Pregled bibliografske jedinice broj: 695446
Arhitektura župne crkve svete Lucije u Kostreni
Arhitektura župne crkve svete Lucije u Kostreni // Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena, V. (2014), 83-114 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 695446 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektura župne crkve svete Lucije u Kostreni
(Architecture of the Parish Church of st. Lucija in Kostrena)
Autori
Palinić, Nana ; Magaš, Olga
Izvornik
Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena (1849-3416) V.
(2014);
83-114
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
župna crkva svete Lucije ; Kostrena ; sakralna arhitektura ; Vincenz Rauscher ; Boris Magaš
(parish church of st. Lucija ; Kostrena ; religious architecture ; Vincenz Rauscher ; Boris Magaš)
Sažetak
O župnoj crkvi sv. Lucije u Kostreni sve do nedavno bilo je objavljeno vrlo malo podataka. Giovanni Kobler i Andrija Rački navode da se crkva prvi put spominje u 15. stoljeću, da je posvećena 1714. a župnom crkvom postaje 1789. godine. Pretpostavlja se da je isprva na mjestu crkve bila samo kapela koja je tijekom vremena proširena i dograđena a koja je jedno vrijeme imala, poput drugih primorskih crkvi, trijem pred ulazom koji je kasnije uklonjen. Nina Kudiš Burić i Damir Tulić objavili su 2009. tekst koji analizira unutarnju opremu crkve a Iva Jazbec 2011. tekst koji detaljno opisuje arhivski dokumentiranu rekonstrukciju i dogradnju crkve 1912.-1913. godine, kao i događaje koji su joj prethodili. U tekstu se kroz analizu postojećeg stanja i dostupnog arhivskog gradiva valoriziraju arhitektonske osobitosti crkve koja, da su povijesne i ekonomske okolnosti bile drugačije, danas vjerojatno ne bi postojala. Početkom 20.st. crkva je trebala biti zamijenjena novom, za koju je projekt izradio arhitekt Vincenz Rauscher, ali se nakon pet godina nastojanja od gradnje odustalo. Rekonstrukcija koja je uslijedila 1912.-13. u nekim dijelovima možda sadrži i elemente Rauscherova projekta, koji nije sačuvan. U 2. svjetskom ratu crkva je oštećena, nakon rata sanirana, a sedamdesetih godina 20.st. u unutrašnjosti znatno purificirana. Krajem 20. stoljeća prema projektu akademika Borisa Magaša izvedeno je preuređenje crkve kojim je kreativno iskorišten prostorni potencijal unutarnjeg prostora i crkva je dobila današnji oblik.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Građevinarstvo, Povijest umjetnosti
