Naslov
Uloga citodijagnostike u ranoj detekciji karcinoma dojke
(Role of cytodiagnostics in early breast carcinoma detection)

Autori
Perić, Magdalena ; Berbić-Fazlagić, Jasmina ; Jurić Nina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Uloga laboratorijske dijagnostike u prevenciji, otkrivanju i liječenju malignih bolesti, knjiga sažetaka / - , 2007, 16-16

Skup
Uloga laboratorijske dijagnostike u prevenciji, otkrivanju i liječenju malignih bolesti,

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 04.05.2007. - 06.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
karcinom dojke; rana detekcija; citodijagnostika; ultrazvuk; mamografija
(breast cancer; early detection; cytodiagnostics; ultrasound; mammography)

Sažetak
Cilj istraživanja: 1. Utvrditi broj citološki dokazanih karcinoma dojke u dvogodišnjem periodu. 2. Usporediti veličinu tumorske mase dokazane makroskopski. 3. Usporediti dob bolesnica i lokalizaciju karcinoma unutar dojke. 4. Korelacija palpatornog, mamografskog, ultrazvučnog i citološkog nalaza. Bolesnici i metode rada: U istraživanje ćemo uključiti sve žene u različitoj dobi koje su se javile u citološku ambulantu opće bolnice Bjelovar zbog promjena na dojci u razdoblju od 1.01.2004.g. do 31.12.2005.g. i posebno obraditi one kojima je karcinom dokazan palpatornom, mamografskom, ultrazvučnom i citološkom metodom. Metoda istraživanja je usporediti palpatorni, mamografski, ultrazvučni i citološki nalaz i rezultate prikazati u obliku tablica i grafikona u apsolutnim i relativnim vrijednostima. Rezultati: Više od pola javljenih pacijentica u dvogodišnjem periodu imalo je benigne promjene na dojci. Četrdeset je njih kojima su urađene sve navedene metode dijagnosticiranja. Kod njih 27 veličina tumorske mase bila je manja od 2 cm prilikom palpatornog pregleda, 22 s lokalizaijom u lijevoj dojci i to u gornjem vanjskom kvadrantu. Svima je napravljen operativni zahvat, a najviše ih je bilo u dobi od 40 do 50 godina. Iako su svim bolesnicama urađene navedene metode dijagnosticiranja nisu sve metode pokazale maligne promjene, osim patohistološkog nalaza. U 85% bolesnica patohistološki se radilo o duktalnom karcinomu. Zaključci: • Rano otkrivanje promjena omogućuje znatno bolji izbor načina liječenja, a time i duži i kvalitetniji oblik života bolesnica. • Mala veličina tumora osnovni je preduvjet za dobre rezultate liječenja. • Najčešće je zahvaćena lijeva dojka i to gornji vanjski kvadrant. • Svaka od dijegnostičkih metoda, palpacija, mamografija, ultrazvuk i citodijagnostika, ima svojih specifičnosti, prednosti i nedostataka i zato nadopunjuju jedna drugu. • Najučestaliji tip raka je duktalnog porijekla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA