Naslov
Dobne i spolne razlike u povezanosti nekih socio- emocionalnih aspekata razvoja djece i njihova školskog uspjeha s vršnjačkim nasiljem i viktimizacijom
(Age and gender differences in correlation between socio-emotional aspects of children's development, their academic achievement and peer violence and victimization)

Autori
Velki, Tena ; Duvnjak, Ivana ; Milić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Treći sarajevski dani psihologije: Zbornik sažetaka / Kolenović Đapo, Jadarnka ; Husremović, Dženana ; Hasanbegović-Anić, Enedina - Sarajevo : Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2014, 19-20

ISBN
978-9958-625-48-0

Skup
Treći sarajevski dani psihologije

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 25.04.2014. - 26.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
vršnjačko nasilje; vršnjačka viktimizacija; školski uspjeh; socio-emocionalni razvoj
(peer violence; peer victimization; academic achievement; socio-emotional development)

Sažetak
Vršnjačko nasilje predstavlja ozbiljan problem u današnjem društvu. Nasilje i viktimizacija u školama, koju djeca svakodnevno doživljavaju, ozbiljno utječe na sve aspekte njihova razvoj. Cilj istraživanja bio je provjeriti dobne i spolne razlike u povezanosti vršnjačkog nasilja i viktimizacije s nekim aspektima socijalno- emocionalnog razvoja djece (broj prijatelja, vršnjačka prihvaćenost, impulzivnost, empatija) te njihovim školskim uspjehom. U istraživanju je sudjelovalo 880 učenika petog do osmog razreda (48% dječaka i 52% djevojčica). Učenici su imali između 10 i 16 godina (M=12, 81, SD=1, 15). Tijekom redovne nastave ispunili su Skalu impulzivnosti (Vulić-Prtorić, 2006), Upitnik empatije (Ivanović i Buško, 2008), Skalu učestalosti izloženosti medijima (Velki, 2012) te Upitnik o nasilju među školskom djecom (Velki i Vrdoljak, 2011). Rezultati istraživanja pokazuju kako je vršnjačko nasilje statistički značajno povezano s većim brojem prijatelja (r=0, 09, p<0, 05), većom razinom impulzivnosti (r=0, 44, p<0, 01) i manjom razinom afektivne empatije (r=-0, 18, p<0, 01), dok je vršnjačka viktimizacija povezana sa slabijim školskim uspjehom (r=-0, 13, p<0, 01), manjom vršnjačkom prihvaćenosti (r=-0, 45, p<0, 01) i većim stupnjem impulzivnosti (r=0, 19, p<0, 01). Visina se korelacije razlikuju ovisno o dobi i spolu učenika. Pronađena je statistički značajno veća povezanost između vršnjačkog nasilja i socijalnih aspekata razvoja (broj prijatelja, vršnjačka prihvaćenost) za niže razrede osnovne škole (5. i 6. razred ; Fisherov z=-1, 85, p<0, 05) te veća povezanost vršnjačkog nasilja i impulzivnosti za djevojčice (Fisherov z=-3, 37, p<0, 01). Povezanost vršnjačke viktimizacije i školskog uspjeha također je ovisila o dobi (Fisherov z=-2, 9, p<0, 01), odnosno statički značajno veća povezanost dobivena je za niže razrede osnovne škole (5. i 6. razred). Iz navedenog možemo zaključiti kako su različiti aspekti razvoja u podlozi vršnjačkog nasilja, odnosno vršnjačke viktimizacije, pri čemu su za vršnjačko nasilje važniji emocionalni aspekti i broj prijatelja, dok su za viktimizaciju važniji osjećaj vršnjačke prihvaćenosti i školski uspjeh. Također su više povezanosti različitih aspekata razvoja s nasiljem i viktimizacijom pronađene za niže razrede osnovne škole. Mjereni aspekti razvoja očito imaju važniju ulogu za pojavu nasilja i viktimizacije kod mlađih učenika, dok su možda neki drugi aspekti razvoja (npr. popularnost u vršnjačkoj skupini, emocionalna inteligencija i sl.), koje treba dodatno istražiti, važniji za starije učenike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA