Naslov
Pripremljenost budućih nastavnika za međukulturne izazove u nastavi hrvatskoga kao nasljednoga i drugoga jezika
(Intercultural competence in future teachers of Croatian as a heritage and as a second language)

Autori
Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VIŠEJEZIČNOST KAO PREDMET MULTIDISCIPLINARNIH ISTRAŽIVANJA / Cergol Kovačević, Kristina ; Udier, Sanda Lucija - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2014, 19-20

ISBN
978-953-7963-09-5

Skup
VIŠEJEZIČNOST KAO PREDMET MULTIDISCIPLINARNIH ISTRAŽIVANJA, 18. međunarodni znanstveni skup HDPL-a

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.04.2014. - 27.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski kao ini jezik; međukuturnost; obrazovanje nastavnika
(Croatian as L2; intercultural competence; teacher education)

Sažetak
Učitelji u hrvatskoj nastavi u inozemstvu te učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, a zbog sve većeg broja učenika kojima hrvatski nije prvi jezik, za uspješan rad trebaju imati mnoga specifična znanja i kompetencije (Češi, Barbaroša Šikić, Cvikić 2012). Uz znanje jezika i znanje o jeziku, sržnom možemo smatrati međukulturnu kompetenciju (MKK) (Fantini 1995, Byram 1997). Učitelji u inozemstvu i sami moraju imati razvijen visok stupanj MKK kako bi uspješno mogli živjeti i raditi u stranoj sredini. Onima u domovini MKK presudna je da bi razumjeli svoje inojezične učenike i olakšali im snalaženje u novom okruženju – novom školskom sustavu, društvenim normama i jeziku (Novak Milić 2012). Uz razvijanje vlastite, učitelj u oba slučaja mora biti sposoban razvijati i MKK kod učenika. Poželjno je da nastavnici sami imaju visoko razvijen stupanj MKK i da posjeduju teorijska znanja o njoj, da se ne dogodi da kod učenika trebaju razvijati kompetencije koje ni sami nisu razvili. No, upitno je koliko se pozornosti u postojećim studijskim programima studija za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika posvećuje tim temama. Autori istražuju pripremljenost studenata, budućih učitelja (Učiteljski fakultet) i nastavnika hrvatskoga (Filozofski fakultet), potencijalnih učitelja u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili s inojezičnim učenicima u Hrvatskoj, za međukulturne izazove. Istraživački dio rada ide u dva smjera: a) na temelju dostupnih silaba ispituje se zastupljenost tema o MKK u silabima učiteljskoga studija i studija kroatistike ; b) ispituju se stavovi budućih učitelja i nastavnika o višejezičnosti, međukulturnosti, o postupcima i metodama koje smatraju poticajnima za razvoj MKK posebno izrađenim upitnikom. Stavovi studenata različitih studijskih modula na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu (n=63) usporedit će se sa stavovima studenata kroatistike na Filozofskome fakultetu. Na temelju provedenoga istraživanja raspravlja se o pripremljenosti budućih učitelja za rad s inojezičnim učenicima te se daju smjernice za moguće promjene u obrazovanju učitelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA