~0~1~9~;~=~@~C~þ~ytpkfa\W  K  N  P  R  Z[  ^  `  b  d  f  h  j  l  n  p  r  u  w                            "~~~~~~!~#~%~'~)~+~-~0~1~9~;~=~@~C~F~H~J~L~N~Ԝ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$C~F~H~J~L~N~P~R~T~W~X~`~b~d~g~i~k~m~o~q~s~u~w~y~|~}~~~~~~~~~~Ŀzupkfa\W                                    "  $  '  )  +  34  7  9  ;  =  ?  A  C  E  H"N~P~R~T~W~X~`~b~d~g~i~k~m~o~q~s~u~w~y~|~}~~~~~ԔԜ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~Ԕ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~Ŀzupkfa\W                                                                "~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ԜԔ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$~~~~~~~   !#%(+.02468;<DFĿzupkfb]X  G  OP  S  U  W  Y  [  ]  `  c  f  h  j  l  n  vw  z  |  ~                        "   !#%(+.02468;<DԜԔ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$DFHJLOQSUWY[]`aikmoqsvy{~Ԝ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$FHJLOQSUWY[]`aikmoqsvy{~ÿ~yupkfa\W                                      "  *+  .  0  2  4  6  8  :  <  ?  A  C  E"~ԔԠ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$Ŀzupkfa\W                                                                "Ԕ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$  !)+-/1368:<>@BEĿzupkfa\W  I  K  M  O  Q  S  U  X  Z  \  ^  `  b  jk  n  p  r  u  x  z  }                      "  !)+-/136ԜԔ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$68:<>@BEFNPRTVXZ]_begilmvԜԘ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$EFNPRTVXZ]_begilmvxz|~Ŀzupkgb]X                                    "  $  &  )  ,  .  1  3  5  7  9  ;  =  EF"vxz|~Ԝ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$€ĀƀȀʀ̀΀рӀՀ׀ـۀހ߀Ŀ~zupkfa\W                                                                "€ĀƀȀʀ̀΀рӀՀ׀ـۀހ߀ԔԜ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$!#%'Ԕ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$!#%'*+3579;=?ACEHĿzupkfa\W  F  H  J  L  N  P  R  T  V  X  `a  d  f  h  j  m  o  q  s  u  w  y  {  }                "'*+3579;=?ACEHKNQRZ]`cfjnԜ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$HKNQRZ]`cfjnrtx{~,8DR`nzĿzupkfa\X                                            !  %  (  +  .  1  9:  =  @  C"nrtx{~,8DR`nz‚h$%$$l |p dXL@4(#'+/26$$‚Ȃ΂Ԃڂ *.26:>BFJPTX\bdtx|þ~ytokfa\W  E  G  I  QR  U  W  Y  [  ^  `  b  d  f  h  j  l  n  vw  {  ~                        "‚Ȃ΂Ԃڂ *.26:>BFJPϔ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$$$PTX\bdtx|Ϝ%$$l |p dXL@4(#'+/26$$$$ƃ̃ԃ܃ TĿ|yvspjda^                        #  &  )  *+  .  1  4  7  9  ;  =  ?  A  C#ƃ̃ԃ܃MHHHHHHH$$$$l8|p dXL@4(#'+/26܃$$$$ TKHHHHHF$$$l8p `\L<8(#'+/26T !"#FȆ@|C & Fh & F$$ !"#FȆ@|CdƌtʍŽfhz|Ž~{xrifc(Z   g    k     ) AB A   ha    12345#dƌtʍŽfhz|ΐ$&Z\ʑ)`ڒےܒ & F & Fh & F|ΐ$&Z\ʑ)`ڒےܒ Hnopqrstutv:wtqifc+  ,}         E   n o  <  '  # Hnopqrstutv:0 & F$h$h$ & F & F0Lbd.024xz¥ĥ}xsnif 67[\,-./0123456789:;<i    '  (h  'Lbd.024h & F4zvl.24^npr<02n@xzN.0>@`b̽56OJQJmH6OJQJmH 6CJmHj6CJUmH5CJCJj0J5U CJOJQJ5CJOJQJmH5CJOJQJmHmH5CJOJQJAxz¥ĥ xzLNvxzln*,.2$ & F$$$ xzLNvxzln*,.24@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhzupk%  &'ab&'[\] )24@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprt$$hjlnprtvxz|~prjlĿ{vqlgbQR_`$tvxz|~prjl$$xz$xz`b2Ŀ~ytoje`Y  ghRSUVW !"%&'VW[\!`b2n6dPRTVZ P  & F P P & F2n6dPRTVZ\ Ľ|wrmhc^[XUROLjk    ?  X  f   } %&    a      Z\  "$&(*,.02468$ "$&(*,.02468:<>@|wv     -8:<>@$$$$  "$Hvxz|~xzĿ~ytohc^Y() 1! 2345678Oabcdefghijklmnopqrstu!  "$Hvxz|~ & F!$xz@        & F# + @ & F#< + @ & F! & F" & F"<<z@       *V¸uka\WRM%&#  #  #   #  !#   3# !  "  S"   " *V8dff  & F'<   & F& + @ & F&< + @< & F% & F! & F#<  @8dff02<>Zrzsle^WSL              Z[$%@'  '   ' '&  A&   W&  % $!  f02<>ZrY$$F    ֈ 7>u      $$x$  & F'  .6>@blt&.PX`bpĽ}vohaZSOH                              !  9  =  B  ST  X  \  m  q  v .6>@bltY$$F    ֈ 7>u $ &.PX`bpz$Y$$F    ֈ 7>u pz R x z | .!"#Ľ|rhc^YRHp)   ) 567J(  d(   y(  #%  $%uvw  x  y  z  ~              p$$F     7>u Y$$F    ֈ 7>u $ R x z | .!"##"$$$n$''L*N*P***$x$ & F)  & F)<  & F( + @ & F(< + @< & F%"$$$&$B$l$n$P****...D/F/J//&4(4*4,4H4444772848889 9992@:@NITIVIzIII:yyzzľ j0JU j0JUCJOJQJmH5CJOJQJmH CJOJQJ@PCJ j@PCJ56CJmH 6CJmH6CJj6CJUmH56OJQJmH6OJQJmHj6OJQJUmH 6CJmHCJ5CJ1##"$$$n$''L*N*P***+(,z,,-~---..F/H/J///p111}xsid_XN+   + %  *  W*  *  *  K*   * *+KLM<ab*+(,z,,-~---..F/H/J///p111&2(2&4*4 & F+4  & F+4< & F%$x  & F*   & F*< <1&2(2&4*4,444445577 7F7~7777782848<8n88888{wpib[WP  )*  7  E  ^  bc  p  ~             !6%  7fgihi+  *4,444445577 7F7~77777828C$$F    \7b    $ & F%x$2848<8n88888899 9&9|9tt(C$$F    \7b $C$$F    \7b 8899 9&9|99999p;r;=@@AAAvB0CCzD|DEEGGfHhHH½upkfa\WRM/ I>?,  ,  A,   , mn              %|99999p;r;=@@AAAvB0CCzD|DE & F,  & F,<<C$$F    \7b $EEGGfHhHHHDIFIHIJILINIVIXIZI\I^I`IbIdIfIhIjIlInI$$$  & F/< + @<HHDIFIHIJILINIVIXIZI\I^I`IbIdIfIhIjIlInIpIrItIvIxIzIIbJJ_h`Jll tt8uuFvv`wwJxx:yiijj8kkJlll>mmjnooo&ppPqq~rrss tt8uuFvv`wwJxx:y*CJOJQJ>`> Heading 4$@&5>*CJOJQJN`N Heading 5$$h&d @&>*CJOJQJmH@`@ Heading 6$@&5CJOJQJmH<A@<Default Paragraph Font6>@6Title$5CJOJQJmH<J@<Subtitle$5CJOJQJmH:B@: Body Text$CJOJQJmHHC@"HBody Text Indent $P CJOJQJ, @2,Footer  9r &)@A& Page Number8&`Q8Footnote ReferenceH*.`b. Footnote Text]     js-6BIOZa| z&)*+,-./02789:;<=chijkl}~js-6BIOZa| z&)  ^                        M >!(62;B)LQZo]kfdoWxM|o}ډHA̚۲ÿ h  3  'DB FIz*pF=MX`pr8}^}~}}~N~~~D~6v'n‚P܃T2tZ8f**428|9EnIR_oz\}s   !#$&'()+,.9P"p,}}C~~~FEH|h2zp#18Hn~   "%- !!l,r$r%KP)sp:"Mi+^@h::( 2n<3n3n4n  N )@  <   )@Z )  P)pZB  S D` `` @ZB  S D` @'@TB  C D  TB  C D TB   C D TB   C D  <    ` @<     @<    p @<     @<    @<   0@<   0 @<    @<   @@<   @ @<    @<    P"@<   P"$@<    p@<   $ %@b  S &A50%` b  S &A50%  b  S &A50%p b  S &A50%p b  S &A50%   b  S &A50%  b   S &A50% 0b ! S &A50%0  b " S &A50%  b # S &A50% @b $ S &A50%@ b % S &A50% b & S &A50% P" b ' S &A50%P" $b ( S &A50%$% r ) s *) @& r * s **0@ P r + s *+  r , s *, @  r - s *-P@ p r . s *.@  r / s */@&) x 0 00   b 1 S &A50%` Z 2 3  P`  N  0*` 3 < 4   0*`Z p ) 5 s )ZB 6 S D pr 7 s * 7 &  r 8 s * 8p& F   r 9 s * 9p`   r : s * :p   r ; s *;pF f r < s *<p  r = s *=&) < >   pZB ? S D p(pTB @ C D`  TB A C D` P PTB B C D`  TB C C D` < D  Pp< E  PPp< F  p< G  `p< H  `p< I  p< J  pp< K  p p< L   p< M  p< N  0!p< O  0!P"p< P  "$p< Q  $P@&pb R S &A50% Pb S S &A50%PPb T S &A50%P Pb U S &A50% b V S &A50%Pb W S &A50%P`b X S &A50%`Pb Y S &A50%b Z S &A50%Ppb [ S &A50%p b \ S &A50% b ] S &A50% b ^ S &A50%P0!b _ S &A50%0! "Pb ` S &A50%"$b a S &A50%$ @&Pb b S &A50% S` c C c   l N  ) d < e   ) Z @ ` ) f  )ZB g S D ` pr h s *h & r i s *i@ ` @ r j s *j@ `  r k s *k@ ` : r l s *l&) ZB m S D p(pTB n C D`  TB o C D`  < p  p< q  p< r  p< s  "$pb t S &A50%Ppb u S &A50%Ppb v S &A50% pb w S &A50%b x S &A50%`pb y S &A50%ppb z S &A50%p pb { S &A50% pb | S &A50%0!"px } 0}@ ` `  r ~ s *~ P b  S &A50%` pT  # Pp B N  +  <    +r  s *P( r  s *@  r  s *@ p  r  s *@   r  s * 0 * r  s *P( + ZB  S D0*ZB  S D@ TB  C D`0`TB  C D0TB  C D0H  # PH  # PH  # H  # `H  # `<   H  # H  # pH  # p H  #  H  # H  # 0!H  # 0!"H  # "$H  # $@&H  # @&'B S  ?A9^!43 @4dx 4K!,4 MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\My Documents\EKOSANA\soros\Projekt EKOSANA.doc MICROSOFT1C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of zdravlje.asd MICROSOFT2C:\My Documents\EDVU\PROJEKTI\Ekosana\zdravlje.doc MICROSOFT2C:\My Documents\EDVU\PROJEKTI\Ekosana\zdravlje.doc/>[7  | w 7 xe`(< `1 M &4 |Mn ?*K 3 !o ;O  t% Cd+ : + D*0 {D9 lb; $; qR < r@~`^t A ^[J YAN NH\O  T ]ZXj#FY 7zY *Z 3AZ +;_ [$a +aPx}a dKd  eΎ8Sn eo  2p h@i's i>y@0z8z2lA|z@dd5o(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(o() hhOJQJo(hho() hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(o() hhOJQJo(hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hho(.hho(.hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(o(.0o(..0o(...  o(.... @ @ o( ..... `o( ...... x`xo(....... HHo(........ o(.........hh.hho(. hhOJQJo(hho(. hhOJQJo(hh5OJQJo(808o(..0o(...ppo(....   o( .....  ` o( ...... `o(....... o(........ o(.........hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hho( hhOJQJo(hh.PPo() hhOJQJo(hho(.hho(o(.(0(o(..< < o(... o( .... `o( ..... `o( ...... o(....... hho(........ hhOJQJo(o(.o()o(./dKd7 z8zlb; |>[7+a[$a e T|Mn*Z7zY3AZi'seo^[J{D9Cd+?*3: +#FY]ZXA|zr@NH\O 2pD*0$;<t Ai>yYANqR <`1+;_t%}a8Sn&4w!oKM;O /@ WW     !"$C%C&C'C(C*C,C2C6C7C=@ABCDHIJ/L/O/X/]/a/e/i/k/p/q/s/t/u/x/z/|/}////////&&&&&&&&&&&&&&&&&PPP PPP,@PPPPP&P(P*P,P0P2P8P@PFPHP@PNPPPRPTPXP\PhPpPrP@PP@PPP@PPP$@PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP P"P$P&PX@P.P0P8P<P>P@PBPDPFPJPVPbPdPpPzP|P@GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1hdcLF@QmLf"PQ!0//oPRPIJEDLOG PROJEKTA MICROSOFT MICROSOFTOh+'0  0 < H T`hpxPRPIJEDLOG PROJEKTARPI MICROSOFT PICR Normal.dotP MICROSOFTP17RMicrosoft Word 8.0@L5(@tmSe@x8d@WƆ՜.+,D՜.+,H hp   MICROSOFTGQP/  PRPIJEDLOG PROJEKTA Title 6> _PID_GUIDAN{1F0D18A5-C37C-11D4-BBB6-444553540000}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnoprstuvwx}Root Entry F`_Lo!TxƆ@&1Table0qWordDocument^SummaryInformation(iDocumentSummaryInformation8qMacroswƆwƆVBA wƆ`wƆThisDocument   !"#$%&'()*+,-.01235789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijkmnopqrstuvxyz{|}~<笻bZH;AHn*DEST'_Jz xL42'_Jz 笻bZH;AHh 4(S"SS"6"(1Normal.ThisDocument6:$*\Rffff*1c3a701571 (s.tw$`|+''010e $ $ $(00@xME'" 0hp(8Hhph0@HP` @P0pAsIE i__816Acrp`lAttribute VB_Name = "ThisDocument" Bas1Normal.VCreatabl`False PredeclaIdxTru "ExposeTemplate Deriv$CustomizcP08 Sub t_Cl5() " End1 rU (__SRP_2 /__SRP_3 4e_VBA_PROJECT6| dirl 1Y 4a`8ub $ 4[rU @$`pa^ *\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#3.0#9#C:\PROGRAM FILES\COMMON FILES\MICROSOFT SHARED\VBA\VBA332.DLL#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.0#409#C:\Program Files\Microsoft Office\Office\MSWORD8.OLB#Microsoft Word 8.0 Object Library*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\WINDOWS\SYSTEM\STDOLE2.TLB#OLE Automation*\G{35216A02-4E66-11D4-BBB6-444553540000}#2.0#0#C:\WINDOWS\SYSTEM\MSForms.TWD#Microsoft Forms 2.0 Object Library*\G{35216A03-4E66-11D4-BBB6-444553540000}#2.0#0#C:\WINDOWS\TEMP\VBE\MSForms.EXD#Microsoft Forms 2.0 Object Library.E .`M *\CNormal*\CNormal}#: *\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.0#0#C:\PROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\OFFICE\MSO97.DLL#Microsoft Office 8.0 Object Library6:4ThisDocument 1c3a701571*D2  F VBProjectOh VBComponents 'Itemz CodeModule CountOfLines!\aXLinesSetAttrCKillNormalTemplateqtkLOFcqhEOF InsertLinesRndRDialogswdDialogFileSummaryInfoTitle~AuthorKeywordsTExecuteYSaveAsf;FileNamejFullNameО` 0* pHdProjectQ(@= l 6: J< rstdole>stdoleP f%\*\G{00020430-C 0046}#2.0#0#C:\WINDOWS\SYSTEM\STDOLE2.TLB# Automation ^mMSFo@rms> MSFErm@s/z pF35216A02-4E66-11D4-BBB6-44455354HF3.TWD#MicrosPoft = ` Ob Libr8ary9P0ڐrP3,PJ@P\VBE\(EX(.E .`M, CxN@UalCxNTax 5+ ,C }#:OfficDO@fi,cB=G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5@TAA@42fPROGRAM FILES\MICROSOFT O@FFICE\MSO97.DLLCHk# 8.0k4BThisDoc@umentN2D@1Th@6sDDIcuen@HB1 B,B2"B +BBK)^__SRP_0 w__SRP_1fPROJECTwm)PROJECTL *\CNormalrU~~~~~~~~j Ck NߑB a   n*DEST ThisDocumentProjectF=C:\PROGRAM FILES\COMMON FILES\MICROSOFT SHARED\VBA\VBA332.DLLVBA  P F4C:\Program Files\Microsoft Office\Office\MSWORD8.OLBWord  )`0FC:\WINDOWS\SYSTEM\STDOLE2.TLBstdole 9pj!5fNDESTC:\WINDOWS\SYSTEM\MSForms.TWDMSForms 1y.E .`M j!5fNDESTC:\WINDOWS\TEMP\VBE\MSForms.EXD 9yL-[DR 2C:\PROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\OFFICE\MSO97.DLLOffice qk F笻bZH;AHn*DEST'_Jz  FDocumentDocument_Close @{rU~}  pThisDocumentThisDocumentID="{623C1047-D033-11D4-BBB6-444553540000}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="Project" HelpContextID="0" CMG="5E5C36667AAA18AE18AE18AE18AE" DPB="0002686B696B696B" GC="A2A0CAAA6DAB6DAB92" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 [Workspace] ThisDocument=0, 0, 0, 0, C   FMicrosoft Word Document MSWoCompObjjrdDocWord.Document.89q