Naslov
Orezana biomasa i koštice šljive kao visokovrijedni energent u Republici Hrvatskoj
(Plum prunned and stone biomass as high valuable fuel in Croatia)

Autori
Voća, Neven ; Bilandžija, Nikola ; Jurišić, Vanja ; Matin, Ana ; Krička, Tajana ; Sedak, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 49. hrvatskog i 9. međunarodnog simpozija agronoma / Marić, S. ; Lončarić, Z. - Dubrovnik : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014, 223-224

ISBN
978-953-7871-23-9

Skup
49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.02.2014. - 21.02.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Biomasa; orezani ostatci; koštice; potencijal; „zelena“ energija
(Biomass; pruned residues; potential; “green” energy)

Sažetak
Poljoprivredni ostaci u Europi predstavljaju značajni energetski potencijal za razvoj industrije biomase u mnogim zemljama, a pri tome značajan udio čine ostaci proizašli iz primarne proizvodnje, ali i dorade voćarskog sektora. Temeljem direktiva EU navedene ostatke je nužno ekološki prihvatljivo zbrinuti. Cilj ovoga rada bio je utvrditi negoriva (udio vlage, pepela, fiksiranog ugljika, hlapive tvari) i goriva svojstva (ugljik, vodik, dušik, sumpor, kisik) te ogrjevne vrijednosti (gornja, donja) kao i ukupni energetski potencijal Hrvatske ostataka proizašlih nakon rezidbe (orezani ostatci) i prerade šljive (koštice). Analizirano je i međusobno uspoređeno pet različitih sorti (Bistrica, Čačanska ljepotica, Čačanska rodna, President i Stanley), uzgajanih na području Republike Hrvatske. Usporedbom analiziranih podataka s CEN/TS 14961 (2005) normom za kruta biogoriva i relevantnih literaturnih navoda, oba istraživana tipa biomase su potvrđena kao energetski visokovrijedne sirovine, dok značajnija razlika između istraživanih sorata šljive nije uočena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA