ࡱ> bjbj$$ 4F|F|_:+XXXXXlll8\lF0***EEEEEEEHJHEXEXX**F###fX*X*E#E##:W(,(*@(gck( EF0F(RKK(KX(#EEFK :Ekonomija i etika: mu~ i ~ena  Salto morale je puno opasniji nego salto mortale. StanisBaw Jerzy Lec, poljski pjesnik (1909  1966)  Druatveno odgovorno poslovanje nova je etika druatva kao cjeline, nova etika poslovanja , izjavio je predsjednik Josipovi nedavno na konferenciji koja promovira druatveno odgovorno poslovanje. Na prvu loptu lijepo zvu i, ali zapadnim druatvima (uklju ujui Hrvatsku) zapravo ne treba neka nova etika  dobra je i ona  stara , kad bi vodili ra una o njoj. injenica da je Hrvatska jedina dr~ava u Europi koja isklju ivo tone od po etka globalne financijske krize (od starta recesije BDP nam je godinama isklju ivo u minusu) pokazuje kako uzroci nisu samo ekonomski, nego su daleko dublji i slo~eniji. Jedni se formalno zaklinju na  stara eti ka na ela, ali ih ne prakticiraju u ~ivotu; drugi ismijavaju i etiketiraju kao  de~urne duaobri~nike sve one koji se pozivaju na bilo kakve eti ke, odnosno moralne norme. Posljedi no, kriza druatvenih vrijednosti i ekonomska kriza su poput dva nepliva a koji su pali u rijeku; zagrljeni u panici jedan drugoga guae i guraju pod vodu, a tkogod im prie upomo vuku ga sa sobom na dno. Kad god se etika i ekonomija stavljaju u istu re enicu treba imati na umu kako je mnogima mrsko uplitanje moralista u podru je ekonomije (to nije, u bilo koje podru je). Mnogi ekonomisti ovako promialjaju odnos etike i ekonomije:  Nije na nama da brinemo o etici. Zadatak ekonomista je osmisliti profitabilna poduzea kako bi pojedinci, obitelji i dr~ave imali prihode. Etika je u redu, ali o njoj treba lamentirati netko drugi, i onda svoja saznanja trebaju (kako god znaju) ugraditi u ope propise, a na nama je samo da se pridr~avamo tih propisa, uostalom kao i svi ostali graani. Promialjanje moralnih normi ne spada u opis naaeg posla. U ekonomiji nema prostora za mistiku, za onostrano; ona se bavi ovozemaljskim problemima  kako isplatiti plae, kako efikasno proizvoditi, po kojoj kamatnoj stopi bi sredianja banka trebala pozajmljivati komercijalnim bankama, itd. Ekonomija je, u principu, jednostavan i racionalan ra un; ona analizira mogu li prihodi od 145.000 kuna pokriti rashode od 42.500, 64.000, i 38.500. O etici mo~e filozofirati i dan-no raspredati onaj tko ima pun ~eludac. Kada je ovjek kruha gladan samo mu je pre~ivljavanje na pameti. I to je posao ekonomista: pobrinuti se da postoji efikasna i cjenovno odr~iva proizvodnja hrane, te da postoje radna mjesta kako bi radnik imao plau i ne bi bio gladan. Lako je poslije vesti pripovijetke o etici, kad viae ne krulji u utrobi. Iako djelomi no sasvim logi an, takav stav je povraan, ploaan, i vrlo dehumanizirajui. ovjek je ondje samo brojka, bez imena i prezimena, kao u logoru. Nije to ignoriranje etike, nego kontraeti nost, opiranje bilo kakvim vrijednostima. Postoji samo ra unica. Tabli ni kalkulator pokazuje vrijednost: razliku prihoda i rashoda, i tu sva pri a o vrijednostima zavraava. U takvom ambijentu stvarati neku  novu etiku zna i izmialjati toplu vodu i nuditi ju za pie onima koji tvrde da je voda dobra samo za ~abe.  Stara etika, iz koje je ekonomija uostalom i iznikla, ima rjeaenja koja su bila na kuanji kroz tisuljea. Nije udno da smo u krizi otkad smo se odrekli ovih rjeaenja, i zanijekali ih. GLAVNI TEKST: Ekonomija nije homogena znanost, i u njoj postoje dijametralno suprotni stavovi. Krivo je smatrati da su svi ekonomisti manje-viae jednaki, i gurati ih u istu ladicu. Ako je etika znanost koja prou ava kriterije vrednovanja, onda valja uvidjeti da su kriteriji vrednovanja razli iti od jednog do drugog ekonomista, te oni nejednako promatraju pojmove dobrog i loaeg. Diskusija ekonomije i etike zaoatrila se kada je jedna struja ekonomista preokrenula tradicionalne moralne norme, odnosno kada je njihov  eti ki kompas sjever po eo pokazivati kao jug, a jug kao sjever. Malo koja znanstvena disciplina je napravila toliki obrat u hijerarhijama vrijednosti kao ato je to u inila ekonomija liberalnog kapitalizma. Ona je promovirala moralnu nezainteresiranost i egocentri nost iz kategorije mna u kategoriju vrlina (Imam pravo na svoje mialjenje. Ja mislim da sunce izlazi za zapadu). Nakon pobjede kapitalizma nad komunizmom u ekonomiji je uobi ajeno ovjeka predstavljati kao egoisti no i razumno bie, kao ambicioznu osobu koja svojom pohlepom doprinosi opem dobru. Liberalni se kapitalizam oslanja na slobodu pojedinca, a sloboda po sebi nije nemoralna. Tako je sebeljubna potraga za osobnom sreom postala hvalevrijednim ciljem, a zajedniatvo je  propalo (zajednica = komuna, zajedniatvo = komunizam). Jedan od klju nih problema pozitivnog vrednovanja egoizma u liberalnom kapitalizmu jest u tome ato je egoizam esencijalno antidruatven, i stoga vodi druatvenim konfliktima. Radikalni preokret hijerarhije vrijednosti morao je dovesti do sukoba. Nisu li raznorazni sukobi u posljednje vrijeme u prvom planu u Hrvatskoj? Kontraeti nost moderne ekonomije paradoksalna je jer je moderna ekonomska znanost povijesno evoluirala iz etike. Otac moderne ekonomije, Adam Smith, bio je profesor moralne filozofije, a ekonomija se dugo promatrala granom etike. Ekonomija zapravo ima dva izvora: prvi je etika, drugi je tehnika, in~enjerstvo (eng. engineering). Prvi izvor se~e od Aristotela, koji u Nikomahovoj etici piae kako je ovjek  prisiljen raditi za novac, premda bogatstvo evidentno nije ono ato tra~imo; bogatstvo je korisno samo u svrhu ne ega drugog . Aristotel ekonomiju vrsto ve~e uz etiku, jer prvo, sredianje pitanje ope ljudske motivacije glasi:  kako ~ivjeti dobro? , a ovo izvoriano pitanje zajedni ko je i ekonomiji i etici. Nadalje, Aristotel tvrdi kako  pojedinac smije zadr~ati prihode za sebe, ali je izvrsnije i bogolikije zadobiti ih za narod, ili za gradove-dr~ave . Procjena druatvenog postignua svake osobe, pa tako i poduzetnika, neizbje~no se oslanja na eti ka pitanja. Prvo se mora odgovoriti ato je dobro, jer je to preduvjet definicije uspjeha; tek kada definiramo ato je dobro mo~e se razmatrati tko je uspio. Ako je za jednoga dobro imati obitelj, tada petero lana obitelj u skromnom stanu za njega predstavlja uspjeh; za drugoga je uspjeh ~ivjeti sam u vili i u gara~i imati tri automobila. Drugi izvor ekonomije, tehnika, bavi se in~enjerskim pitanjima. Ne pita ato su  dobro ovjeka i  kako ~ivjeti , nego se bavi prakti nim dizajniranjem. Tra~i konkretna rjeaenja za konkretne probleme. Ignorira dobroduanost kao opu karakteristiku ovjeka. Ka~e kako je najva~niji zadatak ekonomije dizajnirati efikasne mehanizme koji e maksimizirati bogatstvo, i tvrdi kako je jezik ekonomije isklju ivo jezik brojki. Koji je izvor ekonomije va~niji? Nijedan. Oba su nerazdvojno povezana, i ine jedno tijelo, poput mu~a i ~ene (Mk 10, 8). Nadopunjuju se, i jedno bez drugoga su nepotpuni. Stoga, kada ekonomija zanije e etiku, to je kao kada mu~ na slu~benom putu zanije e da ima ~enu. Jednako je i kad se etika ne obazire na ekonomsku efikasnost. Nadalje, temeljni razlog zbog kojega se i ekonomisti, htjeli  ne htjeli, moraju baviti etikom jest injenica da ne ~ive ispod staklenog zvona, u zatvorenom laboratoriju. Odluke i aktivnosti ekonomista imaju posljedice i na druatvo u kojemu se nalaze, a ne samo na njih same. Ako moje odluke imaju posljedice i na drugoga, tada sam du~an misliti i na njegovo dobro, a ne samo na sebe i svoje. Ekonomija je druatvena znanost, i kao takva mora voditi ra una o ambijentu  o zajednici, a ne samo o pojedincu. Pravdati se time kako se dr~imo zakona i propisa je nedovoljno, jer oni ni blizu ne obuhvaaju svu druatvenu stvarnost. Oni reguliraju samo temelje&:<>@   ( J T \ h l x z B V Ľ~zzvrkd hE 6hl hE 6h%hMdhl6\h ohhzVh8>6h hE 6h0; hE 6h8> hE 6h0fhE 6hP6 hE 6hPhP hE 6hEhhzV hE 6hM hE 6h"hE 6hM6 hhzV6 hE 6hhE 6hUCJ$ h'dCJ$hE 6hECJ$hE 6hPCJ$'<>  !!!$`.08;f>X_cbjVrXrdrr@{B{gd*\!gd5dgd|gd0YJgddgd0f$a$gd" ( D P R (@jz0@Pjl >@BV(hl$* źճճhMdh0f6hMdh 6hMdhg06hMdh66 hE 6hg0 hE 6h6 hE 6hPhhzVhj[hXRhl6\h oh hE 6hhlw hE 6h@x hE 6h8> hE 6hl hE 6hM7DH`d46>NP ,2X|TVpFHJh h'dh hE 6h6 hE 6hg0hMdhh6hMdh%6hMdhl6\6 hj[6 hlw6hMdh[o6hMdh'd6hMdh0f6hMdh 6hMdh 6hMdhg06hMdh665Jnz~p  \ r L!!!!!!!!!!! "H"N"""""l#v####$$$$&$.$@$$$$Ľ䲦hd hE 6hbhMzhlwhdohh% hE 6hdhf\ hE 6h6hh66hh6h8>hl6\hhihMdh'dh%h[oh hh^;$$%0%`&f&8'>'D'J'\'`'p'''( (\((((())&)()@)D)))))*** ***+l+n+r++++\,,>-N--------`.l....ƿۿۿⴭ۩ꩢ hE 6h[d hE 6hMUhdo hE 6hPH+hlw hE 6h + hE 6hShf\hE 6h-,6 h-,6h-, hE 6h/)shE 6hMzhh% hE 6hlw hE 6hdh^<./X0`0l0p0x000000000f112223"3R3V3X3|3~3333364845"5$555556 6666688888999º¯¨ɡɡ掇߶ hE 6h&hN` hE 6h~hE 6h^6 hE 6h(m hE 6hlw hE 6h hh%hE 6hw6 hE 6hw hE 6h^hE 6hS6 hE 6h/)s hE 6hSh`C@hlwhf\ hE 6h[d hE 6h+599j9x999999::,:v::::::::::::;;;;;n;;;$<,<2<b<<(==d>z>@@ BB(BVBZBB~CCTTTTUhUjUUUŽŲŲŲ hE 6hYqhMtUho hE 6h+ hE 6h0YJhj[hkh[ohN`h`C@ hE 6hu hE 6h`}hh% hE 6hlwhlwh {, hE 6h) hE 6h&hf\;, ali svu druatvenu nadgradnju izgraujemo slobodno, samostalno, i tek ovdje zapo inje druatvena uloga graana, odnosno poduzea. Primjerice, zakoni i propisi trebaju atititi ~ivot; stoga je ubojstvo zabranjeno, ali nakon toga zakoni ne zapovijedaju kako ~ivjeti dobro. Tako i u ekonomiji propisi ka~u:  ne zagauj okolinu, plaaj poreze, isplauj plae , itd., ali kada se takvo poduzee uspostavi ne propisuju se nikakvi drugi ~ivotni principi poduzetnika, nikakav sustav vrijednosti, nikakva korporativna kultura. Etika nadopunjuje ekonomiju, i daje joj (ekonomskim rje nikom) dodanu vrijednost. Du~nost je ekonomije baviti se stvarnim (ne teoretskim!) ljudima i njihovim ~ivotima, a injenica je kako apsolutna veina stvarnih ljudi u svakodnevnom ~ivotu ima uho za eti ka pitanja, bez obzira koje vjere, nacije ili rase bili. Primjerice, ako se dogodi prometna nesrea, pa unesreeni stopiraju i tra~e pomo, veina ljudi e se dobrovoljno odazvati. Ekonomski promatrano, oni nemaju koristi od toga, ve bespovratno troae svoje resurse na osobe koje ne poznaju. isti gubitak. No, motivacija ovjeka je pluralna, viaedimenzionalna, i svoenje kompleksa ljudskih te~nji na samo jednu  poveanje vlastite dobiti  zna i zanemarivanje bogate slo~enosti ljudskih aspiracija. Usko promatranje ovjeka kao isklju ivo racionalnog egoista zna i dizajnirati ekonomske procese i sustave za ljude koji su u stvarnosti u totalnoj manjini, a tada cilj ekonomije kao znanosti biva promaaen. Zanijekavai svoj eti ki korijen i preokrenuvai  kompas ekonomija je zastranila u slijepu ulicu. To, uostalom, dokazuje i ekonomska kriza, protiv koje ekonomisti zapravo nemaju uspjeanog  oru~ja , i za koju su se pokazali potpuno nespremnima i nedoraslima. Globalno promatrano, moglo bi se rei kako je ekonomija kao znanost sasvim podbacila, zakazala, jer niti uspijeva predvidjeti i sprije iti duboke ekonomske krize, niti vodi ka dobrobiti veine svjetskog stanovniatva, poveanju zaposlenosti i smanjenju materijalnog siromaatva. Ignoriranje etike vodi ka joa jednom ekonomskom problemu. Ako je primarna vrijednost novac, onda nema temelja za uspostavu povjerenja meu tr~ianim sudionicima. Kao ato mu~ ne mo~e kupiti ~enino povjerenje, i ne mo~e ju novcem natjerati da mu vjeruje, tako ni poslovni partneri ne mogu kupiti povjerenje drugoga. A povjerenje je i temelj i ljepilo koje dr~i ekonomski sustav na okupu. No, ono ne mo~e opstojati u sustavu u kojemu svatko misli samo na sebe. Stoga etika nije neato ato optereuje ekonomiju kao uteg oko vrata, ona nije dodatni troaak i gnjava~a, nego vjetar u lea koji ju mo~e unaprijediti. Otuena ekonomija egoisti nog kapitalizma okree lea kompleksnim meuovisnostima u ekonomskom sustavu, a upravo ondje etika mo~e dati novi poticaj odr~ivom ekonomskom razvoju, ne zanemarujui slo~enost ljudske naravi i druatvenih normi. Eti ki kodeks u ekonomiji nije stati an  on se mijenja i razvija s vremenom. Zaato djeca ne rade u rudnicima ugljena, kad znamo da zauzimaju manje mjesta u rudni kim tunelima, i manje jedu? Ona bi sasvim sigurno snizila troakove proizvodnje. Naje~imo se i na pomisao da bi netko slao djecu u rudnik, no to se esto dogaalo (i joa uvijek se dogaa u nekim krajevima). Ekonomska ra unica je nepotpuna  u suprotnom bi robovlasni ki sustavi bili po~eljni jer su iznimno efikasni. Dakle, i eti ki kodeks u ekonomiji evoluira. Evo dobrih vijesti: evolucija se upravo dogaa  struja ekonomista koja je okrenula  eti ki kompas prestaje biti dominantnom. Bujaju brojni pokreti koji zagovaraju humaniziranje ekonomije. Oni nisu nekakve nerealne, hipijevske alternative s glavom u oblacima; osobito ne u umre~enom svijetu u kojemu se pozitivni u inci poslovanja ne mjere samo u tisuama kuna, nego i u tisuama  lajkova , koji u kona nici polu uju i financijske rezultate. Oni su  alternative koje viae nemaju alternativu. Okvir Etike?! Nemamo. Joa je 1929. godine jedan poslovni ovjek od krovne ameri ke udruge ekonomista (American Economic Association) zatra~io njihov eti ki kodeks, no odgovorili su mu kako oni takvo ato nemaju. Tek je po etkom 2012. godine grupa vodeih ameri kih ekonomista uvela pravila o konfliktu interesa, kao reakciju na kritike da akademski ekonomisti ne samo da nisu predvidjeli i sprije ili globalnu financijsku (i ope-ekonomsku) krizu, ve su potpomogli njenom nastajanju. Brojni su ekonomisti godinama tra~ili da se u profesiju uvede kodeks profesionalne etike. `ira ekonomska zajednica ih je ignorirala, sve do trenutka kada je postalo jasno kako su neki utjecajni ekonomisti prilikom objavljivanja svojih znanstvenih istra~ivanja zatajivali da su u konfliktu interesa, odnosno da primaju zna ajne sume od institucija na koje se njihova istra~ivanja odnose. Primjerice, nedavno je u veini hrvatskih medija objavljeno istra~ivanje da koriatenje kreditnih kartica vodi ka ekonomskom rastu, a pritom nije jasno objaanjeno ni da je istra~ivanje platila velika karti arska kua, ni da su rezultati potpuno statisti ki bezna ajni. Okvir Kad ekonomija ignorira etiku Svojedobno je sud General Motorsu odredio kaznu od 4,9 milijardi dolara. Loae je bio dizajniran polo~aj spremnika goriva u jednoj vrsti automobila (Chevrolet Malibu), uslijed ega je dolazilo do po~ara na tom vozilu. Kazna je bila visoka jer je otkriveno kako su nadle~ni ljudi u GM-u znali za problem, ali su odlu ili ne u initi niata. Zaato? Jer su izra unali da bi popravak spremnika koatao oko 8 dolara po autu, no nagodbe i odatete za smrti i boli bi izaale oko 2 dolara po autu. Daleko je isplativije bilo ostaviti neispravan spremnik i potom plaati odatete, nego popraviti auto; marginalna dobit po autu iznosila je 6 dolara. Tvrdo ekonomski promatrano, ra unica je bila sasvim ispravna. Zaboravljeni su samo eti ki principi. No, nije ovo bila samo nehumana, ve i ekonomski neopravdana logika. Odluka je bila egoisti na: vodilo se ra una samo o proizvoa u, odnosno samo o smanjenju korporativnih troakova. Ali uslijed odluke o atednji troakovi su se mogli i poveati: ato da se neki automobil zapalio u krugu tvornice? `to da su u njemu poginuli in~enjeri GM-a? Nadalje, dobit od 6 dolara po autu donijela bi relativno malenu satisfakciju vlasnicima GM-a, a koliko koata zao glas i negativan odjek u javnosti? Ignoriranje eti kih principa u suvremeno doba, u kojemu se i dobra i loaa iskustva kupaca viralno aire druatvenim mre~ama, katastrofalna je poslovna odluka. Okvir Blagajnice kao izborno povjerenstvo Svaka je ekonomska odluka ujedno i eti ka; svaki put kada odlu ujemo o tome ato kupiti, na ato potroaiti svoj novac, donosimo i eti ku odluku. Tr~iate je veliki demokratski izborni sustav, u kojem novac predstavlja izborni listi  kupnjom proizvoda A, a ne proizvoda B, dali smo glas proizvoa u A. Predizborna kampanja konstantno traje: marketing nas preko veleplakata, TV-a, radija, novina poziva na kupnju ovoga ili onoga. U zajedniatvu s ostalim graanima zaokru~ujemo broj onog kandidata iji proizvod stavljamo u koaaricu, te u tr~ianoj utakmici pobjeuje onaj tko je skupio najviae  glasova , odnosno novaca. Svakodnevno glasujemo, ali na~alost premalo se raspitujemo o kandidatima  kakve stavove zastupaju, plaaju li uredno dobavlja e, atite li okolia, jesu li druatveno odgovorni? Graani snose odgovornost za rezultate ovih izbora.      PAGE \* MERGEFORMAT 5 UUUUUUUU VVVVVVVVVWNWZWWXXXXXXZZX\v\\L]N]]]]]^^ __0_______ `Vada|aa$b0bJczccd"e˼˱˼˼˸ּ˭˦˦ˢhd1hB: hE 6h+hkP hE 6hh:ShuhN` hE 6hkP hE 6h|hoh {,hE 6hYq6hE 6h0YJ6 hE 6h0YJhMt hE 6hYqh<"e(e@eNef6f@fffffffffffZghggg*hZh`hhhhh.iDilibjdjFkjkk l lDlFlHlllllllmmm>m@mm n n*n.n0nznnnnnnnnoooɾɷз·񷾷ЬзhI hE 6h?$r hE 6h8h[rR hE 6h# hE 6h Emhu hE 6h)hKvh hE 6h+^ hE 6h! hE 6h5dhd1h8Doqqqrr$rTrVrXrbrdrprrrrrst"v6vnvvv*wxxxx(y>{@{B{N{j{z{{{{x||"}(}8}:}}}BD\.nʽ㫧ٟ㲎㲧hhzVhKvhb5 hKv5hKvhKv5hkP hE 6h*\!hKv hE 6hKvhKvh*\!5 hkP5 hI5hKvhb6>*hKvhKv6>* hE 6hb hE 6hy-hh[rR hE 6h+^8B{N{{JLX<>BDHJNPTV$a$dgdXgdN`gd*\!gdhzVgdbgdKvHLXnt24>L^rЌ:>@DFJLPRVXҺh-,mHnHuho+jho+Uhy<5jhy<5UhN`ht8hkPhI hE 6hN`hhzVhN`5 hI5hhzVhhzV5hKvhhzV6>*hKvhH#21h:pU. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv66666686666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHT`T [Normal$d`a$CJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List >@> X0 Footnote TextCJaJ@o@ X0Footnote Text ChartH @&`@ X0Footnote ReferenceH*4"4 8[0Header  H$>o1> 8[0 Header CharCJaJmHsH4 @B4 8[0Footer  H$>oQ> 8[0 Footer CharCJaJmHsHjcj 8[ Table Grid7:V0D"@D PSt0Caption$`a$ CJ\aJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] : ***- J$.9U"eo"$%&'()GHIKB{#J $&-!8@0(  B S  ?IPS\]bcf dnlx0>lwMVYc{,,,,\-d-e-p-1&1112!2"2(266w88_:a:b:d:e:g:h:j:k:::RS CD/0z{EF23  ##%%((,,,,--_1a1f1g111666677]:_:a:b:d:e:g:h:j:k:::JJddvv 5 !!Xuv | . 9 f u c z { }    DD0033LLH78CDQ`06zz{{%%2 # # - - !!""""""####$$&&''((((((k)k)6*6*7*8**+,,,,,,,,,,,,,-70>0T0H1S1_1111*2Q2T24455v6w666D7D7<88(:]:^:_:_:a:b:b:d:e:g:h:j:k:::JJddvv 5 !!Xuv | . 9 f u c z { }    DD0033LLH78CDQ`06zz{{%%2 # # - - !!""""""####$$&&''((((((k)k)6*6*7*8**+,,,,,,,,,,,,,-70>0T0_1111*2Q2T24455v6w666D7D7<88(:]:^:_:_:a:b:b:d:e:g:h:j:k:::bD2R'Ij -^-`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. m^m`hH. =L^=`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.-^-`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. m^m`hH. =L^=`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.IjbD2옯F@7:,#)2Z@Y`o[}l333C[!&()8hB[|__fqw:s  !msyi  >JJ[~g['34W5d-p <GKPjl~#7EW`[gkvqYu=y   7 9 y: L  I P EQ bX f tj r K b es  S @V b n ?x R2 7 nC @_ a {j s w | 0a77OdY o} 8HWRh&svb-,t8K[d|"?6J;H"Vnen#4LmNp]y$48Y\bbc$luw#{  m7VV^a}Vo6KcdetD@LE+\ X  N 2B9-<NJQjY\q$)>9$>4>U>\>`>*a>? ?Ir? w?@.7@<<@`C@X@x@ZADbAfAtABB;BB HB:YBoBxBCCB/CKHCRCSCxC5D>DHD2ID/jDyDzDEEEE/EAEJE&aEbEzE~EFkCF _F*aF!GL=GFeG%pGrGHH3DH!]H|HzI!I*In7I|I]/J2JFJKJ:OJ0YJ^JfJvJ ~J~J K+K4K4KFKRKgKy,L?LICLWLW M MMb8MBM)SMlMoMyMNP&NLNXNNhNZO#O *O7OLO"dOP1PP PsPrP~*PTPkP3Q9QCQLQYVQ cQkQ R& RR%R-R7R2OR[rRSz S#7SOISsXS]S$lSS}T#Tg4TETB\TiT42Uf3UN8UAUMUWU-uU)VpVV( V4VEVWV[VW`VFvVhzV|V9W:W+BW]WuWXXYXHX u$NueluBvv+v.v6v9v?vEvhvw+%w:dwlwxIxhx<(x@xHx[NxOxax%uxy'yOySy`ybyhuyuy)zS@z Hz!d14S=AKSSuGk\RAA6K dgQyRf|#\amo6 !&VC8cVptw !|msv w|x=cFVLRLgi iey'0nAFblq -Lbk+$(EKfUg(n?' %\. |B r }& )<HY~#,1EENgv`; E-1.om{1$a(XGIjs!\sXYw]s(m u )lz I*E%Kdt5u34?<=I.aUa#q%EGn #::LN[dg x~%5]\y2*s/Jr#5D!@=[gq!!"1AYFaIj{IZj05,x|~&WKSXau +.7rY}~0 (0>2V344[: I1KBcilr6J5;bYqq8^ iw17(m||8Lw<,KGc B8^CRI!Lgj$)/7HKX_nblp~>'gP[rv*O80COXMs,)}d+UF;LWZ[^qg`j(!/'6MocEk6m-ry%a7fJ4amtix$68<@IxUAfvu,?MUZeAi%j[o I 9IAd)*4>6BYm`ghk(ZAHxXgO'(`!rvz|] 5?/C DEilDg08[DQ^milm w* "$K4e]f%j' w%W p{"1In+t|s &[nwB0A1'58DfZ_} <ARGJLO;ceij!~dq@?DGRg.pp'i.=Q^dd $>@rAILXVry&6`oIx:?:STZ`pkx `#Q(80;-W]xab|dmfgyc 8cFdfokG #F^Tek1a,r,.999cqux ,""v[Tk }65*@BE5XwhCx#alvGo+_sG+=OVo~$QuMy[q;SEX?@HSqt54DV i+B6GnKv "t9:AAIPVKap-+/y5<g|lOh8[!;>}#$>.bRlymDnAr[3`EXeij}F"*99fMzp!$>>@Fhw(@ Z('3J_MZod{3)&j,=Yqda& {zwt=?N U(o&),;6?bC]z8x9K}\j"xH U !&'y(HEJXRR'B'g]h2nU4INu"0!HK\]}&/f7jo}\5n8DZkw3h/ 2a7'TMddw/6BCj[;ZAIS@ (##s&v9+?HUIj_:a:@ :"$.046>TUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibriA$BCambria Math"q4Z G$G4H1i1i!r4B:B:=-3QHP $PE2!xx Domagoj Sajterx  Oh+'0l  ( 4 @LT\dDomagoj SajterNormalx52Microsoft Office Word@1-@,@:Wc1՜.+,0 hp   Ekonomski fakultet u OsijekuiB:  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz|}~Root Entry FUc1TableM*KWordDocument4SummaryInformation(sDocumentSummaryInformation8{CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q