Pregled bibliografske jedinice broj: 695033
Etika kao filozofija očovječenja u djelu Kvirina Vasilja
Etika kao filozofija očovječenja u djelu Kvirina Vasilja // Bogoslovska smotra, 84 (2014), 1; 97-110 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 695033 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etika kao filozofija očovječenja u djelu Kvirina Vasilja
(Ethics as philosophy of humanisation in the work of Kvirin Vasilj)
Autori
Tomić, Draženko
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 84
(2014), 1;
97-110
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
etika ; moralni zakon ; kategorički imperativ ; Kant
(ethics ; moral law ; categorical imperative ; Kant)
Sažetak
Rad se bavi filozofskom etikom u djelima Kvirina Vasilja. U prvom poglavlju Vasiljevu definiciju etike kao znanosti o ljudskom djelovanju stavljamo u širi kontekst suvremenih etičkih teorija, ukazujemo na njegov stav o ključnoj ulozi etike u ljudskom djelovanju, koji opet dodatno pojašnjavamo u njegovoj kompleksnosti. U drugom i trećem poglavlju rada usmjereni smo na moralni zakon, njegovu univerzalnost, ali i temelj. Ukazujemo na Vasiljev stav o transcendentalnom podrijetlu moralnog zakona. U četvrtom i petom poglavlju iznosimo Vasiljevu kritiku Kantova shvaćanja mjesta i uloge etike, moralnog imperativa te problematiku suvremenih etičkih teorija u osnovi kojih se, prema Vasilju, nalazi egoizam. Na kraju rada ukazujemo na poteškoće u Vasiljevu shvaćanju etike i moralnog zakona, kao i na neke nedosljednosti u kritici Kantove etike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Napomena
This article reflects on philosophical ethics in the works of Kvirin Vasilj. The first chapter examines Vasilj’s definition of ethics as a science on human behaviour in the broader context of contemporary ethical theories. It also points out Vasilj’s position on the instrumental role of ethics in human behaviour, which (the position) is examined in its complexity. The second and the third chapter focus on the moral law, its universality, and its foundation. The author points out Vasilj’s position on the transcendental origin of the moral law. The fourth and the fifth chapter present Vasilj’s critique of Kant’s understanding of the place and the role of ethics, his moral imperative, and the whole field of contemporary ethical theories, which are based, according to Vasilj, on egoism. The final chapter points out some difficulties in Vasilj’s understanding of ethics and the moral law, as well as some inconsistencies in his critique of Kant’s ethics.
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus