Naslov
Nacrt za pristup kulturnoj povijesti Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj
(How to Approach Cultural History of the First World War in Croatia?)

Autori
Hameršak, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Dani Hvarskoga kazališta - Prvi svjetski rat u kulturnom pamćenju

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 07.05.2014. - 10.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Prvi svjetski rat; Hrvatska; kulturna povijest; književnost; kulturno pamćenje; kultura sjećanja
(First World War; Croatia; cultural history; literature; cultural memory; memory culture)

Sažetak
Zbog nedostatka prethodnih cjelovitih istraživanja glavnina izlaganja zamišljena je kao okvirni pregled pojedinih, dosad prepoznatih sastavnica onoga što bi se uvjetno moglo nazvati hrvatskim kulturnim pamćenjem s obzirom na Prvi svjetski rat. U tomu sklopu, jedna od glavnih razlikovnih značajka u odnosu na druge zemlje-sudionice jest zanemarenost onih dijelova političke, vojne, društvene i pravne odnosno uopće kulturne povijesti koji su svojim odrednicama bili vezani uz legalni austro-ugarski kontekst. Naime, osim nekoliko iznimaka, najizraženijih za Banovine Hrvatske te za Hrvatskoga proljeća, u javnom pa niti u znanstvenom diskursu tijekom obje jugoslavenske države – od kojih je prva izravno proizašla iz državne tradicije Kraljevine Srbije u kojoj je Austro-Ugarska bila agresor – nije bilo subjektivne volje a dijelom ni objektivnih mogućnosti da se o njima raspravlja čak ni s neutralne, ne-demonizirajuće pozicije. Suprotna nastojanja jesu zabilježena za kratkotrajne Nezavisne Države Hrvatske, ali njihov je doseg ostao ograničen zbog pritisaka talijanskoga saveznika, a i zbog napetosti između bivših austro-ugarskih časnika i pripadnika Ustaške vojnice, uključivši samoga Ante Pavelića. Nakon Drugoga svjetskoga rata sa sličnom je pozitivnom revalorizacijom austro-ugarskoga konteksta nastavljeno i u hrvatskoj političkoj emigraciji, ali bez većega odjeka u domovini, a od 1990-ih razmjerno polako rastao je i broj tomu posvećenih povjesničara. S obzirom na to, tijekom desetljeća potisnuta su ostala i ratna iskustva onih stotina tisuća hrvatskih ljudi koji u rat nisu otišli sa željom da kazne Srbiju, već možda zato da se suprotstave talijanskim presezanjima, ili jednostavno zato što su morali. Isto tako, zapostavljene su ostale i sve one tegobe kroz koje je od 1914. do 1918. pa i kasnije prolazilo civilno stanovništvo, inače bez većega političkoga utjecaja. Više nego u samoj historiografiji, Prvi svjetski rat bio je tematiziran u fikcionalnoj i nefikcionalnoj književnosti, ali s neproporcionalnim utjecajem protuhabsburških i proturatnih obrada odnosno interpretacija, čemu nije bila uzrok samo veća ili manja poetička vrsnoća. Uglavnom, zbog takvoga stanja stvari, umjesto o kulturnom pamćenju nerijetko je primjerenije govoriti o zaboravu. Kako bilo, iako su u posljednjih stotinjak godina prošla kroz manje političke ili društvene promjene, probleme u interpretaciji Prvoga svjetskog rata, ponekad povezane i sa stvaranjem svojevrsnih mitova, iskusila su i druga europska društva. Završni dio izlaganja stoga je posvećen onim metodološkim raspravama iz britanske, francuske i njemačke historiografije koje bi bilo korisno imati na umu kako bi se pristupajući napokon kulturnoj povijesti Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj možda nešto i naučilo iz tuđih pogrešaka, ubrzavajući tako dosezanje trajnijih zaključaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA