Naslov
Simultano prevođenje brojeva: kognitivno- lingvistički pristup ili kako biti u sedmom nebu
(Simultaneous interpretation of numbers: cognitive- linguistic approach or how to be on cloud nine)

Autori
Vančura, Alma ; Milić Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VIŠEJEZIČNOST KAO PREDMET MULTIDISCIPLINARNIH ISTRAŽIVANJA MULTIDISCIPLINARY APPROACHES TO MULTILINGUALISM / Kristina Cergol Kovačević / Sanda Lucija Udier - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku Srednja Europa, 2014, 90-91

ISBN
978-953-7963-09-5

Skup
VIŠEJEZIČNOST KAO PREDMET MULTIDISCIPLINARNIH ISTRAŽIVANJA MULTIDISCIPLINARY APPROACHES TO MULTILINGUALISM

Mjesto i datum
Hrvatska, 25.04.2014. - 27.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
simultano prevođenje; brojevi; frazemi; model truda

Sažetak
Različita istraživanja (Lederer 2002, Pinochi 2009) su pokazala da brojevi stvaraju velike probleme tumačima pri simultanom prevođenju, budući da su to kratki segmenti govora koji su izrazito neredundantni. S druge strane, sadržajno su jako informativni te kao takvi zahtijevaju izuzetno visoku koncentraciju potrebnu za njihovo točno prevođenje. Tradicionalni je pogled na brojeve pri simultanom prevođenju takav da brojevi nemaju semantičko značenje tj. da se riječ koja označava broj ('signifiant') i samo značenje ('signifié') podudaraju (Alessandrini 1990, Gile 2009, Seleskovitch 1988). Za razliku od tradicionalnog, ukoliko upotrijebimo kognitivnolingvistički orijentirane pristupe (Dobrovolskij and Piirainen 2006, Núñez 2009) možemo pretpostaviti da bi se brojevi, posebice kada su oni dio idomatskih izraza, trebali promatrati kao (bona fide) lingvističke jedinice koje imaju semantičko značenje. Ta nejednoznačnost brojeva proizlazi iz kognitivnih mehanizama koji se oblikuju putem različitih kulturnih i povijesnih okolina, različitih jezika, sustava pisanja i obrazovanja. Ovo istraživanje pokušava ustanoviti koje će leksičke jedinice koje u sebi sadrže brojeve studenti prevoditelji netočno prevesti i koje će im stvarati više problema: one koje imaju jedno, osnovno značenje i kod kojih jednoznačnost onemogućuje bilo kakvu vrstu preinaka ili one figurativne koje možemo objasniti putem kognitivno-lingvističkog pristupa. Istraživanje smo proveli promatrajući studente prevoditelje kako simultano prevode govore u kojima se nalaze različite vrste i tipovi brojeva, odnosno figurativni izrazi čiji su sastavni dio brojevi. Analizirali smo različite prijevode u kojima se nalaze brojevi kako bismo identificirali koje strategije pri prevođenju studenti prevoditelji najviše koriste te kakve posljedice ima odabir određene strategije na kvalitetu samog prijevoda. Kategorizacija je provedena na temelju kombinacije tipologija koju daju Braun and Clarici (1997), Mazza (2001) i Pinochi (2009). Rezultati pokazuju da studenti najčešće izostavljaju brojeve ili daju približne vrijednosti. Naposljetku, brojevi koji nemaju semantičko značenje čine se težima za prevesti nego brojevi u idiomatskim izrazima koji se obično uopćavaju i ovise o (ne)poznavanju određenog idioma u ciljnom jeziku. Spoznaje dobivene ovim istraživanjem mogu biti od koristi za teoriju usmenog prevođenja te kvalitetu obuke, ali također mogu pomoći i u nastavi engleskog jezika kada se gradi ne samo jezična, nego i izvanjezična lingvistička baza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA