Naslov
Hrvatsko glazbeno nazivlje u prvim hrvatskim glazbenim časopisima
(Croatian Music Terminology in the First Croatian Musical Journals)

Autori
Majer-Bobetko, Sanja

Izvornik
Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU (1330-6731) Novi tečaj, godina IV (1998), 8-9-10; 3-119

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
glazba; terminologija; glazbeni časopisi
(music; terminology; musical journals)

Sažetak
Na ovom su mjestu prezentirani rezultati istraživanja što sam ga provodila u okviru znanstvenog projekta Hrvatska glazbena terminologija. Rasprave o hrvatskoj glazbenoj terminologiji bile su potaknute objavljivanjem Kuhačeva prijevoda Lobeova Katekizma glazbe (1875. i 1889.). Potaknuto nekim prigovorima što su ih nastavnici upućivali Kuhačevu nazivlju ravnateljstvo Glazbenog zavoda je zaključilo da će svaki nastavnik napisati relevantan udžbenik na hrvatskom jeziku. Prvi je to učinio profesor violončela i teorije glazbe Ivan Oertl. Njegova Obćenita teoritično-praktična pripravna nauka glasbe (Zagreb 1880.) dragocjeno je vrelo terminološke građe i svjedočanstvo o ranim pokušajima usustavljivanja hrvatske glazbene terminologije. Ona dosad nije podrobnije obrađena jer se donedavno, kad ju je autorica ovoga teksta pronašla, držala izgubljenom. Tijekom zadnjeg desetljeća 19. stoljeća profesto povijesti i estetike glazbe na školi Glazbenog zavoda Vjenceslav Novak, koji je uostalom o glazbenoj terminologiji vodio s Kuhačem i polemiku, pisao je svoju Povijest glazbe. Taj sam rukopis već terminološki obradila i rezultati su objavljeni. Slika stanja na terminološkom području u razdbolju hrvatskoga narodnog preporoda razvidna je iz doktorske disertacije Dubravke Franković /Glazbeni život u Hrvatskoj i Ilirska Danica od 1835. do 1849.(Glazbeno nazivlje)/. Rezultati njezini pretraživanja leksikografskih izvora iz 19. st. su objavljeni. Ovdje se prezentiraju rezultati pretraživanja glazbenih časopisa koji su izlazili u 19. st. Vjerujem da je u stručnoj glazbenoj periodici, kao i u udžbeniku, rabljeni fond glazbenih termina, odnosno naziva, sintagmi i izričaja odnosećih se na glazbu zapravo najbliži nekom nekodificiranom standardnom glazbenom rječničkom fondu. Kad bi se izvršilo prikupljanje terminološke građe iz Oertlova udžbenika čini mi se da bi, uz onu ranije i ovu ovdje objavljenu građu, bio oblikovan relevantan uzorak živog rječničkog fonda, na temelju kojega bi naposljetku valjalo učiniti komparativnu analizu s rječničkim fondom Kuhačeva Katekizma glazbe. Rezultati takvog analitičkog postupka morali bi u prvom redu odgovoriti na pitanje koliko su se zapravo Kuhačevi termini receptirali u onodobnom jeziku struke. Takvo istraživanje omogućilo bi i uvid u povijesnost termina, što bi naposljetku rezultiralo dogovorom o njihovoj prisutnosni odnosno odsutnosti u suvremenom hrvatskom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA