Naslov
Atmosferska korekcija satelitski određene površinske temperature: primjer Jadranskog mora
(Atmospheric correction of satellite-estimated sea surface temperature: An example of the Adriatic Sea)

Autori
Pelajić, Izidor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.04

Godina
2014

Stranica
70

Mentor
Kuzmić, Milivoj ; Orlić, Mirko

Ključne riječi
površinska temperatura; SST; atmosferska korekcija; Jadran; AVHRR
(sea surface temperature; SST; atmospheric correction; Adriatic Sea; AVHRR)

Sažetak
Površinska temperatura mora je važna fizikalna veličina s primjenama u oceanografiji i meteorologiji. U ovom radu prikazan je utjecaj atmosferske korekcije na daljinski određenu površinsku temperaturu mora. U prvom, teorijskom dijelu formalno je pokazana nužnost i praktična utemeljenost atmosferske korekcije, a u drugom, praktičnom ilustrirane su razlike u procjeni površinske temperature proistekle iz primjene korekcije. Za utvrđivanje razlika rabljena su satelitska mjerenja površinske temperature Jadranskog mora izvedena senzorom AVHRR instaliranim na satelitima NOAA-15, NOAA-16 i NOAA-17. Izvorni podaci su primljeni, primarno obrađeni i arhivirani u Laboratoriju za satelitsku oceanografiju (ZIMO, IRB). Polazni podaci su preuređeni preračunavanjem na pravilnu prostornu mrežu i spremljeni u formatu netCDF prema CF konvenciji. Preuređene datoteke kompatibilne su s programskim paketom CoastWatch, ali i drugim, sličnim paketima, te se tako mogu pregledavati, dorađivati i ponovo spremati. Utjecaj atmosferske korekcije na satelitsko određivanje površinske temperature ispitan je na primjeru Jadranskog mora za 75 odabranih scena (38 iz kolovoza 2009. i 37 iz cijele 2010. godine). I na relativno ograničenom skupu pokazala se nužnost atmosferske korekcije. Na području Jadranskog mora srednja razlika termičkih kanala za odabrana mjerenja iznosi 1, 4°C, uz minimalne prostorne razlike: 1, 49 °C u sjevernom, 1, 37 °C u srednjem i 1, 4 °C u južnom Jadranu. U kolovozu 2009. godine razlika je još i veća: za cijeli Jadran noću iznosi 1, 6°C, a za spomenute dijelove, redom 1, 67 °C, 1, 59 °C i 1, 61 °C. Odgovarajuće vrijednosti za dnevne scene su nešto više. Za scene iz 2010. godine dobivena je nešto niža srednja vrijednost za cijeli Jadran (1, 15 °C za noćne i 1, 2 °C za dnevne scene), uz manje prostorne razlike nego u prethodnim slučajevima. Analiza je također pokazala da srednje vrijednosti temperatura četvrtog kanala (CH4) za cijeli Jadran i 2010. godinu ukazuju na očekivani godišnji hod uz značajno rasipanje vrijednosti čemu doprinosi i neuvaženi utjecaj atmosfere. Regresijska analiza temperatura četvrtog i petog kanala pokazala je relativno visoku korelaciju vrijednosti dvaju kanala (višu za noćne nego za dnevne scene), dok je linearni odnos kanala CH4 i CH5 u prosjeku dobro opisan funkcijom T5 = 1, 0606·T4 - 4, 69 °C. Kod interpretacije svih navedenih rezultata valja imati na umu ograničenu reprezentativnost analiziranog uzorka te činjenicu da procedura atmosferske korekcije djelomično odražava i utjecaj drugih čimbenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA