Pregled bibliografske jedinice broj: 697046
Općedruštveni značaj usmene književnosti
Općedruštveni značaj usmene književnosti // Četvrti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“ / Grozdana Ribičić, Vesna Mihanović (ur.).
Split: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 2014. str. 16-25 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 697046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Općedruštveni značaj usmene književnosti
(General social significance of oral literature)
Autori
Dragić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
ISBN
978-953-7753-39-9
Skup
Četvrti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 28.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
usmena književnost, nematerijalna kulturna baština, predaje, legende.
(oral literature, intangible cultural heritage, tales, legends.)
Sažetak
Usmena književnost postoji od kada postoji i čovječanstvo. Ta vrsta književnosti uz jezik, dijalekte, govor, toponomastiku, folklor, instrumente, rukotvorine, tradicijska umijeća i obrte čini nematerijalnu kulturnu baštinu koja je zajedničko bogatstvo naroda i čovječanstva. Nematerijalna kulturna baština predajom se prenosi stoljećima i tisućljećima. Na značaj tradicijske baštine ukazivali su starozavjetni i novozavjetni pisci među kojima je i sveti Pavao koji je boravio na Mljetu i u katakombi današnjega manastira Krka. Thomas More, s pravom ističe, da tradicija nije čuvanje pepela, nego je tradicija prenošenje vatre. Pablo Coelho je slušajući dalmatinske klape rekao kako Hrvati doista imaju što pokazati svijetu. Paradigmatske su i riječi blaženoga Ivana Pavla II. koji je kazao da je domovina – baština i teritorij. Dakle, baština je iznimno važna za očuvanje i afirmaciju kulturnog identiteta naroda. Međutim, nematerijalna kulturna baština posebno je ugrožena. Stoga je UNESCO 2003. godine usvojio povelju o nužnosti očuvanja nematerijalne kulturne baštine kao posebno ugrožene baštine. Usmena književnost tradicija je pisanoj književnost i nadahnuće biznismenima, menadžerima, motivatorima i dr. U novije vrijeme, primjerice, bajke se koriste i u terapeutske svrhe. U radu se govori o hrvatskim povijesnim predajama i legendama. U predaje i legende ulaze samo sudbonosni događaji i osobe. U tim vrstama usmenih priča sačuvana je više tisućljetna usmena povijest iz koje je razvidno da su, matoševski kazano, boli naših predaka i naše boli ; krjeposti naših predaka su i naše krjeposti. Odnos spram tradicijske baštine civilizacijski je čin i odnos prema našim davno upokojenim predcima. U tradicijskoj kulturi nalaze se odgovori na mnoge suvremene izazove.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
