Naslov
Masovni mediji i katastrofe
(Mass Media and Disasters)

Autori
Mihaljević, Branko ; Mihalinčić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 7. međunarodne znanstveno - stručne konferencije "Dani kriznog upravljanja" / Nađ, Ivan - Velika Gorica : Veleučilište Velika Gorica, 2014, 713-719

ISBN
978-953-7716-55-4

Skup
7.međunarodna znanstveno - stručna konferencija "Dani kriznog upravljanja"

Mjesto i datum
Velika Gorica, Hrvatska, 22.05.2014. - 23.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
masovni mediji ; izvješćivanje ; katastrofa
(mass media ; reporting ; disasters)

Sažetak
Masovni mediji sastavni su dio suvremenog društva i imaju važnu ulogu u oblikovanju naših osobnih percepcija i uvjerenja, što se posebno odnosi na događaje i teme o kojima ne znamo puno. I dok nam masovni mediji prikazuju pojednostavljene i uređene slike događaja u našem kompleksnom i dinamičnom svijetu, istovremeno nam daju osjećaj sudjelovanja i razumijevanja različitih događaja. Masovni mediji prenose brojne informacije o različitim pi- tanjima, problemima i društvenim procesima. No, masovni mediji su posredno ili neposred- no fokusirani na ljudska bića. Isto načelo u znatnoj mjeri vrijedi i za katastrofe koje se odnose na pojedince, grupe ili društvene zajednice koje mediji obrađuju u određenom kontekstu, odnosno tijekom katastrofa. Katastrofe, prirodne i antropogene su sve češće i sve žešće, kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama, uništavajući živote, infrastrukturu, institucije i dr- žavne proračune. Masovni mediji su primarni izvor informacija za javnost tijekom katastrofa. Katastrofe za medije predstavljaju veliki ispit s aspekta objektivnosti i novinarske etike, jer u trenucima kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra svakako postoji javni interes, što je zapravo temeljna pokretačka snaga za masovne medije. U pristupu novinara i medija katastrofi može biti primijenjen jedan od dva suprotstavljena stava, kada govorimo o objek- tivnosti. To su empatična i faktografska ili činjenična teorija. U prvom slučaju, suosjećanje i pristrano izvješćivanje ili, u drugom slučaju nepristranost i inzistiranje na objektivnosti i činje- nicama sa terena. Izvješćivanje tijekom katastrofa je jedan od najzahtjevnijih oblika medij- skog rada i ono za cilj ima pravovremeno, točno i precizno objavljivanje informacija u situaci- jama kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra. Temeljno pitanje je imaju li novinari i mediji pravo objavljivati neprimjerene snimke poginulih i stradalih osoba u katastrofama? Svaki konzument informacija lako će prepoznati je li se novinar prema osobama i žrtvama u katastrofama ponašao etično, je li sačuvan identitet žrtava, vide li se lica žrtava na snimkama ili fotografi jama, je li sačuvano dostojanstvo nastradalih i sl.t.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA