Pregled bibliografske jedinice broj: 69543
HIDROTERMALNI PROCESI U PILLOW LAVAMA HRUŠKOVCA
HIDROTERMALNI PROCESI U PILLOW LAVAMA HRUŠKOVCA, 1998., diplomski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 69543 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
HIDROTERMALNI PROCESI U PILLOW LAVAMA HRUŠKOVCA
(Hydrothermal processes in pillow lavas of Hruškovec)
Autori
Borojević, Sibila
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.11
Godina
1998
Stranica
62
Mentor
Palinkaš, Ladislav
Ključne riječi
pillow lave; fluidne inkluzije; trijasko riftovanje; Hrvatsko Zagorje
(pillow lavas; fluid inclusion; Triassic rifting; Hrvatsko Zagorje)
Sažetak
Kalnička gora smještena je unutar Zagorje-Midtransdanubijske zone koja dijeli Panonski bazen Zagreb-Zemplin lineamentom i Periadriatskim lineamentom na jugoistočnu Tisia ploču i sjevernu Pelzo ploču (Pamić et. al. 1998). Spiliti, alterirani dijabazi, jastučaste lave i metabazalti iz područja Hruškovca na Kalničkoj gori dio su složenog kompleksa ekstruzivnih stijena, koji je nastao prodorom bazaltne lave unutar vlažnih, slabo konsolidiranih karbonatnih i muljevitih sedimenata na morskom dnu. Ofiolitne stijene toga područja nalaze se u obliku tektonskog melanža uslojene s radiolaritima ili kao izolirana tijela bazalta, gabra i drugih ultramafitnih stijena (Halamić i Goričanin, 1995.). Biostratigrafska istraživanja radiolarija iz radiolarita Kalničke gore smještenih unutar i iznad pillow lavama pokazuju karničko-noričku starost (Halamić i Goričanin, 1995.). Bazaltno tijelo je zajedno s okolnim pripadajućim sedimentima alteriralo je i spilitiziralo u naknadnim hidrotermalnim procesima. Hidrotermalne žile nastale tijekom tih procesa primarno su kvarcno-kalcitnog tipa, a u manjoj količini sadrže i zeolite, pumpeliite i epidote. Mikrotermometrijska mjerenja vršena su na različitim tipovima inkluzija unutar kvarca i kalcita iz hidrotermalih žila ; 1. Jednofaznim tekućim inkluzijama (L), 2. Dvofaznim tekuće-parnim (L+V , L>50%), umjereno slanim inkluzijama (većinski zastupljene) 3. Dvofaznim plinskm (V+L, V>50%, nisko slanim, 4. Višefaznim (L+V+SGIPS), visoko slanim i 5. Višefaznim inkluzije (L+V+SGIPS+SKARBONAT). Osim ovih, zapaženi su još slijedeći tipovi inkluzija na kojima iz objektivnih razloga nije bilo moguće provesti mikrotermometrijska mjerenja: 6. Čiste plinske inkluzije (V), 7. Višefazne inkluzije (L+V+SKARBONAT) i 8. Višefazne inkluzije s velikim udjelom parne faze (V+L+S?HALIT). Mjerenjima su dobiveni slijedeći rezultati: TM HYD = -47.6 do -26.0°, TM ICE = -1.4 do -18.5°C, iznimno i do -27.6°, TH = 113.5-170.7°C, salinitet S = 5.9-20.95wt.%NaCl equ., molalitet NaCl: B = 4.534-0.400 mol/kg, molarni postotak: 0.565-0.112. Dijagram salinitet-temperatura homogenizacije pokazuje jasan trend miješanja niskoslanog-niskotemperaturnog fluida (morska voda izmijenjena alteracionim procesima) i visokoslanog-visokotemperaturnog fluida (primarni magmatski fluid). Predloženi genetski model pretpostavlje cirkulaciju velikih količina morske vode duž pukotina hlađenja u dubinu magmatskog kompleksa. Pukotine se javljaju i usljed brzog kristaliziranja i hlađenja magme pri čemu se smanjuje ukupni volumen stijene za oko 10%. Morska voda prodire na dubinu od nekih 2-3 km, zagrijava se na temperaturu od 400-450°C (Nicolas, A., 1995). Na tim dubinama moguće je miješanje s manjom količinom magmatskih fluida. Tako zagrijana morska voda tijekom cirkulacije alterira i korodira stijene s kojima je u kontaktu, otapa minerale i metale mijenjajući svoj kemijski karakter i pH prema karakteru hidroterme. Na kontaktu hidroterme s hladnom morskom vodom materijal se odlaže unutar hidrotermalnih žila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija