Pregled bibliografske jedinice broj: 695061
Od dehidracije do halucinacije
Od dehidracije do halucinacije // 11. hrvatski psihijatrijski dani - Zbornik sažetaka / Jukić, Vlado (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2014. str. 37-38 (poster, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 695061 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od dehidracije do halucinacije
(From dehydration to hallucinations)
Autori
Rossini Gajšak, Linda ; Vlatković, Suzana ; Kovač, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
11. hrvatski psihijatrijski dani - Zbornik sažetaka
/ Jukić, Vlado - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2014, 37-38
Skup
11. hrvatski psihijatrijski dani
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.04.2014. - 13.04.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Dehidracija; halucinacija
(Dehidration; hallucination)
Sažetak
Prolazni psihotični poremećaj je kratkotrajno stanje obilježeno psihotičnim simptomima. Može trajati do najviše trideset dana i u najvećem broju slučajeva dolazi do potpunog oporavka. Pojavljuje se naglo, kao reakcija bez jasnog povoda, nakon stresne situacije ili nakon poroda kao postpartalni oblik. Ključni su simptomi halucinacije i deluzije, a često su pridruženi dezorijentacija ili konfuzno stanje, dezorganizirano mišljenje i nesuvisli govor, neobično ponašanje i oblačenje, poteškoće s pamćenjem, promjene u načinu prehrane, poremećen ritam spavanja, gubitak energije i tjelesne težine i poteškoće u donošenju odluka. Etiologija poremećaja je nepoznata. Neki od mogućih uzroka su genetska predispozicija, izloženost stresnom događaju odnosno traumi, nedovoljno razvijeni mehanizmi obrane i akutni poremećaji tjelesnog zdravlja. U radu prikazujemo bolesnika u dobi od 32 godine porijeklom iz Somalije. Njegov privremeni boravak bio je prihvatilište za azilante u obližnjem gradu. U azilu je razvio psihotični poremećaj radi čega je doveden na bolničko liječenje. Psihotično stanje bolesnika, aktivan otpor pri pokušaju pregleda i odsutnost stručnog prevoditelja onemogućili su verbalnu komunikaciju s bolesnikom i dobivanje vrijednih anamnestičkih podataka, ali i detaljan somatski pregled. Heteropodaci su bili neprecizni u smislu tumora na mozgu odnosno shizofrenije. Laboratorijska analiza ukazala je na odstupanja nekih biokemijskih parametara od referentnih vrijednosti. Nakon parenteralne terapije haloperidolom i diazepamom uz infuzijske otopine bolesnik se kroz tri dana tjelesno i psihički oporavio. Anamnestički podaci ukazali su na proživljeni stres i snažan osjećaj straha smještajem u nepoznatu i za njega zastrašujuću sredinu. Bolesnik je odbijao hranu i tekućinu gotovo tjedan dana i nije noćima spavao što je dovelo do tjelesnog poremećaja. Premorbidno nije imao psihičkih smetnji i težih tjelesnih bolesti niti je njegova obitelj opterećena psihijatrijskim hereditetom. U kliničkoj praksi diferencijalna dijagnoza prolaznog psihotičnog poremećaja predstavlja izazov. Mogućnost verbalne komunikacije, iscrpna anamneza, dostupnost heteroanamnestičkih podataka i temeljita dijagnostička obrada nužne su za razjašnjenje etiologije poremećaja omogućavajući učinkovito liječenje i oporavak oboljele osobe. Podaci iz literature ukazuju da gotovo 70% osoba koje su razvile epizodu prolaznog psihotičnog poremećajem imaju tijekom života barem još jedan relaps. Gotovo 15% osoba razviti će shizoafektivni poremećaj, a njih 10% shizofreniju. Uputno je razmisliti o prevenciji relapsa nove epizode prolaznog psihotičnog poremećaja i razvoja teže duševne bolesti primjenom antipsihotika duže vrijeme nakon bolničkog liječenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
