Pregled bibliografske jedinice broj: 697305
Strossmayerov projekt obnove ćirilometodske baštine
Strossmayerov projekt obnove ćirilometodske baštine // Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 27 (2011), 67-96 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 697305 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strossmayerov projekt obnove ćirilometodske baštine
(The Strossmayer restoration project of the Saints Cyril and Methodius heritage)
Autori
Lukić, Milica
Izvornik
Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku (1332-456X) 27
(2011);
67-96
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Josip Juraj Strossmayer; ćirilometodska baština; ćirilometodske okružnice; korespondencija; Franjo Rački; Josip Stadler; Dragutin Antun Parčić; papa Lav XIII.; enciklika Grande Munus; sveslavensko hodočašće
(Josip Juraj Strossmayer; the Saints Cyril and Methodius heritage; the Saints Cyril and Methodius circular letter; correspondence; Franjo Rački; Josip Stadler; Antun Parčić; Pope Leo XIII; encyclical Gande Munus; Panslavic pilgrimage)
Sažetak
Josip Juraj Strossmayer (1815.–1905.), đakovački i srijemski biskup, političar i mecena, svojim je dolaskom na biskupsku stolicu Đakovačke i Srijemske biskupije 1849/50. označio novo razdoblje u borbi za uspostavu ćirilometodske baštine na području cijeloga hrvatskoga nacionalnog prostora, a posebice svoje matične biskupije. Uspjeh Strossmayerovih zalaganja na području ćirilometodijane očituje se u ćirilometodskim okružnicama, onima koje se isključivo bave ćirilometodskom problematikom i onima u kojima se ćirilometodski sadržaji samo uzgredno spominju (stalna mjesta koja se odnose na: tumačenje života i rada Sv. Apostola, poticanje jedinstva Crkava i slavenskih naroda, ponovnu uspostavu crkvenoslavenskoga jezika u liturgiji i njegovo proširenje na cijeli južnoslavenski prostor), i bogatoj korespondenciji s brojnim suvremenicima, posebice s Franjom Račkim (prepiskom koja se odvijala od 1860. pa sve do Račkijeve smrti 1894. godine, a koja broji više od tisuću pisama znanstvenoj javnosti dostupnih od prvih desetljeća XX. stoljeća u izdanju povjesnika Ferde Šišića), vrhbosanskim nadbiskupom Josipom Stadlerom (prepiska od 1881. do 1902. ne donosi ćirilometodsku građu u količini kakva je zastupljena u prepisci između Strossmayera i Račkog, ali je njezina dimenzija nezaobilazna), splitskim nadbiskupom Markom Kalogjerom, bečkim nuncijem Serafinom Vannutellijem, Dragutinom Antunom Parčićem, crnogorskim knezom Nikolom I. Petrovićem Njegošem i njegovim kancelarom Jovanom Sundečićem te brojnim drugima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
