Naslov
Epidemiologija i nacionalni programi ranog otkrivanja malignih bolesti u Hrvatskoj
(Cancer epidemiology and screening programmes in Croatia)

Autori
Šekerija, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 7. hrvatski onkološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem / - , 2014, 10-12

Skup
7. hrvatski onkološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 10.04.2014. - 13.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
epidemiologija; maligne bolesti; probir
(epidemiology; cancer; screening)

Sažetak
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih od raka povećati s 14 milijuna u 2012. godini na 24 milijuna u 2035. godini, a broj umrlih od raka s 8, 2 milijuna na 13 milijuna godišnje. Smatra se da je navedeni porast u velikoj mjeri objašnjiv starenjem stanovništva. Vidljivo je da se gotovo dvostruki porast broja oboljelih očekuje u slabije razvijenim zemljama (s obzirom da su to zemlje u kojima stanovništvo u prosjeku postaje znatno starije), dok je porast koji se očekuje u razvijenim i visokorazvijenim zemljama koje već imaju stariju dobnu strukturu (u koje spada i Hrvatska) znatno manji i procjenjuje se na oko 20%. U usporedbi s drugim zemljama Europe, Hrvatska je zemlja srednje incidencije i visokog mortaliteta od malignih bolesti. Najčešće dijagnoze malignih bolesti u Hrvatskoj su slične onima u razvijenim zemljama (pluća, debelo crijevo, prostata, dojka), dok u niskorazvijenim zemljama prevladavaju maligne dijagnoze povezane sa infekcijama (rak želuca, rak jetre, rak materničnog vrata). Epidemiologiju malignih bolesti u Hrvatskoj prati i proučava populacijski Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Registar za rak je posebni statističko- epidemiološki uređaj za poimenično, doživotno praćenje osoba oboljelih od maligne bolesti. On može biti institucijski (prati bolesnike pri nekoj instituciji, najčešće bolnici) – rabi se obično za unaprjeđivanje organizacijskog i kliničkog rada kao i procjenu učinka pojedinih vrsti terapija te populacijski koji registrira podatke za sve oboljele od raka na određenom, unaprijed definiranom, geografskom području. Iako se javnozdravstveno opterećenje malignim bolestima može pratiti i mortalitetnom statistikom, ona ne daje pravu sliku kad se radi o sijelima raka koja imaju nisku smrtnost, pogotovo u zadnje vrijeme u kojem se preživljenje za pojedine vrste raka značajno poboljšava. Prema posljednjim podacima Registra za rak za 2011. godinu, u Hrvatskoj je te godine postavljena dijagnoza maligne bolesti u 20.982 osobe. Najčešće maligne bolesti u muškaraca bile su rak pluća (2.172 oboljela ; 19%), rak prostate (1.704 oboljela ; 15%) i rak debelog crijeva i rektuma (1.658 oboljelih ; 14, 6%). Kod muškaraca u dječjoj dobi najčešći su tumori mozga i limfatične leukemije, u dobi od 20 do 39 godina najčešći je rak testisa, u dobi od 40 do 69 godina najčešće obolijevaju od karcinoma pluća, dok je u dobi iznad 70 godina najčešći karcinom prostate. Kod žena, najčešća maligna bolest bila je karcinom dojke (2.309 oboljelih ; 24%), zatim karcinom debelog crijeva i rektuma (1.178 oboljelih ; 12%) te karcinom pluća (767 oboljelih ; 8%). Kod žena u dobi od 0 do 9 godina najčešće su limfatične leukemije, u dobi od 10 do 29 godina najčešći je rak štitnjače, a u žena starijih od 30 godina najčešći je rak dojke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA