ࡱ> }~Ĺbjbj$$ .JF|F|5_* nT   8D! Ʌ !!!N"N"=#=#=#$N*Y $=#=# $ $*N"N"xExExE $ N"N"xE $xExEnlFsN"iOY,1( jp*0ɅpT=TFsFsZyP=#"_#xEw##=#=#=#**fA=#=#=#Ʌ $ $ $ $=#=#=#=#=#=#=#=#=# :Dr. sc. Edita ulinovi Herc redovita profesorica Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci Dr. sc. Antonija Zubovi Viaa asistentica - znanstvena novakinja Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci RESTRUKTURIRANJE KOMUNALNIH DRU`TAVA IJI JE OSNIVA  JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U radu se obrauju modaliteti restrukturiranja komunalnih druatava iji je osniva  jedinica lokalne samouprave, s obzirom na to da novo zakonsko ureenje komunalnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno tzv. vodnih usluga nala~e da komunalno druatvo koje obavlja te usluge ne mo~e obavljati niti jednu drugu (nevodnu) komunalnu uslugu. Rok za usklaivanje s novim zakonskim rjeaenjem istekao je 31. prosinca 2013. godine. Restrukturiranju se moglo pristupiti na razne na ine, koja se u radu analiziraju pri emu su komunalna druatva, odnosno njihovi osniva i birali na in koji im je troakovno najisplativiji. Zbog dodatnog zahtjeva da u restrukturiranom vodnom druatvu jedinica lokalne samouprave mora dr~ati sve udjele, odnosno dionice, pri restrukturiranju je trebalo voditi ra una i o tom zahtjevu strukture kapitala. U radu se ispituju posebno mogunosti koriatenja statusne promjene podjele druatva, kao modaliteta restrukturiranja. Kako je navedena statusna promjena mogua u nekoliko podoblika ispituje se u kojim situacijama je, prikladno koriatenje nekog podoblika, ovisno o tomu ~eli li druatvo koje se dijeli zadr~ati uslugu javne vodoopskrbe i odvodnje ili je ~eli prenijeti druatvu koje nastaje podjelom. Rad ukazuje i na otvorena pitanja u primjeni, te ukazuje na pitanja za koja joa teku rokovi za usklaivanje. Klju ne rije i: komunalna druatva, jedinice lokalne samouprave, restrukturiranje, usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje, podjela druatava kapitala. 1. O pojmovnom odreenju komunalne djelatnosti Komunalne djelatnosti su raznorodne po svom sastavu, pa se u pravnoj doktrini isti e problem njihove definicije, a razni autori nude razli ite definicije. Legalna definicija je sadr~ana u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. l. 1. st. 2. tog zakona pod obavljanjem komunalnih djelatnosti razumijeva: naro ito pru~anje komunalnih usluga od interesa za fizi ke i pravne osobe, te financiranje graenja i odr~avanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na podru ju opina, gradova, Grada Zagreba & kao i ~upanija kada je to odreeno Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Odredbom l. 3. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (dalje u tekstu: ZKG) nabrajaju se komunalne djelatnosti. Ne radi se o taksativnoj listi. To proizlazi iz l. 3. st. 13. ZKG-a koji daje mogunost predstavni kom tijelu jedinice lokalne samouprave, odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog zna enja koje se pored propisanih djelatnosti smatraju komunalnim djelatnostima. Danu su mogunost iskoristili neki gradovi i opine i u zna ajnoj mjeri proairili spektar komunalnih djelatnosti. Usvojeno je rjeaenje u skladu sa stajaliatima zauzetima u poredbenim pravnim sustavima. Tako se primjerice u Njema koj daje mogunost proairiti listu komunalnih djelatnosti zakonima savezne zemlje te odlukom lokalnih vlasti. Obavljanje komunalnih djelatnosti u nadle~nosti je jedinica lokalne samouprave. Ustav Republike Hrvatske izri ito u l. 134. st. 1. propisuje: jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanisti ko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci & Odredbom l. 19. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi propisuje se pravo, ali i obveza opinama i gradovima u svom samoupravnom djelokrugu obavljati poslove lokalnog zna aja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dr~avnim tijelima i to osobito poslove koji se, izmeu ostaloga, odnose na komunalno gospodarstvo. Temeljem l. 35. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi predstavni ko tijelo donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno podru ne (regionalne) samouprave te osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, druatvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno podru ne (regionalne) samouprave. Sukladno odredbi l. 2. ZKG-a jedinice lokalne samouprave te pravne i fizi ke osobe kojima je povjereno obavljanje komunalnih djelatnosti, te djelatnosti obavljaju kao javnu slu~bu. Naime, osnovno je svojstvo komunalnih djelatnosti da se one razlikuju od ostalih gospodarskih djelatnosti po tomu ato za njihovo obavljanje postoji opi druatveni interes. Upravo se zbog toga dr~avi, odnosno jedinici lokalne samouprave dozna uje ovlast za ureenje tih djelatnosti. Pravna doktrina naglaaava etiri na ela na kojima po iva voenje javnih slu~bi. To su na elo kontinuiteta, na elo prilagodljivosti, na elo primata te na elo nemerkantilnosti. Ujedno ZKG, u l. 2. koji nosi naslov  Na ela komunalnog gospodarstva izri ito isti e da su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizi ke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje tih djelatnosti, odr~avanje komunalnih objekata i ureaja u stanju funkcionalne sposobnosti, obavljanje komunalnih djelatnosti na na elima odr~ivog razvoja te osigurati javnost rada. 2. Organizacijski oblici obavljanja komunalnih djelatnosti Iako, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi te ZKG-u komunalne djelatnosti obavljaju jedinice lokalne samouprave, one nisu slobodne u izboru organizacijskog oblika obavljanja ovih djelatnosti. Komunalne djelatnosti danas se openito obavljaju kroz jedan od tri organizacijska oblika: obavljanje komunalne slu~be pod neposrednim nadzorom lokalne uprave, osnivanje posebne pravne osobe za obavljanje komunalne slu~be te obavljanje komunalne slu~be od strane tree osobe. ZKG izri ito propisuje organizacijske oblike obavljanja komunalnih djelatnosti, propisujui da komunalne djelatnosti mogu obavljati: 1. trgova ko druatvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, 2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, 3. slu~ba  vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, 4. pravna i fizi ka osoba na temelju ugovora o koncesiji, 5. pravna i fizi ka osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. ZKG zasebno ureuje obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgova kih druatava ( l. 7. ZKG-a), vlastitog pogona ( l. 8. 10. ZKG-a), davanjem koncesije ( l. 11.-14. ZKG-a) te na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova ( l. 15. ZKG-a). 2.1. Komunalna trgova ka druatava kao organizacijski oblik 2.1.1. Odabir vrste trgova kog druatva i specifi nosti osnivanja Najvei broj komunalnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj obavljaju u tu svrhu osnovana trgova ka druatva. Za trgova ka druatva kao organizacijske oblike obavljanja komunalnih djelatnosti, ZKG-om je izri ito propisano da njihov osniva  mora biti jedinica lokalne samouprave. To meutim ne zna i da druga trgova ka druatva ne mogu obavljati komunalne djelatnosti. Meutim, njima e biti potrebna, kao uvjet za obavljanje djelatnosti, posebna pravna osnova: ugovor o koncesiji ili ugovor o povjeravanju komunalnih poslova sklopljen s jedinicom lokalne samouprave. Radi osiguranja trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalnih djelatnosti, ZKG omoguava jedinicama lokalne samouprave zajedni ko obavljanje djelatnosti za viae jedinica lokalne samouprave tako da viae jedinica lokalne samouprave mogu zajedni ki organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti kroz organizacijske oblike propisane ZKG-om. Ujedno, jedinica lokalne samouprave koja nije u mogunosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavni kog tijela obavljanje ovih poslova mo~e povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na podru ju iste ili druge ~upanije na temelju pisanog ugovora. Ako se sustav komunalne infrastrukture prote~e na podru ju viae jedinica lokalne samouprave unutar jedne ili viae ~upanija, te ini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice lokalne samouprave obvezne su organizirati zajedni ko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgova kih druatava koje osnivaju jedinice lokalne samouprave u svom suvlasniatvu ( l. 4. st. 4. ZKG-a). Rije  je o kogentnoj odredbi ZKG-a za iju je primjenu potrebno ispunjenje dvaju uvjeta: da se sustav komunalne infrastrukture prote~e na podru ju viae jedinica lokalne samouprave unutar jedne ili viae ~upanija, te ini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu. Dalje se odredbom l. 7. ZKG-a zahtijeva da jedinica lokalne samouprave u komunalnom trgova kom druatvu dr~i veinski dio dionica odnosno udjela. Dakle, zahtijeva se kumulativno ispunjenje dvaju uvjeta: jedinica lokalne samouprave mora biti osniva  komunalnog druatva i mora u njemu dr~ati veinu dionica odnosno udjela. Idue je pitanje, mora li jedinica lokalne samouprave biti jedini osniva  komunalnog druatva ili suosniva  mo~e biti i druga pravna ili fizi ka osoba? Iz formulacije ZKG-a zaklju ujemo da se jedinica lokalne samouprave mora pojaviti kao jedini osniva  komunalnog trgova kog druatva, osim u slu ajevima iz l. 4. st. 2. i st. 4. ZKG-a kada se kao osniva i mo~e pojaviti viae jedinica lokalne samouprave, odnosno kada se kao osniva i moraju pojaviti jedinice lokalne samouprave na ijem se podru ju prote~e sustav komunalne infrastrukture koji ini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu. Komunalno trgova ko druatvo mo~e biti osnovano kao dioni ko druatvo (d.d.) ili druatvo s ograni enom odgovornoau (d.o.o.). Odabere li jedinica lokalne samouprave dioni ko druatvo kao organizacijski oblik, mogue ga je osnovati samo simultanim osnivanjem na koje se primjenjuju odredbe Zakona o trgova kim druatvima (dalje u tekstu: ZTD) kojima se ureuje simultano osnivanje druatva ( l. 177.-194. ZTD-a). Sukcesivno osnivanje je isklju eno. Ako se komunalno druatvo osniva u obliku druatva s ograni enom odgovornoau, postupak osnivanja druatva s ograni enom odgovornoau prilagoava se specifi nostima osniva a. Predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o osnivanju koja zamjenjuje izjavu osniva a. Predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave je kolegijalno tijelo. Ako viae jedinica lokalne samouprave osniva trgova ko druatvo za obavljanje komunalnih djelatnosti, zbog ranije navedenih razloga, dvije jedinice lokalne samouprave sklapaju druatveni ugovor kojega prihvaaju predstavni ka tijela tih jedinica lokalne samouprave donoaenjem odluke o prihvaanju druatvenog ugovora. 2.1.2. Obveza dr~anja veinskog udjela Daljnji uvjet koji je nu~an za obavljanje komunalnih djelatnosti u obliku komunalnog trgova kog druatva je dr~anje veinskog dijela dionica (odnosno udjela u d.o.o.-u) od strane jedinice lokalne samouprave. Iako e jedinica lokalne samouprave u pravilu biti jedini osniva , ona mo~e naknadno otuiti dio poslovnih udjela, odnosno dionica tog komunalnog druatva, ali pritom ne smije izgubiti veinski udio. U pravu druatava i u poslovnoj praksi trgova kih druatava u Republici Hrvatskoj veinski udio uobi ajeno se povezuje s postojanjem viae od 50% glasa kih prava u druatvu o kojem je rije , pri emu se odnos glasa ke snage u druatvu naj eae podudara i s istovjetnom zastupljenoau u temeljnom kapitalu. No ta se dva postotka ne moraju nu~no podudarati. Netko mo~e imati veinski udio u temeljnom kapitalu, a da pritom nema veinski udio u odlu ivanju, jer su primjerice izdane razli ite vrste dionica u kojima je razli ito dimenzionirano pravo glasa. Povlaatene dionice bez prava glasa dat e ~eljeni udjel u temeljnom kapitalu, ali ne i udjel u glasa kim pravima. Taj je razmjer prisutan samo kod imatelja redovitih dionica. Kako ZKG nigdje izrijekom ne zabranjuje izdavanje razli itih vrsta dionica smatramo da se postotak sudjelovanja u temeljnom kapitalu i postotak dr~anja glasa kih prava mogu razlikovati. S druge strane, dr~anje veinskog udjela ili veinskog prava u odlu ivanju ne mora uvijek biti povezano s dr~anjem bloka od barem 50% glasa kih prava u druatvu u kojem je rije . Ako primjerice druatvo stekne svoje vlastite dionice, glasa ka prava iz tih dionica miruju, pa se onda veinski udio smanjuje za onaj postotak koliki je postotak vlastitih dionica koje druatvo dr~i. ZKG ne zabranjuje stjecanje vlastitih dionica, od strane komunalnog druatva, stoga je taj scenarij izvediv. Idue je pitanje obuhvaa li dr~anje udjela u komunalnom druatvu samo, tzv. izravno dr~anje (jedinica lokalne samouprave upisana je u knjigu dioni ara) ili dolaze u obzir i razni drugi oblici neizravnog dr~anja. Primjerice, jedinica lokalne samouprave zalo~ila je predmetne dionice, radi pribavljanja kredita, ali je ona ta, a ne zalo~ni vjerovnik koja izvraava glasa ka prava. Ili je jedinica lokalne samouprave ta koja je prenijela dionice nekom drugom druatvu kojeg ona kontrolira. Kako bi se utvrdilo ima li jedinica lokalne samouprave veinski udjel u komunalnom druatvu, postavlja se pitanje ura unavaju li se njoj i takva dr~anja dionica, putem osoba koje ona kontrolira. Pravo druatava, a osobito pravo tr~iata kapitala poznaju razne neizravne oblike dr~anja dionica, te su to no precizirani uvjeti kome se dionice koje se dr~e neizravno pribrajaju i o emu to ovisi. S dinamiziranjem korporativne strukture na na in da se jedinici lokalne samouprave dopusti da nudi drugima dionice iz svog osniva kog portfelja, mo~e se postii ostvarenje raznih osniva kih ciljeva, meu inima i pribavljanje prihvatljivih izvora financiranja, a opet do mjere da veinski udio ne bude doveden u pitanje. Taj ulazak modernog oblika gospodarenja u jedinice lokalne samouprave mogu je i potreban, jer dionice tih druatava mogu poslu~iti i kao vrijedan predmet osiguranja tra~bine, ato omoguuje u inak financijske poluge. Ako su u pitanju udjeli druatava s ograni enom odgovornoau, s obzirom na to da isti nisu vrijednosni papiri, njihova je prometljivost manja, pa je onda put do ostvarenja naprijed navedenih ciljeva razli it nego kod dioni kog druatva. Druatvo s ograni enom odgovornoau ne mo~e izdavati svoje udjele u obliku vrijednosnih papira, ali mo~e izdavati obveznice, pa je to takoer jedan od moguih putova financiranja tog druatva, iako se naj eae kao emitenti obveznica pojavljuju same jedinice lokalne samouprave. Propisavai  veinski dio dionica, odnosno udjela kao relevantan i kogentan zakonodavac se nije odlu io za financijski manje zahtjevan, ali joa uvijek dovoljno u inkoviti, tzv. kontrolni udio. Radi se o postotnom udjelu od 25% glasa kih prava, koji omoguava onome koji ima taj postotak kontrolu nad druatvom, tako da taj dioni ar postaje, tzv. blocking minority, odnosno postaje onaj dioni ar bez ije se privole ne mo~e donijeti niti jedna va~nija odluka u druatvu. Meutim to nije dioni ar koji ima veinu glasova. Ako je rije  o dioni kim druatvima ije dionice kotiraju na burzi, ve je i taj postotni udio okida  koji nala~e imatelju tog bloka dionica da objavi ostalim dioni arima ponudu za preuzimanje njihovih dionica. Za ulagatelje na tr~iatu kapitala okolnost da je netko postao controlling shareholder, znak je da se glasa ka mo po inje koncentrirati u rukama jednog dioni ara ili dioni ara s kojima on zajedni ki djeluje, pa je to ujedno i razlog zbog kojeg taj dioni ar koji zadobiva kontrolu mora ponuditi mogunost izlaska svim ostalim dioni arima iz druatva kroz ponudu za preuzimanje. Zasebno je pitanje isklju enja prava glasa dioni ara odnosno lana druatva, odnosno u konkretnom slu aju nemogunost glasovanja jedinice lokalne samouprave na glavnoj skupatini (skupatini) druatva. ZTD u l. 293. izri ito propisuje da nitko ne mo~e ostvarivati pravo glasa za sebe ni za koga drugoga kad se odlu uje hoe li mu se dati razrjeanica, o njegovu osloboenju od neke obveze ili o ostvarenju zahtjeva kojega druatvo ima prema njemu. Dakle, ako bi se na glavnoj skupatini komunalnog trgova kog druatva donosila odluka o osloboenju od obveze jedinice lokalne samouprave koju ona ima prema komunalnom druatvu ili pak odluka o ostvarenju zahtjeva kojega komunalno druatvo ima prema jedinici lokalne samouprave, jedinici lokalne samouprave kao dioni aru druatva bilo bi isklju eno pravo glasa. Druatvo statutom ne bi moglo proairiti razloge za isklju enje prava glasa na glavnoj skupatini. Ako bi komunalno druatvo bilo ustrojeno kao d.o.o., temeljem odredbe l. 445. st. 5. ZTD-a na skupatini ne mo~e o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobaa neke obveze. Isto vrijedi i kada se odlu uje o pravnome poslu izmeu lana i druatva te o pokretanju ili rjeaenju spora meu njima. Glasuje li dioni ar, odnosno lan (jedinica lokalne samouprave) na glavnoj skupatini (skupatini) komunalnog trgova kog druatva kada je njegovo pravo glasa isklju eno, tako dani glas je niatetan, ato bi imalo za posljedicu mogunost pobijanja donesene odluke. Meutim, ako bi sve dionice ili udjele dr~ala jedinica lokalne samouprave odredbe o isklju enju prava glasa se ne bi primjenjivale, budui da bi njihova primjena dovela do nemogunosti donoaenja ovih odluka na glavnoj skupatini (skupatini) druatva. 2.2. Polo~aj trgova kih druatava u obavljanju djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje Sukladno odredbama ZKG-a pod opskrbom pitkom vodom podrazumijevali su se poslovi zahvaanja, pro iaavanja i isporuke vode za pie, dok se pod odvodnjom i pro iaavanjem otpadnih voda podrazumijevala odvodnja i pro iaavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septi kih, sabirnih i crnih jama. Pored uvjeta koji su ZKG-om propisani za organizacijske oblike obavljanja komunalnih djelatnosti, za djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda istim se Zakonom davala mogunost obavljanja ovih djelatnosti i trgova kom druatvu u prete~nom vlasniatvu dr~ave, odnosno ~upanije, kada se ta djelatnost obavljala za podru je ili dijelove podru ja viae jedinica lokalne samouprave putem magistralnih sustava u vlasniatvu toga druatva, a uvjeti i na in obavljanja tih poslova utvrivali su se ugovorom s jedinicom lokalne samouprave ( l. 5. ZKG-a). Ova zakonska odredba otvarala je pitanje ato se to smatralo  prete~itim vlasniatvom dr~ave odnosno ~upanije? Vjerojatno se mislilo na veinski udio o kojem sada govori zakon. Godine 2009. donesen je novi Zakon o vodama (dalje u tekstu: ZOV) kojim se zna ajno zadire u ureenje obavljanja djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda. Naime, ZOV koji je stupio na snagu 1. sije nja 2010. godine stavio je izvan snage odredbe ZKG-a u dijelu koji se odnosi na obavljanje ove komunalne djelatnosti. U bitnome su izmijenjene odredbe ZOV-a kojima se ureuje obavljanje djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda i to prvenstveno pitanja pravnog statusa i predmeta poslovanja isporu itelja vodnih usluga. Novi ZOV govori o djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje pri emu pod javnom vodoopskrbom podrazumijeva djelatnost zahvaanja podzemnih i povrainskih voda namijenjenih ljudskoj potroanji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporu itelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim graevinama. Pod javnom odvodnjom podrazumijeva se djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovoenja do ureaja za pro iaavanje, pro iaavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuatanja u povrainske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pro iaavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne odvodnje te upravljanje tim graevinama. Javna odvodnja uklju uje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septi kih i sabirnih jama. ZOV iz 2009. godine izmijenjen je novelom iz 2013. godine. Osnovni cilj donoaenja novih odredaba usklaivanje je hrvatskoga pravnog poretka s pravnom ste evinom EU-a iz podru ja vodnog gospodarstva, prvenstveno s Okvirnom Direktivom o vodama te usklaivanje sa Zakonom o opem upravnom postupku i Zakonom o koncesijama. Novela ZOV-a iz 2013. godine stupila je na snagu 18. svibnja 2013. godine. 2.2.1. Pravni status javnog isporu itelja vodnih usluga Sukladno ZOV-u djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporu itelji vodne usluge koji su izri itom zakonskom odredbom donesenom 2009. godine bili odreeni kao trgova ko druatvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osniva ko pravo imaju isklju ivo jedinice lokalne samouprave. Ova je odredba izmijenjena novelom ZOV-a iz 2013. godine tako da je javni isporu itelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje trgova ko druatvo u kojem sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu imaju jedinice lokalne samouprave ili trgova ka druatva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva  jedinica lokalne samouprave. Dakle, sukladno noveli ZOV-a iz 2013. godine, osniva i javnog isporu itelja vodnih usluga mogu biti isklju ivo jedinice lokalne samouprave ili trgova ko druatvo u kojem sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave odnosno ustanova kojoj je osniva  jedinica lokalne samouprave. Navedenom je odredbom proairen model osnivanja javnih isporu itelja vodnih usluga. Dok je prema ranijem ZOV-2009 osniva ko pravo imala samo jedinica lokalne samouprave sada je proairen krug osoba koje su nositelji toga prava. Meutim, javni isporu itelj vodnih usluga sukladno ZOV-2009 mogla je biti i ustanova iji je osniva  jedinica lokalne samouprave, dok prema novom ureenju ona ima pravo osnovati trgova ko druatvo koje e obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Sukladno odredbi l. 202. st. 3. ZOV-a stekne li trea osoba poslovni udio, dionice ili osniva ka prava u javnom isporu itelju vodnih usluga, javnom isporu itelju vodnih usluga prestaje pravni status javnog isporu itelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Zakonodavac je isporu iteljima usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje dao prijelazno razdoblje od jedne godine od stupanja na snagu Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe, dakle do 16. o~ujka 2012. godine za usklaivanje pravnog statusa. Novelom ZOV-a iz 2013. godine produ~en je rok za usklaenje pravnog statusa isporu itelja vodnih usluga s donesenim odredbama do 31. prosinca 2013. godine. Izri itom zakonskom odredbom l. 201. st. 2. ZOV-a jedinice lokalne samouprave mogu drugim pravnim i fizi kim osobama dati koncesiju za javne usluge i javne radove. Osnovno je pravilo da se koncesija za javne usluge i javne radove ne daje za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Meutim, iznimno pravna osoba mo~e koncesijom stei pravo pru~anja javne usluge pro iaavanja otpadnih voda i/ili pravo izvoenja ili projektiranja i izvoenja radova u djelatnosti pro iaavanja otpadnih voda te pravna ili fizi ka osoba mo~e koncesijom stei pravo pru~anja javne usluge pra~njenja i odvoza otpadnih voda iz septi kih i sabirnih jama. Ujedno, pravna ili fizi ka osoba mo~e koncesijom stei pravo pru~anja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvoenja ili projektiranja i izvoenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja. Na temelju odredbi ZOV-a ne daje se koncesija za javne usluge, niti za javne radove koji uklju uju gospodarsko koriatenje voda iz l. 163. st. 1. t. 1. i 2. ZOV-a. Zakonodavac zasebno ureuje polo~aj osoba koje isporu uju vodnu uslugu javne vodoopskrbe na temelju ZKG-a, a koje nisu javni isporu itelj vodne usluge na temelju dobivene koncesije za javne usluge i javne radove. Zakonom iz 2009. godine u prijelaznim i zavranim odredbama bilo je propisano da oni nastavljaju obavljati djelatnost javne vodoopskrbe do isteka akta kojim im je pravo na obavljanje te djelatnosti povjereno. Meutim, novela ZOV-a iz 2013. godine propisuje da oni nastavljaju obavljati djelatnost javne vodoopskrbe do 31. o~ujka 2015. godine. Iz odredaba ZOV-a donesenih 2009. godine proizlazi da se djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje ne mogu obavljati putem pogona jedinica lokalne samouprave, ato je bilo mogue prije donoaenja tih odredaba, primjenom ZKG-a. Odredbama l. 258. st. 2. ZOV-2009 jedinice lokalne samouprave u kojima je obavljanje komunalnih djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanja otpadnih voda bilo ustrojeno sukladno ZKG-u, bile su du~ne uskladiti obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje s odredbama ZOV-2009 u roku od dvije godine od njegovog stupanja na snagu, dakle do 1. sije nja 2012. godine. 2.2.2. Predmet poslovanja javnog isporu itelja vodne usluge Godine 2009. unosi se joa jedna zna ajna novina u obavljanju djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Izri ito se propisuje da javni isporu itelj vodne usluge ne mo~e obavljati druge djelatnosti, osim djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje ( l. 202. st. 2. ZOV-a). Dalje zakonodavac izri ito propisuje sankciju za nepostupanje u skladu s donesenom odredbom na na in da javnom isporu itelju vodne usluge prestaje pravni status javnoga isporu itelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Zakonodavac je propisao rok od jedne godine od stupanja na snagu Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe, dakle do 16. o~ujka 2012. godine za usklaivanje pravnog statusa i predmeta poslovanja javnih isporu itelja vodne usluge. Meutim, zakonodavac kao posebnu kategoriju izdvaja isporu itelje komunalnih usluga u djelatnostima opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda iji je pravni status ureen sukladno ZKG-u i koji obavljaju i druge komunalne djelatnosti sukladno ZKG-u. Toj je kategoriji isporu itelja dan rok od tri godine od stupanja na snagu ZOV-2009 za isklju enje drugih komunalnih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. Dakle oni su to bili du~ni u initi do 1. sije nja 2013. godine. Meutim, novelom ZOV-a iz 2013. godine produ~en je rok za usklaenje pravnog statusa i predmeta poslovanja svih isporu itelja vodnih usluga s donesenim odredbama do 31. prosinca 2013. godine. Zakonodavac izri ito odredbom l. 258. st. 5. ZOV-2009 kao i odredbom l. 145. novele ZOV-a iz 2013. godine propisuje da se na vodoopskrbnom podru ju ili aglomeraciji tih isporu itelja, nee iz sredstava dr~avnoga prora una, naknade za koriatenje voda i naknade za zaatitu voda, sufinancirati projektiranje, graenje, rekonstrukciju ili sanaciju komunalnih vodnih graevina, ako isporu itelji komunalnih usluga u djelatnostima opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanja otpadnih voda ne usklade svoj pravni status i predmet poslovanja s odredbama ZOV-a. Novina koju je donijela novela ZOV-a iz 2013. godine airenje je djelatnosti isporu itelja vodnih usluga tako da oni sada mogu obavljati djelatnost ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za pie za vlastite potrebe, izvoenja priklju aka iz l. 212. st. 2. ZOV-a, umjeravanja vodomjera i proizvodnje energije za vlastite potrebe ako ispunjavaju uvjete iz posebnih propisa. Ujedno, isporu itelj vodnih usluga javne odvodnje koji posjeduje vodopravnu dozvolu za ispuatanje otpadnih voda ili rjeaenje o objedinjenim uvjetima zaatite okoliaa i koji upravlja graevinama za javnu odvodnju i/ili ureajem za pro iaavanjem otpadnih voda s prihvatnim optereenjem veim od 100 000 ekvivalent stanovnika (ES) du~an je obavljati i djelatnost uzorkovanja i ispitivanja kakvoe vlastitih otpadnih voda ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa. Za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje pravne osobe koje imaju status javnih isporu itelja vodne usluge moraju ispunjavati posebne uvjete tehni ke opremljenosti te brojnosti i stru nosti zaposlenika. Navedeni se uvjet viae ne tra~i za upis tih djelatnosti u sudski registar, ato se zahtijevalo do stupanja na snagu novele ZOV-a iz 2013. godine. 3. Nu~nost restrukturiranja trgova kih druatava u obavljanju djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda Zadiranje u pitanje pravnoga statusa i predmeta poslovanja javnih isporu itelja vodne usluge donoaenjem ZOV-a 2009. godine te izmjene i dopune ZOV-a 2013. godine nametnulo je nu~nost njihova restrukturiranja. Za pitanje restrukturiranja komunalnih trgova kih druatava koji obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje relevantne su odredbe l. 201., 202. i 258. ZOV-a, odredbe ZKG-a i ZTD-a. Temeljem noveliranog l. 202. st. 1. ZOV-a u trgova kom druatvu koje je javni isporu itelj vodnih usluga sve udjele, odnosno dionice moraju dr~ati jedinice lokalne samouprave ili trgova ka druatva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva  jedinica lokalne samouprave. Dva potonja oblika dr~anja podrazumijevaju dr~anje putem osobe koju  kontrolira jedinica lokalne samouprave. Novela ZOV-a iz 2013. godine odreuje rok za usklaenje pravnog statusa isporu itelja ovih usluga do 31. prosinca 2013. godine. Za objaanjenje primjenjivog oblika restrukturiranja potrebno je krenuti od odredaba ZKG-a te uzeti u obzir ZOV iz 2009. godine koji je stavio izvan snage odredbe ZKG-a kojima se ureuje pru~anje vodnih usluga. Sukladno odredbama ZKG-a, komunalne djelatnosti mogu obavljati razni subjekti na nekoliko osnova: trgova ko druatvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, slu~ba  vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizi ka osoba na temelju ugovora o koncesiji te pravna i fizi ka osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Kada komunalnu djelatnost obavlja trgova ko druatvo, jedinica lokalne samouprave u njemu mora dr~ati veinski dio dionica, odnosno udjela. Ujedno, sukladno odredbi l. 5. ZKG-a, komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanja otpadnih voda mo~e obavljati i trgova ko druatvo u prete~itom vlasniatvu dr~ave, odnosno ~upanije, kada se ta djelatnost obavlja za podru je ili dijelove podru ja viae jedinica lokalne samouprave putem magistralnih sustava u vlasniatvu toga druatva, a uvjeti i na in obavljanje tih poslova utvruju se ugovorom s jedinicom lokalne samouprave. Dakle, za obavljanje komunalnih djelatnosti od strane trgova kih druatava zahtijeva se kumulativno ispunjenje dvaju uvjeta: osniva  komunalnog trgova kog druatva mora biti jedinica lokalne samouprave koja u njemu mora dr~ati veinu dionica, odnosno udjela. ZOV iz 2009. godine definira javnog isporu itelja vodnih usluga kao trgova ko druatvo ili ustanovu u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osniva ko pravo imaju isklju ivo jedinice lokalne samouprave. Dakle, za stjecanje svojstva javnog isporu itelja vodnih usluga zahtijeva se kumulativno ispunjenje dvaju uvjeta: prvi, osniva  mora biti jedinica lokalne samouprave te drugi, jedinica lokalne samouprave mora dr~ati sve udjele odnosno dionice. Stjecanje dionica, poslovnih udjela ili osniva kih prava u javnom isporu itelju vodnih usluga sankcionirano je prestankom statusa javnoga isporu itelja vodnih usluga i prava obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Iznesenim odredbama mo~e se govoriti o dva scenarija restrukturiranja kako bi doalo do usklaivanja s (novim) zahtjevima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. U prvu skupinu spadala bi druatva koja su obavljala komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda prema ZKG-u, a koja nisu uskladila svoj status s odredbama ZOV-a. Drugom skupinom bila bi obuhvaena ona trgova ka druatva koja su uskladila svoj status sa ZOV-om ili su osnovana sukladno ZOV-u iz 2009. godine. Ujedno treba istaknuti da sukladno ZOV-u iz 2009. godine, a ato novela iz 2013. godine nije izmijenila, ve samo nadopunila, javni isporu itelji vodnih usluga ne mogu obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Stoga, pored potrebe usklaivanja pravnog statusa, javni isporu itelji vodne usluge moraju uskladiti i svoj predmet poslovanja. Dakle, ako obavljaju i druge komunalne djelatnosti du~ni su te djelatnosti isklju iti iz svoga predmeta poslovanja. ZOV iz 2009. godine odredio je rok do 1. sije nja 2013. godine koji je produ~en novelom iz 2013. godine do 31. prosinca 2013. godine. 3.1. Trgova ka druatva koja su obavljala komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda prema ZKG-u, a koja nisu uskladila svoj pravni status i predmet poslovanja s odredbama ZOV-a I ZKG i ZOV zahtijevaju da osniva  komunalnog trgova kog druatva bude jedinca lokalne samouprave. Meutim, ZKG propisuje da jedinica lokalne samouprave mora dr~ati veinu dionica, odnosno udjela u komunalnom trgova kom druatvu. Sukladno ZOV-u sve dionice odnosno udjeli javnog isporu itelja vodne usluge moraju biti u rukama jedinica lokalne samouprave ili trgova kih druatava u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva  jedinca lokalne samouprave. Dakle, imatelji dionica, odnosno udjela bit e du~ni prenijeti svoje dionice, odnosno udjele stjecateljima koji su izri ito odreeni zakonskom odredbom ZOV-a i koji e tako postati jedini lanovi trgova kog druatva. Dalje je bitno da su trgova ka druatva du~na uskladiti svoj predmet poslovanja s odredbama ZOV-a. Mogue su situacije da oni sukladno ZKG-u obavljaju samo djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda, ali uz te djelatnosti mogu obavljati i druge komunalne djelatnosti. Potrebno je istaknuti da novi ZOV sada govori o djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje koje definira u l. 3. st. 1. t. 28. i 29. ZOV-a, a koje su u skladu s odredbama Okvirne direktive o vodama. U prvom slu aju, dakle ako trgova ka druatva obavljaju samo djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda, oni nastavljaju obavljati te djelatnosti, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe odnosno javne odvodnje te ako druatvo upravlja tim graevinama, naravno uz ispunjenje ranije navedenog uvjeta o dr~anju dionica (udjela) u druatvu. U drugom slu aju, dakle ako uz djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda obavljaju i druge komunalne djelatnosti, primjerice odr~avanje istoe, odlaganje komunalnog otpada i dr., oni e biti du~ni isklju iti iz svog predmeta poslovanja sve djelatnosti koje nisu obuhvaene pojmom javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Argumentum a contrario, ako ~ele zadr~ati obavljanje drugih komunalnih djelatnosti, du~ni su iz svog predmeta poslovanja isklju iti djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. 3.1.1. Oblici restrukturiranja kada druatvo zadr~ava obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje Ako komunalna trgova ka druatva imaju interes za obavljanjem djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje oni moraju iz svog predmeta poslovanja isklju iti sve druge djelatnosti. Oni mogu prenijeti te djelatnosti na one subjekte koji su ovlaateni na njihovo obavljanje. Ako se te djelatnosti dozna uju trgova kim druatvima, mo~e se raditi o prijenosu komunalnih djelatnosti na ve postojee trgova ko druatvo ili na trgova ko druatvo koje e se tek osnovati. Budui da prenoaenje tih komunalnih djelatnosti zahtijeva i prenoaenje odreene infrastrukture za obavljanje te djelatnosti s aspekta prava druatava bit e nu~no provesti restrukturiranje komunalnog trgova kog druatva. Prenoaenje objekata komunalne infrastrukture, koje e biti nu~no u initi s prenoaenjem djelatnosti, otvara pitanje vlasniatva nad tim objektima i ureajima. ZKG ne sadr~i odredbe o vlasniatvu nad objektima i ureajima komunalne infrastrukture. O tomu postoje razli ita stajaliata. Prema jednom, komunalni objekti i ureaji su vlasniatvo trgova kog druatva koje obavlja komunalnu djelatnost, u kojima jedinica lokalne samouprave dr~i veinski dio dionica, odnosno udjela, dok su prema drugom shvaanju, komunalni objekti i ureaji vlasniatvo jedinice lokalne samouprave. Tree je stajaliate da se radi o javnom dobru. Za davanje odgovora na pitanje u ijem su vlasniatvu objekti komunalne infrastrukture potrebno je krenuti od oblika komunalne djelatnosti koje obavlja trgova ko druatvo. Dakle, za konkretnu problematiku usklaenja s odredbama ZOV-a, potrebno je voditi ra una o komunalnim djelatnostima koje trgova ko druatvo isklju uje iz svog predmeta poslovanja. Primjerice, ako isklju uje obavljanje komunalne djelatnosti odr~avanja groblja i krematorija, groblje je komunalni objekt u vlasniatvu jedinice lokalne samouprave na ijem se podru ju nalazi. Restrukturiranje komunalnog trgova kog druatva mo~e se provesti na nekoliko na ina. Prvi na in na koji bi se to moglo u initi je provoenjem statusne promjene podjele trgova kog druatva. ZTD ureuje podjelu druatava kapitala u Glavi VII.a ( l. 550.a-550.r). Podjela se provodi razdvajanjem i odvajanjem. Budui da kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka druatva koje se dijeli, taj vid statusne promjene ne bi se mogao primijeniti na slu aj kada druatvo nastavlja poslovati zadr~avanjem djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje u svom predmetu poslovanja. Ovisno o tomu prenosi li se imovina na jedno ili viae novih druatava koja se osnivaju radi provoenja odvajanja ili na jedno ili viae druatava koja ve postoje razlikujemo odvajanje s osnivanjem, o emu je rije  u prvom slu aju, od odvajanja s preuzimanjem, u drugom slu aju. Meutim, podjelu je dopuateno provesti na na in da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova druatva i na druatva koja ve postoje. Ovdje je potrebno voditi ra una da to novo druatvo, odnosno druatvo koje ve postoji, a na koje se prenosi obavljanje neke komunalne djelatnosti koje ne ine vodne usluge, mora ispunjavati uvjete koji su propisani za njihovo obavljanje. Provedba restrukturiranja kroz odvajanje s osnivanjem dijelom ovisi o tome mogu li se odredbe ZKG-a o ovlaatenom osniva u primijeniti  iznad odredbi ZTD-a o statusnoj promjeni. S obzirom na to da je nastanak druatva kroz statusnu promjenu poseban oblik  osnivanja mogla bi se prihvatiti dopustivost tog podoblika. Meutim, u kona nici bi svi parametri (oblik, veinski ili 100% udjel) morali biti u granicama koje propisuju posebni zakoni (ZKG, ZOV). Oblik podjele koji bi se mogao primijeniti u konkretnom slu aju je odvajanje s preuzimanjem. Svakako valja imati na umu da dioni ari ili imatelji udjela u komunalnom druatvu koje se dijeli, dakle ono koje prenosi komunalne djelatnosti na drugo druatvo, stje u udjele ili dionice u druatvu preuzimatelju razmjerno udjelima koji su im pripadali u druatvu koje se dijeli. Ovdje valja naglasiti uvjet propisan ZKG-om kojim se tra~i da jedinica lokalne samouprave u komunalnom druatvu mora imati veinu dionica (udjela), dakle taj e uvjet morati biti ispunjen za valjano prenoaenje djelatnosti statusnom promjenom podjele osnivanjem s preuzimanjem. Konkretno, jedinica lokalne samouprave morat e dr~ati veinu dionica (udjela) u druatvu preuzimatelju da bi to druatvo moglo obavljati komunalne djelatnosti. Meutim, ZTD daje mogunost druatvima provesti podjelu tako da lanovi druatva koje se dijeli ne stje u udjele u novim druatvima u istom omjeru kao ato im pripadaju u druatvu koje se dijeli. U tom slu aju odluka e biti valjano donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje 9/10 temeljnoga kapitala druatva koje se dijeli ( l. 550.h. st. 3. ZTD). Ujedno, svaki lan druatva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo od svih druatava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih du~nika, zahtijevati preuzimanje udjela koji bi mu na temelju podjele pripali u tim druatvima, uz plaanje primjerene otpremnine u novcu. Podjela e se provesti na na in da uprave, odnosno izvrani direktori druatva koje se dijeli i druatva preuzimatelja sklapaju ugovor o podjeli i preuzimanju, odnosno izrauju plan podjele, ako se provodi podjela s osnivanjem. Ugovor se sklapa u obliku javnobilje~ni ke isprave. Zakonom je propisana obveza upravi, odnosno izvranim direktorima druatva koje se dijeli izraditi izvjeae o podjeli. Ugovor o podjeli i preuzimanju, odnosno plan podjele mora provjeriti revizor podjele kojega imenuje trgova ki sud. Svoje izvjeae revizor upuuje upravi, odnosno izvranim direktorima druatva koje se dijeli i njegovom nadzornom, odnosno upravnom odboru, ako taj postoji u druatvu. Nadzorni, odnosno upravni odbor komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli du~an je provjeriti ugovor o podjeli i preuzimanju, odnosno plan podjele, kao i reviziju podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvjeae. Svoje izvjeae nadzorni, odnosno upravni odbor upuuje glavnoj skupatini d.d.-a, odnosno skupatini d.o.o.-a. Ako druatvo nema nadzorni odbor, uprava druatva prosljeuje skupatini druatva izvjeae revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima. Skupatina druatva mo~e izabrati posebno povjerenstvo koje e provjeriti ugovor o podjeli i preuzimanju (plan podjele) te reviziju podjele i o tomu sastaviti pisano izvjeae.  Sukladno izri itoj zakonskoj odredbi, prije sazivanja glavne skupatine potrebno je ugovor o podjeli i preuzimanju (plan podjele) dostaviti u sudski registar na ijem je podru ju sjediate komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli. Jedno od temeljnih upravlja kih prava u druatvu je pravo dioni ara na obavijeatenost koje zakonodavac atiti na na in da propisuje obvezu druatvu staviti na uvid dioni arima isprave koje su zna ajne za donoaenje odluke o podjeli i to istodobno s objavom sazivanja glavne skupatine druatva. Ako nakon sklapanja ugovora o podjeli i preuzimanju, a prije dana odr~avanja glavne skupatine, odnosno skupatine komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli na kojoj se donosi odluka o podjeli, doe do bitne promjene imovine i obveza toga druatva, uprava, odnosno izvrani direktori druatva koje se dijeli moraju o tomu obavijestiti uprave, odnosno izvrane direktore svih druatava preuzimatelja, kako bi o toj promjeni mogli izvijestiti svoje skupatine. Odluku o podjeli druatva donosi glavna skupatina, odnosno skupatina komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli na na in kako je to ZTD-om ili statutom, odnosno druatvenim ugovorom (odlukom o osnivanju) predvieno za donoaenje odluke o izmjeni statuta odnosno druatvenog ugovora. Bila bi valjana statutarna odredba odnosno odredba u druatvenom ugovoru kojom bi se predvidjelo da je za donoaenje odluke o podjeli potrebna vea veina ili ako se tra~i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Novelom ZTD-a iz 2012. godine dodana je odredba kojom je propisano da ako su druatva preuzimatelji jedini dioni ari druatva koje se dijeli, ugovor o podjeli i preuzimanju ne treba odobriti glavna skupatina, odnosno skupatina d.o.o.-a koje se dijeli ( l. 550.r st. 3. ZTD). Ako se podjela provodi tako da lanovi druatva koje se dijeli ne stje u udjele u novim druatvima u istom omjeru kao ato su im pripadali u druatvu koje se dijeli, odluka o podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnoga kapitala komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli. Ako ta veina na skupatini nije ostvarena, odluka e ipak biti valjano donesena, ako lanovi druatva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i lanovi koji nisu sudjelovali u glasovanju, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon zaklju enja skupatine dostave druatvu koje se dijeli izri itu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj danih glasova i izjava dostigne propisanu veinu. Izjava se daje u obliku javnobilje~ni ke isprave. Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilje~ni ke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupatini koja odlu uje o podjeli vodio javni bilje~nik. Prijavu za upis podjele u sudski registar podnose lanovi uprava, odnosno izvrani direktori i predsjednici nadzornih, odnosno upravnih odbora, ako druatvo ima taj organ, svih druatava koja sudjeluju u podjeli, dakle komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli i zadr~ava obavljanje vodnih usluga te komunalnog trgova kog druatva na koje prenosi obavljanje drugih djelatnosti. Prijava se podnosi registarskom sudu nadle~nom po mjestu sjediata komunalnoga trgova kog druatva koje se dijeli. Pravne posljedice statusne promjene podjele nastupaju upisom podjele u sudski registar. Dakle, od toga trenutka na druatvo preuzimatelja prelaze komunalne djelatnosti koje ne ulaze u opseg djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te imovina komunalnog trgova kog druatva koje se dijeli (komunalna infrastruktura u vlasniatvu trgova kog druatva). Uz mogunost provoenja statusne promjene podjele odvajanja s preuzimanjem, drugi na in usklaivanja predmeta poslovanja komunalnih trgova kih druatava s odredbama ZOV-a izmjena je predmeta poslovanja (tako da  briau djelatnosti koje ne spadaju u vodne usluge) te prenesu imovinu (komunalnu infrastrukturu u njihovom vlasniatvu) na stjecatelja. Ovdje se ne bi radilo o statusnoj promjeni, ve samo o prestrukturiranju imovine komunalnog trgova kog druatva. Budui da se predmet poslovanja utvruje u temeljnom konstitutivnom aktu druatva (statut, druatveni ugovor, odluka o osnivanju) bit e potrebno izmijeniti taj akt te izmjenu upisati u sudski registar. Ako je komunalno trgova ko druatvo koje mijenja svoj predmet poslovanja d.d., bit e potrebno sazvati glavnu skupatinu koja odluku o izmjeni statuta donosi veinom od tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupatini pri odlu ivanju o statutu, ako statutom nije predviena vea veina, odnosno ako se ne zahtijeva ispunjenje dodatnih pretpostavki. Izmjena statuta je valjana tek od njezina upisa u sudski registar. Ako je komunalno trgova ko druatvo d.o.o. bit e potrebno izmijeniti druatveni ugovor odnosno odluku o osnivanju. Druatveni ugovor mo~e se izmijeniti samo odlukom lanova druatva veinom od najmanje tri etvrtine danih glasova, ako njime nije predviena vea veina ili se ne zahtijeva ispunjenje i dodatnih pretpostavki. Odluka o izmjeni proizvodi u inak trenutkom upisa u sudski registar. Ako je komunalno trgova ko druatvo osnovala samo jedna jedinica lokalne samouprave u obliku d.o.o.-a, ato je naj eai na in obavljanja komunalnih djelatnosti, druatvo e predmet poslovanja izmijeniti izmjenom odluke o osnivanju druatva. Pored izmjene temeljnog konstitutivnog akta bit e potrebno prenijeti komunalnu infrastrukturu koja je u vlasniatvu druatva (imovinu). Ugovor o prijenosu imovine sklapaju uprave odnosno izvrani direktori druatva koje prenosi i druatva koje stje e imovinu. Odredbom l. 552. st. 1. ZTD-a propisano je da je u slu aju sklapanja ugovora kojim se druatvo obvezuje prenijeti na drugoga cijelu svoju imovinu ili imovinu ija je vrijednost vea od jedne etvrtine iznosa temeljnoga kapitala i to predstavlja zna ajnu strukturnu promjenu druatva, potrebna suglasnost glavne skupatine koja odluku donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupatini pri odlu ivanju, ako se istodobno s time ne mijenja i predmet poslovanja druatva. Budui da se u konkretnom slu aju mijenja predmet poslovanja komunalnog trgova kog druatva, ova se odredba ne bi primjenjivala na komunalna trgova ka druatva koja usklauju svoj predmet poslovanja s odredbama ZOV-a. Druatvo koje e obavljati komunalne djelatnosti koje iz svoga predmeta poslovanja isklju uje komunalno druatvo iji je cilj stjecanje statusa javnog isporu itelja vodne usluge, morat e proairiti svoj predmet poslovanja onim djelatnostima koje  briae javni isporu itelj vodne usluge. Dakle, i ono e morati sazvati glavnu skupatinu (skupatinu) za donoaenje odluke o izmjeni svog temeljnog konstitutivnog akta te izmjenu upisati u sudski registar. Ujedno mora ispuniti i sve druge uvjete za obavljanje komunalne/ih djelatnosti koja/e mu se prenose. Kada druatvo zadr~ava obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, a isklju uje ostale komunalne djelatnosti iz svog poslovanja, restrukturiranje se ne bi moglo provesti na na in da to komunalno trgova ko druatvo osnuje novo trgova ko druatvo ( druatvo ker ) koje e obavljati djelatnosti koje ono isklju i iz svog predmeta poslovanja, budui da te djelatnosti, odredbama ZKG-a, mogu obavljati samo ona trgova ka druatva iji je osniva  jedinica lokalne samouprave. 3.1.2. Oblici restrukturiranja kada druatvo isklju uje obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje Komunalno trgova ko druatvo mo~e imati interes zadr~ati obavljanje ostalih komunalnih djelatnosti koje ulaze u predmet njegova poslovanja, a isklju iti iz predmeta poslovanja obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. I u tom slu aju e to komunalno trgova ko druatvo stjecatelju prenijeti imovinu za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Dakle, isto kao i u prethodnom slu aju kada zadr~ava obavljanje djelatnosti vodnih usluga, dolazi do prijenosa predmeta poslovanja i prijenosa imovine. Otvara se pitanje vlasniatva nad objektima komunalne infrastrukture za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Sukladno ZOV-u za ureenje pitanja vlasniatva potrebno je razlikovati oblike vodnih graevina. Tako su regulacijske i zaatitne vodne graevine i graevine za melioracijsku odvodnju u vlasniatvu Republike Hrvatske. Vodne graevine za melioracije, osim onih koje su u vlasniatvu Republike Hrvatske, u vlasniatvu su jedinica podru ne (regionalne) samouprave, dok su komunalne vodne graevine u vlasniatvu javnoga isporu itelja vodne usluge. Novi ZOV koji je stupio na snagu 18. svibnja 2013. godine propisuje obvezu jedinicama lokalne samouprave u roku od jedne godine od stupanja na snagu zakona, dakle do 18. svibnja 2014. godine prenijeti komunalne vodne graevine u svom vlasniatvu u vlasniatvo javnog isporu itelja vodne usluge, u obliku temeljnog uloga ili prijenosa bez naknade. I ovdje bi se restrukturiranje moglo provesti na nekoliko na ina. Vezano uz statusnu promjenu podjele, budui da trgova ko druatvo nastavlja poslovati ne bi se mogla primijeniti podjela s razdvajanjem. Bilo bi mogue primijeniti odvajanje s osnivanjem i odvajanje s preuzimanjem. Odvajanje s osnivanjem bilo bi mogue ako bi u komunalnom trgova kom druatvu koje se dijeli sve dionice (udjele) dr~ala jedinica lokalne samouprave. Novoosnovano druatvo moralo bi ispuniti sve uvjete koji su potrebni za stjecanje statusa javnog isporu itelja vodne usluge. Dakle, pored odredaba ZTD-a kojima se ureuje provoenje ove statusne promjene nu~no je voditi ra una i o odredbama ZOV-a. Vezano uz statusnu promjenu odvajanja s preuzimanjem, preuzimatelj, dakle ve postojee druatvo trebalo bi uskladiti svoj pravni status i predmet poslovanja s odredbama ZOV-a. Dakle, mora se raditi o druatvu u kojem sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu imaju jedinice lokalne samouprave ili trgova ka druatva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva  jedinica lokalne samouprave te e iz svog predmeta poslovanja morati  brisati sve druge djelatnosti koje ine njegov predmet poslovanja. Pravne posljedice statusne promjene podjele odvajanja s osnivanjem kao i odvajanja s preuzimanjem nastupaju upisom podjele u sudski registar. Dakle, od toga trenutka na novoosnovano druatvo ili na druatvo preuzimatelja prelaze dje| " &   $ * > @ V \ ^ n .hj `ppVX ˿|h4_mHsHh%oOmHsHhXhX)6mHsHhXhX6mHsHhX)6mHsHh4_6mHsHhZ56mHsHhXhK"6mHsHhK"5mHsHh%oO5mHsHhmlhL5mHsHhmlh%oO5mHsHhmlh%oOmHsH,:d2 | ~ " $ & 68 ** $@&a$gd $@&^`a$gdX $@&`a$gdL $@&a$gd%oO"B 46:FVXlnprt.ǾǧxxxgxVKhmlh,mHsH!jhmlhrFj0JUmHsH!jhmlh@0JUmHsHhmlh@mHsHhmlhd2mHsH!jhmlhd20JUmHsHhrFjmHsHhmlh%oOmHsHhLhL5mHsHhB5mHsHhLh%oO5mHsHhmlhBmHsHhZ56mHsHh4_hX)6mHsHh4_h4_6mHsH.<LRV^løveZIZ!jhmlh.^0JUmHsHhmlhDwmHsH!jhmlh2 0JUmHsHhmlh mHsHh mHsHhBmHsH!jhmlhDw0JUmHsHhmlhh,mHsHhmlh2 mHsHhmlh%oOmHsHhmlhemHsHhmlhe6mHsHhRV6mHsHh 6mHsHhmlh,6mHsHhZ5mHsH  . L P :!L!N!\!^!`!p!!!##B$D$^$$J%vh]RhVhmlmHsHhmlhmlmHsHjhml0JUmHsHhZ56mHsHhmlhl 6mHsHhmlh 6mHsHhmlhemHsH!jhmlh 0JUmHsHhZ5mHsHh,mHsH!jhmlhh,0JUmHsHhzhh,mHsHhzhBmHsHhmlhh,mHsHhmlh mHsHJ% &&&&&&&p'|'(( *F*J*"+$+&+`+|+ ,\,^,,,ӯӤ~t~t~j\jTLT@h5hI5mHsHhZ5mHsHhImHsHhNhI5aJmHsHhIaJmHsHh aJmHsHhJaJmHsHh/hmlaJmHsHh/hml0JaJmHsHh/hmlmHsH)jh/hJ0JUmHnHsHtHh/hemHnHsHtHh/hmlmHnHsHtHhVhmlmHnHsHtHhVhemHnHsHtH,,,- -*-,-T-v---------..///(/*/T2V2X2Z222222333$34334"4444ǿ𮢖{sh,mHsHhmlh]~umHsHh]~umHsHhKfmHsHhLh45mHsHhLhL5mHsHhB5mHsHh<mHsHh4mHsHjhI0JUmHsHhIhImHsHhZ5mHsHh5mHsHhBmHsHhImHsH+*--V2X2Z22266::r<t<v<<<r=t=AAKK SSVV $@&`a$gd]~u $@&`a$gdI4v55D6X66666666677778x888888p9::::;;; ;";&;D;V;Z;f;h;;;p<t<v<<ڼ▎⎆}hB5mHsHh!{mHsHh>mHsHhdNmHsHjh0JUmHsHhmHsHhNJmHsHh,mHsHh4mHsHjh]~u0JUmHsHh]~umHsHhBmHsHh+\thBmHsHh]~uh]~umHsH-<<<<p=t=====H>J>L>>>???AAlBnBBRCTC\CdCDFͷͯskcR h']h']aJmHnHsHtHh']mHsHh="mHsHhih5mHsHh 5mHsHhmHsHhqmHsHhRVmHsHh)f)mHsHh mHsHh<mHsHjh70JUmHsHhZ5mHsHh7mHsHhLhdN5mHsHh7p5mHsHh5mHsHhLhL5mHsHFFFGGG`HnHIIIfJjJKKKxLLMMMdMhMdNNNNOʿճե՝woog_SGh 5h 55mHsHh 5hh5mHsHhimHsHh 5mHsHh. 0mHsHh26JmHsHh<mHsHjh)f)0JUmHsHhXdbmHsHhRVmHsHjhR0JUmHsHh hR5mHsHh=bh 5mHsHh=bhRmHsHhRmHsHh']aJmHnHsHtH'jh']0JUaJmHnHsHtHOO(O0JUmHsHh=bmHsHh>mHsHh<mHsHhRmHsHhXdbmHsHh mHsHh']mHsHheAmHsHh!{mHsHh=bhhmHsHhMomHsHh 5mHsHhhmHsHh 5hh5mHsH,VVVV$W6WWWWWRXvXXXY"YHYJYLYVYZPZRZZZZZZZn[[[[[[\\\\\\ؾ̵̵̢{sksh26JmHsHh<mHsHhC,h7p5mHsHhXdb5mHsHh7p5mHsHhC,5mHsH$jhC,hC,0J5UmHsHhRa5mHsHjhC,0JUmHsHhC,hC,5mHsHhC,mHsHhXdbmHsHh}emHsHh 5mHsHhRamHsH(V[[[\\F_H_ffhf8j:jDuFuHyJyP $@&`a$gd5 $@&`a$gd. 0 $@&`a$gd $@&`a$gd]~u\\0]2]P]h]]D^N^\^j^n^H_J_____` ``@aXa(bDbccc~ddd*edfffffffffgx Nٹzqe\h5mHsHhLhL5mHsHhy5mHsHhR4mHsHjh;^\0JUmHsHh'mHsHhgh'mHsHjh. 00JUmHsHh}d mHsHhmHsHh. 0mHsHhUmHsHhaGmHsHhmHsHhymHsHh;^\mHsHjhaG0JUmHsHNPRАܐr‘ґܑ l"$>@Ȗʗ2ijҥґykcccWh )h )6mHsHh )mHsHjh5 0JUmHsHhmHsHhmHsHhMomHsH'jh5 0JUaJmHnHsHtHh5 aJmHnHsHtH hY;haJmHnHsHtHhaJmHnHsHtH hY;hY;aJmHnHsHtHhY;mHsHh5 mHsHhLh5 5mHsH"PR "XZ¹Ĺ $@&`a$gd$c $@&`a$gd $@&`a$gd]~u $@&`a$gdY; $@&`a$gd5 2bf&BDdښܚLNƜF~ Ffغº𘍅zod\P\hyh5mHsHhmHsHhhmHsHhh$cmHsHhhlxmHsHhlxmHsHh$ch$cmHsHh$ch$c5mHsHhRVmHsHjhM 0JUmHsHhM mHsHjhX0JUmHsHhN[mHsHh{mHsHhY;mHsHhymHsHh )mHsHhMomHsHfJrtvܤFJNP˿ˆ~v~v~vn~`~R~R~jhTY\0JUmHsHjh0JUmHsHhmHsHhmHsHhTY\mHsHjhRV0JUmHsHhmHsHhhmHsHhRVmHnHsHtHhyh5mHsHhyhRV5mHsHhRVmHsHhh0JmHsH!jhh0JUmHsHhhmHnHsHtHΦԦ "&0J"^bnrܨ468÷}uuuuj_N_!jhN[h[(0JUmHsHhN[h}mHsHhN[h[(mHsHh[(mHsHhyh[(5mHsHhyh}5mHsHh mHsHhK1hK15>*mHsHhhjY5mHsHhhK15mHsHhh?15mHsHh5mHsHhmHsHh}mHsHhY;mHsHhmHsHh )mHsH8FLԹwdTA.%h.hQrB*mHnHphsHtH%h.huB*mHnHphsHtHhyB*mHnHphsHtH%h.hMoB*mHnHphsHtH2jh.h[(0JB*UmHnHphsHtH%h.h[(B*mHnHphsHtH(hyh[(5B*mHnHphsHtH%hVh[(B*mHnHphsHtHhmHsHhVh[(mHsHh.hN[mHsHh.h[(mHsHhN[h[(mHsHԭحR~ȯ"$&ΰɴɴɴɔɴjZG%h.hM B*mHnHphsHtHh.WZB*mHnHphsHtH,jh.0JB*UmHnHphsHtH%h.hQrB*mHnHphsHtHh.hQrmHsH(ha?h.WZ5B*mHnHphsHtH(ha?hu5B*mHnHphsHtH%h.huB*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtH%h.hAiIB*mHnHphsHtH DHJ^TV\<ɹttt_L%hSh;B*mHnHphsHtH(hjYh;5B*mHnHphsHtHh;B*mHnHphsHtHhfB*mHnHphsHtH(hjYhS5B*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtHhSB*mHnHphsHtH%h.hSB*mHnHphsHtH%h.hM B*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtHDF¹ĹƹҹֹìydO?/?/?h$cB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtH(ha?h$c5B*mHnHphsHtH(ha?hlx5B*mHnHphsHtHhjYB*mHnHphsHtHhlxB*mHnHphsHtH%hlxhlxB*mHnHphsHtH,jh;0JB*UmHnHphsHtHh;B*mHnHphsHtH%hSh;B*mHnHphsHtH2jhSh;0JB*UmHnHphsHtH$(@BR 2@ ",l^޾xؿʾʐyߐccSccߐcchjYB*mHnHphsHtH+hjYhV56B*mHnHphsHtH,jhV0JB*UmHnHphsHtH%h##hVB*mHnHphsHtHhjYhV5mHnHsHtHh##hVmHsHhjYhV5mHsH(hjYhV5B*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtHh$cB*mHnHphsHtH<>"& *.P̥ܵ̒̒}mZZE(hPh6-5B*mHnHphsHtH%h$ch6-B*mHnHphsHtHh$cB*mHnHphsHtH(ha?hf5B*mHnHphsHtH%hNhfB*mHnHphsHtHhfB*mHnHphsHtH,jhRV0JB*UmHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtH%h##hVB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtHĹ ln|~ $@&`a$gd9P $@&`a$gd; $@&`a$gd6- $@&`a$gd]~u $@&`a$gdf $@&`a$gd$cPXPZ̹̹̹p]K6(hh5B*mHnHphsHtH"h5B*mHnHphsHtH%h$chB*mHnHphsHtHhQrB*mHnHphsHtH%ha?hSB*mHnHphsHtH%ha?h$cB*mHnHphsHtH%hVh$cB*mHnHphsHtH%h$ch$cB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtHh6-B*mHnHphsHtH%h$ch6-B*mHnHphsHtH&jlnF &ju`uP@0@hjYB*mHnHphsHtHhSB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtH(hjYhRV5B*mHnHphsHtH(hjYhV5B*mHnHphsHtH%hShVB*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtH%hShw4B*mHnHphsHtH+hK1hK15>*B*mHnHphsHtH(hhjY5B*mHnHphsHtH(hhK15B*mHnHphsHtHX\$Fٿ٬ْm]M]:]%hShSB*mHnHphsHtHhOB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtH(hOh&e5B*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtH2jh;h&e0JB*UmHnHphsHtH%h;h;B*mHnHphsHtH2jh;h;0JB*UmHnHphsHtH%h;h&eB*mHnHphsHtH%hSh&eB*mHnHphsHtHfɶɌ|gRBB2hOB*mHnHphsHtHh;B*mHnHphsHtH(ha?h;5B*mHnHphsHtH(ha?hlx5B*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtHhlxB*mHnHphsHtH2jhShS0JB*UmHnHphsHtH%ha?hSB*mHnHphsHtH%hShSB*mHnHphsHtH%hSh&eB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtHLfv RRXjrǴ}hUhUBU%h;hlxB*mHnHphsHtH%h;h;B*mHnHphsHtH(hOh;5B*mHnHphsHtH(hOhS5B*mHnHphsHtH"h5B*mHnHphsHtHhOB*mHnHphsHtH%h9P hOB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtH(hOhO5B*mHnHphsHtH%h;hOB*mHnHphsHtHrvxz|~NV,0ܲl\\II9IhB*mHnHphsHtH%h9P h9P B*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtH%h9P h6-B*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtH%h9P hdIB*mHnHphsHtHh6-B*mHnHphsHtH%h9P hNB*mHnHphsHtH,jhV0JB*UmHnHphsHtH%h9P h&eB*mHnHphsHtHhRVB*mHnHphsHtH8XZ$&*ٿ٬znznznzbYQh+TmHsHh'5mHsHh'h'5mHsHhrFjh'5mHsHh'h'5hIhI5mHsHhhVhq4jhq40JUhRVh9P %h9P hdIB*mHnHphsHtH2jh9P h9P 0JB*UmHnHphsHtH%h9P h9P B*mHnHphsHtH%hh9P B*mHnHphsHtH"$z|BD0:fh $@&a$gdO $ & F@&a$gdO $@&`a$gd'| $@&a$gd+T $@&`a$gdO $@&`a$gd'gd6- $`a$gdRV$@ $`dtx v@B b| R` rvxz|صؕ؊؂ؽؕحzh'|mHsHh62mHsHha?h*AGmHsHh7mHsHh,KmHsHhmmHsHhOmHsHhid!mHsHhmHsHha?hmHsHhRVmHsHh*AGmHsHhmHsHhSO{mHsHh+TmHsHhVmHsH0Dx*,.0^`$&8:׻׻ɀr^'jh.#0JUaJmHnHsHtHhSO{aJmHnHsHtH h'|h'|aJmHnHsHtHh'|aJmHnHsHtHhaJmHnHsHtHhOaJmHnHsHtHh7aJmHnHsHtHhR4aJmHnHsHtH h*AGh*AGaJmHnHsHtHh7mHsHhOmHsHhSO{mHsH$,0D`bDHZhj$@BdTӳ䔂䔥qq`RDhiaJmHnHsHtHhb%aJmHnHsHtH hVhb%aJmHnHsHtH hVh! (aJmHnHsHtH#h! (hR46aJmHnHsHtH hVhR4aJmHnHsHtHhaJmHnHsHtHh'|aJmHnHsHtH#hOh*AG6aJmHnHsHtH h*AGh*AGaJmHnHsHtHhR4aJmHnHsHtHh,KaJmHnHsHtH 6Nhpt2PTȺ䐬䂺p^#hk$hIV5aJmHnHsHtH#hk$h/W5aJmHnHsHtHh/WaJmHnHsHtHhIVaJmHnHsHtHh4dwaJmHnHsHtHhRVaJmHnHsHtHhIaJmHnHsHtHhOaJmHnHsHtHhbLaJmHnHsHtHhid!aJmHnHsHtHh! (aJmHnHsHtH$h  vxtv  ))++R,T,d.f. $@&`a$gdIV $@&`a$gd'| * : d     t z R j 䶤wi[iI#hmhV5R5aJmHnHsHtHhVaJmHnHsHtHhV5RaJmHnHsHtHhIV5aJmHnHsHtHh4G5aJmHnHsHtHh4dw5aJmHnHsHtH#hIVhIV5aJmHnHsHtHhbL5aJmHnHsHtHhk$aJmHnHsHtH ha?hIVaJmHnHsHtHhIVaJmHnHsHtHh4dwaJmHnHsHtHj n    J . pr48lxͿͱseVJVJVhbLmHnHsHtHh_2hz`mHnHsHtHhIaJmHnHsHtHh4dwaJmHnHsHtHh<~aJmHnHsHtH'jh(&0JUaJmHnHsHtHhbLaJmHnHsHtHhz`aJmHnHsHtHhVaJmHnHsHtHhV5RaJmHnHsHtH#hmhV5R5aJmHnHsHtH#hmhV5aJmHnHsHtHdfh t24jvjjhmHnHsHtHh_2hLGmHnHsHtHha?h_2mHnHsHtHh mHnHsHtHh_2hz`mHnHsHtH#jh 0JUmHnHsHtHhbLmHnHsHtHh/}mHnHsHtHhZmHnHsHtHh_2h_2mHnHsHtHh_2mHnHsHtH!jln>&RôҨ}qeUE5h62h5mHnHsHtHh62h625mHnHsHtHhh5mHnHsHtHhmHnHsHtHhBmHnHsHtHhbLmHnHsHtHh:MhBmHnHsHtHh:MhB6mHnHsHtHh mHnHsHtHha?hZmHnHsHtHh_2hZmHnHsHtHhZmHnHsHtHh_2mHnHsHtH)jh_2h_20JUmHnHsHtHrtv|(8:J h   &!(!*! "P""ymaOmCh{mHnHsHtH#jh 0JUmHnHsHtHhhmHnHsHtHhYImHnHsHtHh mHnHsHtHhzp7mHnHsHtHh/}mHnHsHtHhmHnHsHtHhZmHnHsHtHhmmHnHsHtHh. 3mHnHsHtHhbLmHnHsHtHhmHnHsHtHhB5mHnHsHtHh5mHnHsHtH"""""""""## #X#^###@$$$B%F%%%%%%%%%j&x&<'x''((ʾʾv֦j^h<5mHnHsHtHh mHnHsHtHh0Hph0HpmHnHsHtH)jh0Hph0Hp0JUmHnHsHtHh0HpmHnHsHtHhhmHnHsHtHhYImHnHsHtHhmHnHsHtHh:MmHnHsHtHhbLmHnHsHtH#jh 0JUmHnHsHtHh{mHnHsHtH#(((n)x)z)~)))))+H+J+Z+++++.,0,L,ܾܲthXAX,jhLhJ:0J5UmHnHsHtHhLhJ:5mHnHsHtHhLmHnHsHtH#jh i10JUmHnHsHtHhRhR5mHnHsHtHh(&h i15mHnHsHtHh i1mHnHsHtHhYImHnHsHtH#jhh0JUmHnHsHtHh mHnHsHtHhhmHnHsHtHhmHnHsHtHhOE|mHnHsHtHL,N,P,T,,,b-b.d.f.~..//60f000112 2L2N2v2222Ʒƨ||p^RRFRRhIhmHnHsHtHhCmHnHsHtH#jh&0JUmHnHsHtHh&mHnHsHtHhLhJ:5mHnHsHtHhbLmHnHsHtHh>hL5mHnHsHtHhX)h RmHnHsHtHhX)hCmHnHsHtHhX)hJ:mHnHsHtHhLmHnHsHtHhJ:mHnHsHtH#jhJ:0JUmHnHsHtHf.00337777BNDGLTvZxZ``eehhl $@&`a$gdRe $`a$gdT] $@&`a$gdWp $@&`a$gdIV2~33334 445777<7f77777777հհաrbSD8hLmHnHsHtHhg7phLmHnHsHtHhg7ph&mHnHsHtHh}h>5mHnHsHtHh}h R5mHnHsHtHh}hC5mHnHsHtHh}h RmHnHsHtHh}hWpmHnHsHtHhbLB*mHnHphsHtH(h}hWp5B*mHnHphsHtH%h}hWpB*mHnHphsHtHhWpmHnHsHtHhCmHnHsHtH7::;;;;\===>P@@AAAABBBBBCCCCCCHD͵ͪ{tlhaYQah}h5h}hV5 h}hVhVhLhkG5 h1OhkGh~>h1Oh&mHnHsHtH!jh1Oh1O0JUmHsHh1Oh1OmHsHh1OhT]mHsHh~>mHnHsHtHhbLmHnHsHtHh1OhT]mHnHsHtHh mHnHsHtHh(&mHnHsHtHh&mHnHsHtHHDJDLDNDpDDDDDhExEzEEEEEEE F.FLFFF4GGGGGHHFHHHIIII JJtJLLLjLlLpLƾձՎ䛪{tt h}h hbL5 h}hcv h}h jh}hl0JUh}hl5 h}hV h}hljh}h*0JUh}h~>5h}h*5 h}h~> h}h*h}hkG5 h}hL h}hkGjh}hkG0JU-pLLLLLLLLL0MpMMMMXNNNNO`OP>PBP~PPPPPQbQQ RR0S`SlSxSzSSSBTLTTwwwwwh}hT]B*ph h}hT]jh}h;s_0JU h}h;s_h}h 5jh}h 0JU h}hcv h}hV h}h hLh 5hLh jh 0JUjh h 0JU h hlhbL h}hl*TTTTU>UUVTXXXtZxZzZZ[:[V[[~\\\\\2`ԾԳvvk_V_NkhcvmHsHhbL5mHsHhLhT]5mHsHhT]hT]mHsHh}hT]5mHsHh}hT]mHsHh}hLmHsHh}h9jB*mHphsHhbLB*mHphsHh}h9jmHsHh}hpmHsHh}hcvmHsHh}h;s_mHsHh}h;s_5mHsH h}h;s_jh}hT]0JU2`4`f```aBabbbbbhcdd|eeeeeeeeĹ{ocZcoI>hRehRemHsH!jhReh1O0JUmHsHhbL5mHsHhphcv5mHsHhph1O5mHsHhcvmHsHhReh1OB*mHphsHhReh1OmHsH!jhRehT]0JUmHsHhReh mHsHhT]h mHsHh:Mh 5mHsHhRemHsHhT]h;s_mHsHhT]hT]mHsH!jhT]hT]0JUmHsHef&fLffff0ggg(hhhhhiViiiiiiiiiiiijj j}q}q}q}qi]Q]hRh:M5mHsHhRh(5mHsHhQOmHsHh:Mh~>5mHsHh:Mh:M5mHsHh:Mhoe5mHsHhOE|mHsHh~>mHsHh(mHsHhoemHsHh}hoemHsHh}h(mHsH!jh}hRe0JUmHsHh}hRemHsHh}hRe5mHsHhLhRe5mHsH jjj j6j:jBjJjLjVjXjj k6kVkZk&l6l8l:llm"mJmmm n.n`nhnjno:opƾ־ֶ|֦tld\ddhmHsHh>omHsHh }mHsHhQOmHsH#jhp0JUmHnHsHtHhoemHnHsHtHhpmHnHsHtHh(mHsHhOE|mHsHh6mHsHhoemHsHh:MmHsHhbLmHsHhpmHsHhRh:M5mHsHhRh(5mHsHhbL5mHsH"ppp6qmHsHhoemHsHhpmHsHh }mHsHjh70JUmHsHhpmHsHh7mHsHhbLmHsHh>omHsHhQOmHsHjh>o0JUmHsH&>lHtJt&v(v}}DF  :<02$$-- $@&`a$gd $@&`a$gdp $@&`a$gd $@&`a$gdRe y"yyy{6{8{{D|F||}}}r~t~~"<>XnzBDFf΃ԃFӺӲӪӪӪӪ|p`h}h[5mHnHsHtHh}hFX5mHsHh}h[5mHsHh}h[mHsHh}hFXmHsHhCh[5mHsHh[mHsHhpmHsHhoemHsH!jh=h 0JUmHsHh mHsHhomHsHh=hpmHsH!jh=hp0JUmHsHFhj4FJX  (ЩueUH6"h_Bhg 5>*mHnHsHtHh5mHnHsHtHh62h5mHnHsHtHh62h625mHnHsHtHhh5mHnHsHtHhg mHnHsHtHhmHnHsHtHhpmHnHsHtHh[mHnHsHtHhomHnHsHtHh}h4mHnHsHtHh}h[mHnHsHtHh}h[5mHnHsHtHh}hFX5mHnHsHtHЈֈ&f04DVXf Ґ68<ΒВ订thh\h mHnHsHtHh2mHnHsHtH#jhF0JUmHnHsHtHhFhF5mHnHsHtHhFmHnHsHtHhdmHnHsHtH#jhn0JUmHnHsHtHh+|hn5mHnHsHtHhoemHnHsHtHhWLmHnHsHtHhnmHnHsHtHh_BmHnHsHtH!Гғړ28hjn•ܘ:P*2J{lYlMhRh5mHsH%hhB*mHnHphsHtHhhmHnHsHtHh2mHnHsHtHhmHnHsHtHh}hmHnHsHtH)jh}h 0JUmHnHsHtHhWLmHnHsHtHh}hW1mHnHsHtHh}h 5mHnHsHtHh}h-SmHnHsHtHh}h mHnHsHtHJLN$$$$R%f%%%,&d&p&''''J(f(((+X,,,-----8.@.P.Z.\..мдддмЬФЖЊ~~nhdh 5mHnHsHtHhFXmHnHsHtHh mHnHsHtHjh#0JUmHsHho PmHsHh#mHsHhWLmHsHhpmHsHhg7ph 5mHsHh mHsHh mHsHh+|mHsHUjh0JUmHsHhmHsH%latnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te imovina (komunalne vodne graevine) za obavljanje tih djelatnosti. Drugi na in na koji komunalno trgova ko druatvo mo~e isklju iti djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje je tako da izmijeni svoj temeljni konstitutivni akt (statut, druatveni ugovor, odluka o osnivanju)  brisanjem ovih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. Odluka o tomu se donosi na glavnoj skupatini (skupatini) druatva veinom od tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupatini, odnosno veinom od tri etvrtine danih glasova (kod d.o.o.-a), ako statutom, druatvenim ugovorom ili odlukom o osnivanju nije previena vea veina niti se zahtijeva ispunjenje dodatnih pretpostavki. Izmjena proizvodi u inak od trenutka upisa u sudski registar. S druge strane, druatvo koje namjerava obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje mora upisati te djelatnosti u sudski registar i isklju iti sve druge djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. Pored toga ono mora uskladiti i svoj pravni status s odredbama ZOV-a. Budui da je potrebno prenijeti i imovinu (komunalne vodne graevine) uprave druatava, odnosno izvrani direktori sklopit e ugovor o prijenosu imovine. Za razliku od slu aja kada trgova ko druatvo zadr~ava obavljanje vodnih usluga, u ovom bi slu aju bilo mogue restrukturiranje provesti i tako da to komunalno trgova ko druatvo osnuje novo trgova ko druatvo ( druatvo ker ) koje e biti javni isporu itelj vodnih usluga, budui da l. 202. st. 1. ZOV-a predvia mogunost trgova kih druatava biti osniva ima trgova kog druatva koji e imati polo~aj javnog isporu itelja vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje, ali pod uvjetom da u tom trgova kom druatvu (osniva u) sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave. Tada se ne bi radilo o statusnoj promjeni, ve samo o prestrukturiranju imovine komunalnog trgova kog druatva osnivanjem novog druatva u kojima ono ima udjele (dionice). Ujedno bi komunalno trgova ko druatvo koje osniva novo druatvo ( druatvo ker ) trebalo izmijeniti svoj predmet poslovanja, za ato e biti potrebno sazvati glavnu skupatinu (skupatinu) koja odluku donosi tro etvrtinskom veinom temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupatini, odnosno veinom od najmanje tri etvrtine danih glasova ako je rije  o d.o.o.-u, a temeljnim konstitutivnim aktom nije propisana vea veina niti se zahtijeva ispunjenje dodatnih pretpostavki. Dakle to novoosnovano druatvo ( druatvo ker ) treba registrirati za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. 3.2. Polo~aj trgova kih druatava koja su uskladila svoj status sa ZOV-om ili su osnovana sukladno ZOV-u iz 2009. godine Trgova ka druatva koja su uskladila svoj status s odredbama ZOV-a iz 2009. godine nisu du~na mijenjati taj status, budui da se novelom ZOV-a iz 2013. godine samo airi krug osniva a, odnosno lanova javnih isporu itelja vodnih usluga. Ono ato oni mogu u initi je proairiti predmet svoga poslovanja na djelatnost ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za pie za vlastite potrebe, izvoenja priklju aka iz l. 212. st. 2. izvoenja priklju aka iz l. 212. st. 2. ZOV-a, umjeravanja vodomjera i proizvodnje energije za vlastite potrebe ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa. Ujedno, isporu itelj vodnih usluga javne odvodnje koji posjeduje vodopravnu dozvolu za ispuatanje otpadnih voda ili rjeaenje o objedinjenim uvjetima zaatite okoliaa i koji upravlja graevinama za javnu odvodnju i/ili ureajem za pro iaavanjem otpadnih voda s prihvatnim optereenjem veim od 100 000 ekvivalent stanovnika (ES) du~an je obavljati i djelatnost uzorkovanja i ispitivanja kakvoe vlastitih otpadnih voda ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa. 4. Problemi u primjeni Izmjenama zakona iniciran proces restrukturiranja komunalnih druatava otvorio je u primjeni brojna pitanja. Kako bi se uskladili s brojnim zahtjevima koji se ti u strukture udjela u temeljnom kapitalu, koji su razli ito postavljeni za  vodne i  nevodne komunalne usluge, adresati su bili suo eni s odabirom takvog modela restrukturiranja koji e s jedne strane omoguiti sukladnost s tim zahtjevima, a s druge strane osigurati model restrukturiranja koji je troakovno, a osobito poreznopravno najisplativiji. Provedba restrukturiranja kroz statusnu promjenu podjele nudi porezne pogodnosti, kada su u pitanju nekretnine. No dikcija l. 12. st. 2. Zakona o porezu na promet nekretnina (dalje u tekstu: ZPPN) koji propisuje da se porez na promet ne plaa pri stjecanju nekretnina u postupku razdvajanja trgova kog druatva na viae trgova kih druatava, ostavlja otvorenim pitanje obuhvaa li to osloboenje i podjele koje se provode odvajanjem. Kako je novelom ZTD-a iz 2003. godine u lanku 550.a ZTD-a propisano da se druatvo kapitala mo~e podijeliti razdvajanjem ili odvajanjem, postavlja se pitanje zbog ega u ZPPN-u nije verificirana ta izmjena, na na in da ona obuhvati i odvajanje. Ima autora koji zastupaju tezu da je ekonomski sadr~aj tih transakcija (razdvajanja i odvajanja) zapravo jednak te da podjelu odvajanjem ne bi trebalo porezno tretirati druga ije nego podjelu razdvajanjem. Postoji i Mialjenje Sredianje ureda Porezne uprave, Ministarstva financija, koje navodi kako u citiranim odredbama ZPPN-a nije posebno navedena podjela druatva, zbog toga ato ista niti nije mogla biti navedena budui da je ZTD statusnu promjenu podjele druatva predvidio tek svojim izmjenama i dopunama 2003. godine i to tako da je u lanku 550.a ZTD-a propisano kako se druatvo kapitala mo~e podijeliti razdvajanjem ili odvajanjem. No kao ato je ve zaklju eno, izmjene ZPPN-a nakon 2003. godine nisu verificirale tu terminoloaku promjenu. Takoer se postavilo pitanje pod kojim uvjetima se mo~e ishoditi porezno osloboenje u smislu l. 7. st. 9. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno kada se radi o imovini koja ini gospodarsku cjelinu. Tako se u jednom postupku odvajanja s osnivanjem, adresat pozvao na potonje porezno osloboenje (prijenos gospodarske cjeline). U provedbi restrukturiranja kroz statusnu promjenu takoer se preliminarno otvara pitanje usklaivanja komunalnih propisa s propisima ZTD-a. Naime prema ZKG-u osniva  novog  nevodnog druatva mo~e biti samo JLS, a u podjeli s razdvajanjem osniva  je  druatvo koje se dijeli , a ne JLS. Stoga se postavilo pitanje krae li se osnivanjem novog druatva podjelom odredbe o ovlaatenom osniva u koje se nalaze u ZKG-u? Autorice su zauzele stav da podjelu treba promatrati kao poseban vid nastanka trgova kog druatva, te da odredbe nisu u koliziji. Takoer u provedbi statusne promjene podjele s razdvajanjem, pokazalo se da je situacija jednostavnija ako sve udjele dr~i JLS, bilo da se radi o jednoj ili viae njih. U tom slu aju vodne usluge se dozna uju kao djelatnost jednom druatvu, pri emu se sve ostale mogu dozna iti  nevodnom druatvu, a komunalna infrastruktura se prenosi onom druatvu koje obavlja odnosnu komunalnu djelatnost. No situacije na terenu pokazale su da ak niti vodne usluge ne moraju biti objedinjene u jednom druatvu (npr. razli itim druatvima je povjerena vodoopskrba i odvodnja), pa e se uvijek morati restrukturirati druatvo koje pru~a mijeaani skup usluga meu kojima je i neka od vodnih usluga. Kada JLS dr~i u druatvu koje se restrukturira samo veinski udio, onda je u provedbi statusne promjene trebalo paziti da se u novom  vodnom druatvu, udovolji zahtjevu prema kojem JLS mora imati 100% udio u temeljnom kapitalu. Ako se zbog nu~nog poveanja udjela JLS-a u  vodnom druatvu, smanji udjel JLS-a u  nevodnom druatvu ispod razine veinskog udjela, treba potra~iti neki drugi model restruktuiranja, jer JLS u  nevodnom druatvu mora dr~ati barem veinski udio. Nadovezno na to javlja se pitanje mo~e li se statusna promjena provesti na na in da jedan od imatelja udjela u druatvu koje se restrukturira u novom druatvu ne stekne niti jedan udio, odnosno da doe do odstupanja od na ela razmjernosti udjela ( l. 550.h st. 3. ZTD-a). Praksa restrukturiranja je pokazala da su neke jedinice lokalne samouprave pristale na to da u restrukturiranom druatvu nemaju niti jedan udjel, odnosno da sve udjele stekne samo jedna jedinica lokalne samouprave. Koji su motivi tog rjeaenja mo~emo samo nagaati. Mogue je da je jedna jedinica lokalne samouprave kroz to komunalno druatvo najviae ulagala u komunalnu infrastrukturu. No postavlja se pitanje bi li se ista statusna promjena mogla provesti i bez takve suglasnosti, odnosno bi li se moglo primijeniti pravilo prema kojem bi se takvu odluku moglo valjano donijeti veinom od 9/10 temeljnoga kapitala na skupatini druatva koje se dijeli. Kod razdvajanja s preuzimanjem postavilo se drugo pitanje. Kako komunalno druatvo koje se dijeli prestaje, a dijelove imovine prenosi na postojea druatva, postavlja se pitanje u kojim bi to slu ajevima jedinica lokalne samouprave imala interes ugasiti svoje komunalno druatvo i prenijeti komunalnu infrastrukturu na neka postojea trgova ka druatva? Mora li se raditi o  provjerenim trgova kim druatvima koja jesu uklju ena u obavljanje komunalnih djelatnosti, jer im se povjerava bitan segment zadovoljavanja javnih potreba neophodan za lokalno stanovniatvo? S druge strane, ako jedna jedinica lokalne samouprave ima nerentabilno  omnibus komunalno druatvo u kojem dr~i 100% udjela, a u susjednoj jedinici lokalne samouprave postoje ve restrukturirano  vodno i  nevodno komunalno druatvo, prva jedinica lokalne samouprave mo~e u svom druatvu provesti podjelu razdvajanjem s preuzimanjem pri emu e svoje komunalno druatvo ugasiti, prenijet e dio imovine komunalnom vodnom druatvu druge jedinice lokalne samouprave, a ostatak imovine  nevodnom druatvu druge jedinice lokalne samouprave. Zauzvrat e prva jedinica lokalne samouprave dobiti udjele u komunalnim druatvima druge jedinice lokalne samouprave. Uporiate za ovo shvaanje se nalazi u l. 4. st. 3. ZKG-a, jer jedinica lokalne samouprave mo~e odlukom predstavni kog tijela povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave obavljanje komunalnih djelatnosti. No za to je potreban ugovor i odluka predstavni kog tijela. Ako je druatvo odlu ilo provesti restrukturiranje kroz statusnu promjenu odvajanja s osnivanjem, druatvo koje se dijeli (koje ima razne komunalne usluge) moralo je odlu iti koju komunalnu djelatnost ~eli zadr~ati, a koje ~eli prenijeti na druatva koja se tek osnivaju. Ako su na razini jedinstvenog komunalnog druatva postojale ve manje ustrojbene jedinice (podru~nice), to je olakaavalo provedbu statusne promjene. U druatvu koje se dijeli dolazilo je do promjene tvrtke, predmeta poslovanja. K tomu druatvo koje se dijeli, ovisno o tomu koji spektar komunalnih djelatnosti zadr~ava, moralo je prenijeti dio komunalne infrastrukture koja izlazi iz okvira njegove  nove djelatnosti. Budui da u primjeni ovoga modela restrukturiranja dolazi do osnivanja novog druatva, postavilo se pitanje mogu li se tree osobe pojaviti kao suosniva i novih druatava u podjeli odvajanjem? Logi an slijed radnji je prema mialjenju autorica takav da treba najprije provesti statusnu promjenu, a onda poveati temeljni kapital novog druatva (ili prodati udjele novom udjelni aru / dioni aru). Ako je novi strateaki partner i sam druatvo, tada je mo~da bilo prikladnije odabrati odvajanje s preuzimanjem. Odvajanje s preuzimanjem kao etvrti modalitet statusne promjene podjele prikladan je kada ve JLS ima uspostavljene partnerske odnose sa strateakim ulagateljem posebno s trgova kim druatvima iz privatnog sektora koja su ve uklju ena u obavljanje komunalnih usluga. Naime u tom modelu restrukturiranja mati no druatvo zadr~ava ili  vodne ili  nevodne komunalne djelatnosti, a one koje otpuata prenosi druatvu (ili druatvima) koja ve postoje. Nakon statusne promjene podjele bitno je da u  vodnom druatvu JLS ima 100%, a u  nevodnima veinski udio. No, praksa je pokazala da je ovaj modalitet statusne promjene koriaten i na na in da je JLS najprije osnovala novo druatvo, a zatim je to druatvo postalo druatvo koje e podjelom (odvajanjem) prvog druatva preuzeti odgovarajui segment komunalne djelatnosti kojeg se ~eli izdvojiti. Odabirom ovoga modela restrukturiranja adresati su osnivanjem novog druatva tek stvarali preduvjete za pripremu i provedbu statusne promjene. 5. Zaklju ni naglasci Postojanje opeg druatvenog interesa za obavljanje komunalnih djelatnosti naglaaava va~nost subjekata koji su ovlaateni pru~ati komunalne usluge. Iako temeljem izri ite ustavne i zakonskih odredaba te poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave, one nisu slobodne u izboru organizacijskog oblika obavljanja komunalnih djelatnosti. Premda se jedinicama lokalne samouprave daje mogunost organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na nekoliko na ina, praksa pokazuje da su upravo komunalna trgova ka druatva naj eai organizacijski oblik za koji optira jedinica lokalne samouprave kod izbora oblika pru~anja komunalnih usluga. Komunalnu djelatnost mogu obavljati kako ona druatva koja osnuje jedinica lokalne samouprave tako i ona druatva kojima osniva  nije jedinica lokalne samouprave, ali potonja druatva to ine na temelju druge pravne osnove, kao ato su ugovor o koncesiji ili ugovor o povjeravanju komunalnih poslova sklopljen s jedinicom lokalne samouprave. Valja istaknuti da e kod izbora organizacijskog oblika jedinica lokalne samouprave biti ograni ena i sadr~ajem djelatnosti koje su obuhvaene pojmom komunalne djelatnosti. Otvorena pitanja kod obavljanja komunalnih djelatnosti od strane trgova kih druatava iji je osniva  jedinica lokalne samouprave jesu pitanja vezana uz osnivanje kao i dr~anje dionica (udjela) u komunalnom trgova kom druatvu. Analizirajui odredbe ZKG-a autorice zauzimaju stajaliate da se jedinica lokalne samouprave mora pojaviti kao jedini osniva  komunalnog trgova kog druatva, osim u zakonom izri ito propisanom slu aju. Ureujui pitanje dr~anja dionica (udjela) u komunalnom trgova kom druatvu zakonodavac koristi formulaciju  dr~i veinski dio dionica odnosno udjela kojom otvara mogunost razli itog tuma enja navedene formulacije. S jedne strane, otvara se pitanje radi li se u konkretnom slu aju o dr~anju glasa kih prava u druatvu ili o dr~anju udjela u temeljnom kapitalu, budui da ovaj postotak ne mora uvijek i nu~no biti isti. S druge strane, postavlja se pitanje koji postotak dionica, odnosno udjela treba dr~ati u druatvu kapitala da bi se ispunio navedeni uvjet. Propisi koji ureuju tr~iate kapitala u dr~anje dionica ubrajaju i tzv. neizravno dr~anje dionica koje se dr~e putem drugih osoba i to prvenstveno putem osoba koje kontrolira jedinica lokalne samouprave. Kako su komunalne djelatnosti za ije obavljanje postoji opi druatveni interes raznovrsne i dinami no se razvijaju, komunalna trgova ka druatva zahvaena su nu~noau restrukturiranja. ZOV iz 2009. godine, koji je stupio na snagu 1. sije nja 2010. godine, zna ajno zadire u ureenje pravnog statusa i predmeta poslovanja trgova kih druatava koja su do tada obavljala djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda, a iji je status bio ureen ZKG-om. Kako je rije  o zna ajnoj komunalnoj usluzi poteakoe koje su se pojavile u provedbi restrukturiranja dovele su do toga da je posljednja novela ZOV-a koja je stupila na snagu 18. svibnja 2013. godine, znatno produ~ila rok za usklaenje pravnog statusa i predmeta poslovanja javnog isporu itelja vodne usluge. Problem restrukturiranja komunalnih druatava koji su isporu itelji vodne usluge ima dvije dimenzije. Jedna se odnosi na pravni status javnog isporu itelja vodne usluge, a druga na predmet poslovanja istog. Glede pravnog statusa javnog isporu itelja vodne usluge, ZOV iz 2009. godine odreuje da te djelatnosti mo~e obavljati trgova ko druatvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osniva ko pravo imaju isklju ivo jedinice lokalne samouprave. Ova je odredba izmijenjena novelom ZOV-a iz 2013. godine na na in da javni isporu itelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje mo~e biti trgova ko druatvo u kojem sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu imaju jedinice lokalne samouprave ili trgova ka druatva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je osniva  jedinica lokalne samouprave. Dakle, novela ZOV-a iz 2013. godine airi krug osniva a ovlaatenih osnovati trgova ko druatvo koje e imati polo~aj javnog isporu itelja vodnih usluga. Ujedno se tra~i dr~anje svih dionica, odnosno udjela u rukama osniva a. Budui da je ZKG, kojim se ureivalo pru~anje ovih djelatnosti do donoaenja ZOV-a 2009. godine, propisivao dr~anje  veinskog dijela dionica odnosno udjela u komunalnom trgova kom druatvu od strane jedinice lokalne samouprave, imatelji dionica, odnosno udjela bit e du~ni prenijeti svoje dionice, odnosno udjele stjecateljima koji su izri ito odreeni zakonskom odredbom ZOV-a i koji e tako postati jedini lanovi trgova kog druatva. Pored javnih isporu itelja vodne usluge, odreene zakonom izri ito propisane djelatnosti koje su obuhvaene javnom vodoopskrbom i javnom odvodnjom iznimno mogu obavljati i druge pravne ili fizi ke osobe. One e to moi initi na temelju koncesije koju daje jedinica lokalne samouprave. ZOV iz 2009. godine unosi zna ajnu novinu u ureenju predmeta poslovanja javnog isporu itelja vodne usluge na na in da mu ne daje mogunost obavljati neku drugu djelatnost izvan djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Meutim, novelom iz 2013. godine u manjem dijelu se airi predmet poslovanja javnih isporu itelja vodnih usluga na one djelatnosti koje su usko povezane za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Javni isporu itelji vodnih usluga trebali su se uskladiti s novim okvirom pri emu se u primjeni iskristaliziralo nekoliko modela ovisno o zate enom modelu pru~anja komunalnih usluga na teritoriju neke jedinice lokalne samouprave. Komunalna trgova ka druatva koja obavljaju samo djelatnost javne opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda, mogla su nastaviti obavljati povjerene im djelatnosti uz ispunjenje novog uvjeta o dr~anju svih dionica (udjela) u druatvu. Druatva koja su pru~ala mijeaani skup usluga (i  vodne i  nevodne ) morala su odlu iti koje djelatnosti druatvo ~eli zadr~ati, a koje e isklju iti iz svog predmeta poslovanja. Ako je druatvo namjeravalo zadr~ati djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje moralo se rijeaiti preostalih komunalnih usluga, a ona druatva koja ~ele zadr~ati obavljanje drugih komunalnih djelatnosti, primjerice odr~avanje istoe, odlaganje komunalnog otpada i sl. morala su se liaiti obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ako je druatvo htjelo zadr~ati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje ono je moralo iz svog predmeta poslovanja isklju iti obavljanje svih drugih djelatnosti. Restrukturiranje komunalnog trgova kog druatva moglo se provesti putem statusne promjene podjele trgova kog druatva. Imajui u vidu razne modalitete te statusne promjene, autorice su mialjenja da kada je druatvo namjeravalo nastaviti poslovanje zadr~avanjem djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje nije bila prikladna podjela s razdvajanjem budui da bi provoenjem ove statusne promjene doalo do prestanka druatva koje se dijeli. Restrukturiranje se moglo provesti podjelom s odvajanjem. Provedba restrukturiranja kroz odvajanje s osnivanjem dijelom ovisi o tomu mogu li se odredbe ZKG-a o ovlaatenom osniva u primijeniti  iznad odredbi ZTD-a o statusnoj promjeni. S obzirom na to da je nastanak druatva kroz statusnu promjenu poseban oblik  osnivanja mogla bi se prihvatiti dopustivost tog podoblika. Meutim, u kona nici bi svi pokazatelji (oblik, veinski ili 100% udjel) morali biti u granicama koje propisuju posebni zakoni (ZKG, ZOV). Oblik podjele koji bi bio primjenjiv je odvajanje s preuzimanjem. Drugi na in usklaivanja s odredbama ZOV-a mogao je biti izmjenom predmeta poslovanja komunalnoga trgova kog druatva. Propisi prava druatava nala~u da i u jednom i u drugom slu aju odluku o tome donosi glavna skupatina dioni kog druatva, odnosno skupatina druatva s ograni enom odgovornoau veinom od tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupatini pri donoaenju odluke. Zanimljivo je pitanje prijenosa komunalne infrastrukture za one djelatnosti koje trgova ko druatvo u procesu restrukturiranja prenosi drugom druatvu, kada navedene djelatnosti isklju uje iz svog predmeta poslovanja. U prvom slu aju, dakle kada se provodi statusna promjena podjele, imovina se na stjecatelja prenosi provoenjem statusne promjene, dakle prelazi na stjecatelja upisom podjele u sudski registar. U drugom slu aju ugovor o prijenosu imovine sklapaju uprave, odnosno izvrani direktori druatva koje prenosi i koje stje e imovinu. Kada druatvo zadr~ava obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, autorice smatraju da se restrukturiranje ne bi moglo provesti tako da komunalno trgova ko druatvo osnuje novo trgova ko druatvo ( druatvo ker ) koje e obavljati djelatnosti koje ono isklju i iz svog predmeta poslovanja, budui da te djelatnosti, sukladno odredbama ZKG-a, mogu obavljati samo ona trgova ka druatva iji je osniva  jedinica lokalne samouprave. Adresatima su stajali na raspolaganju razli iti oblici restrukturiranja ako je druatvo iz svog predmeta poslovanja isklju ivalo obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, a zadr~avalo obavljanje drugih komunalnih djelatnosti, primjerice odr~avanje istoe, odlaganje komunalnog otpada i sl. I ovdje se restrukturiranje moglo provesti na nekoliko na ina, i to odvajanjem s osnivanjem i odvajanjem s preuzimanjem. Odvajanje s osnivanjem bilo je mogue ako bi u komunalnom trgova kom druatvu koje se dijeli sve dionice (udjele) dr~ala jedinica lokalne samouprave. Novoosnovano druatvo, kada se provodi odvajanje s osnivanjem, kao i druatvo preuzimatelj kada se provodi odvajanje s preuzimanjem moralo je ispuniti sve uvjete koji su potrebni za stjecanje statusa javnog isporu itelja vodne usluge. Drugi na in na koji je komunalno trgova ko druatvo moglo isklju iti djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje je izmjenom predmeta poslovanja na na in da ih je isklju ilo iz svog predmeta poslovanja, ato je bilo mogue samo izmjenom temeljnog konstitutivnog akta. Javnom isporu itelju vodne usluge bilo je potrebno prenijeti i imovinu (komunalne vodne graevine) ato se trebalo u initi sklapanjem ugovora o prijenosu imovine. Trei na in restrukturiranja, koji nije bio mogu ako trgova ko druatvo zadr~ava obavljanje usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje, je da postojee komunalno trgova ko druatvo koje isklju uje obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, a zadr~ava obavljanje drugih djelatnosti, osnuje novo trgova ko druatvo ( druatvo ker ), budui da djelatnosti koje isklju uje, temeljem odredaba ZKG-a, mogu obavljati samo ona trgova ka druatva iji je osniva  jedinica lokalne samouprave. Zakonodavac izri ito propisuje rokove za restrukturiranje komunalnih trgova kih druatava. ZOV-om iz 2009. godine dan je rok do 16. o~ujka 2012. godine za usklaivanje pravnog statusa i predmeta poslovanja. Meutim, zakonodavac kao posebnu kategoriju izdvaja isporu itelje komunalnih usluga u djelatnostima opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda iji je pravni status ureen sukladno ZKG-u i koji obavljaju i druge komunalne djelatnosti sukladno ZKG-u. Toj je kategoriji isporu itelja dan rok od tri godine od stupanja na snagu ZOV-2009 za isklju enje drugih komunalnih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. Dakle oni su to bili du~ni u initi do 01. sije nja 2013. godine. Meutim, novelom ZOV-a iz 2013. godine produ~en je rok za usklaenje pravnog statusa i predmeta poslovanja svih isporu itelja vodnih usluga s donesenim odredbama do 31. prosinca 2013. godine. Ujedno, novi ZOV propisuje obvezu jedinicama lokalne samouprave do 18. svibnja 2014. godine prenijeti komunalne vodne graevine u svom vlasniatvu u vlasniatvo javnog isporu itelja vodne usluge, u obliku temeljnog uloga ili prijenosa bez naknade. Osobama kojima je dana koncesija temeljem odredaba ZKG-a kojom su stekle pravo isporu ivati vodnu uslugu javne vodoopskrbe sukladno odredbama ZOV-a iz 2009. godine nastavljaju obavljati ovu djelatnost do isteka akta kojim im je pravo na obavljanje djelatnosti povjereno. Novela ZOV-a iz 2013. godine izmijenila je navedenu odredbu propisavai da oni nastavljaju obavljati djelatnost javne vodoopskrbe do 31. o~ujka 2015. godine. Dakle, koncesionari kojima je pravo isporu ivanja vodne usluge povjereno za du~e vremensko razdoblje od propisanog roka, nee moi obavljati ovu djelatnost na temelju dobivene koncesije poslije 31. o~ujka 2015. godine. Kao zasebno pitanje postavlja se pitanje sankcioniranja za nepostupanje sa zakonskim odredbama. Zakonodavac propisuje slijedee sankcije: prestanak pravnog statusa javnog isporu itelja vodne usluge kao i prava obavljati djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Pored propisane sankcije, daljnja mjera koja e se izrei je da se na vodoopskrbnom podru ju ili aglomeraciji tih isporu itelja, nee iz sredstava dr~avnoga prora una, naknade za koriatenje voda i naknade za zaatitu voda, sufinancirati projektiranje, graenje, rekonstrukcija ili sanacija, komunalnih vodnih graevina. RESTRUCTURING OF UTILITY COMPANIES FOUNDED BY LOCAL GOVERNMENT The paper deals with modalities of utility companies restructuring whose founder is local government, because new law concerning public water supply and public sewerage (utility water services) requires that utility company that provides water supply services should provide solely those services. Combining water services with other utility services is no longer possible. The deadline for adjustment with newly adopted provisions expired on 31 December 2013. Restructuring could have been happened in various ways, which are analyzed in this paper. The practice had shown that utility companies and their founders opted for the most cost-efficient modalities. Due to the additional requirement imposed by the law, demanding that in the restructured utility public water company, the sole beneficial owner of the shares is the local government, the process of restructuring should have been aligned with it. In this paper authors examine the possibility of using division of a company as the manner of the restructuring. Since the division of a company has its several sub forms / types, the paper analyses which type is appropriate for different situations at hand. The decision depends primarily on whether the company wants to keep public water supply and sewerage system services or it wishes to transfer them to the other legal entity (company) arising from the division. The paper points out the open issues in the application of the newly adopted rules and specifically highlights the particular remaining issues that should be aligned with new law while the few deadlines are still open. Key words: utility companies, local government, restructuring, public water supply and public sewerage services, division of a company  To izri ito naglaaava era, D., Komunalne djelatnosti i pravo vlasniatva na graevinskim objektima komunalne infrastrukture, Zbornik Pravnog Fakulteta Sveu iliata u Rijeci, vol. 27., br. 1., 2006., str. 213.  Anti, T., Komunalno upravno pravo, Novi informator, Zagreb, 2008., str. 22., definira komunalne djelatnosti kao: propisom posebno ureene djelatnosti, prete~no uslu~nog karaktera, koje obavljaju ovlaateni subjekti, a kojima se kontinuirano zadovoljavaju potrebe od ~ivotnog zna enja za stanovniatvo odreenog podru ja. Gatari, ., Djelatnosti od posebnog druatvenog interesa i javna ovlaatenja, Narodne novine, Zagreb, 1986., str. 26., isti e da su to: one djelatnosti koje su po svom sadr~aju i zna enju nezamjenjiv uvjet ~ivota i rada ljudi te organizacija i zajednica u naselju& Klemen i, T., Komunalna djelatnost ju er, danas, sutra, s posebnim osvrtom na njezino vienje u prijedlogu Zakona o gospodarenju javnim slu~bama, prijevod u Glasnik Konzorcija hrvatskih poduzea za odr~avanje istoe u gradovima i naseljima, Zagreb, br. 5., 1992., str. 45., odreuje komunalnu djelatnost kao: djelatnost koja za koriatenje odgovarajuih prirodnih uvjeta, na injenih ureaja i instalacija, potrebnog reprodukcijskog materijala, odgovarajue kvalificirane radne snage i stru no utemeljenog postupka, nudi odgovarajuu uslugu. Sarvan, D., Obavljanje komunalnih djelatnosti kao javne slu~be, Hrvatska javna uprava, god. 8., br. 4., 2008., str. 1060., definira komunalne djelatnosti kao: gospodarske djelatnosti kojima se pru~aju javne usluge od interesa za fizi ke i pravne osobe na razini lokalne zajednice u kojoj svakodnevno ~ive i rade te kojima se neposredno ostvaruju svakodnevne potrebe graana u naseljima.  l. 1. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine br. 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13.  Komunalne djelatnosti izri ito navedene zakonskom odredbom jesu: prijevoz putnika u javnom prometu, odr~avanje istoe, odlaganje komunalnog otpada, odr~avanje javnih povraina, odr~avanje nerazvrstanih cesta, tr~nice na malo, odr~avanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnja arskih poslova, javna rasvjeta. O djelatnostima opskrbe pitkom vodom i odvodnje i pro iaavanje otpadnih voda vidi kasnije u tekstu. Kemeter, D., Promjena propisa komunalnoga gospodarstva nu~na je za rad lokalne samouprave, Hrvatska pravna revija, br. 7.-8., 2011., str. 34., zala~e se za uvoenje novih komunalnih djelatnosti u ZKG. Isto stajaliate iznosi i u Kemeter, D., Osvrt na promjene propisa o komunalnom gospodarstvu i u incima na rad lokalne samouprave, Riznica, br. 8.-9., 2011., str. 49.  Djelatnosti koje odlukom odredi predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave moraju ispunjavati uvjete propisane l. 1. st. 2. ZKG-a.  Tako su primjerice za podru je grada Pazina pored komunalnih djelatnosti propisanih ZKG-om djelatnosti koje se smatraju komunalnim djelatnostima: odr~avanje i naplata parkiraliata, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, veterinarsko-higijeni arski poslovi, prigodno ukraaavanje naselja, sanacija divljih odlagaliata, odr~avanje odlagaliata graevinskog otpada, upravljanje trgovinom na malo izvan prodavaonica na sajmeni dan, oglaaavanje i plakatiranje, obnova horizontalne i vertikalne signalizacije, odr~avanje distribucijsko telekomunikacijske kanalizacije. Vidi Odluku o komunalnim djelatnostima na podru ju Grada Pazina, dostupno na  HYPERLINK "http://www.pazin.hr/picture/upload/File/Odluka%20-%20komunalne%20djelatnosti.pdf" http://www.pazin.hr/picture/upload/File/Odluka%20-%20komunalne%20djelatnosti.pdf (posjeeno 19.7.2013.). Za podru je opine Konja ina utvrene su sljedee djelatnosti od lokalnog zna aja koje se smatraju komunalnim djelatnostima: veterinarsko higijeni arska slu~ba, poslovi dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, poslovi prigodnog ukraaavanja naselja opine Konja ina. Vidi Slu~beni glasnik Krapinsko-zagorske ~upanije br. 14/10, str. 881.  era, D., op. cit., str. 214., navodi primjer Dsseldorfa koji je proairio ve zakonom propisani airoki spektar komunalnih djelatnosti. Sarvan, D., op. cit., str. 1059.-1060., nabraja komunalne djelatnosti u Austriji i Njema koj.  Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br. 41/01, 55/01, 76/10, 85/10.  Zakon o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine br. 19/13 (pro iaeni tekst)  Komunalno gospodarstvo je zajedni ki naziv za djelatnosti za koje je propisano da se obavljaju kao komunalne djelatnosti. O pojmu komunalnog gospodarstva viae vidjeti kod Anti, T., op. cit., str. 22.-24. Komunalno gospodarstvo kao gospodarska grana zna ajno sudjeluje u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske. Zapoaljava oko 4% ukupno zaposlenih, ostvaruje oko 2% ukupnog prihoda gospodarstva te ima vrijednost oko 4% ukupne imovine gospodarstva Republike Hrvatske. Podaci dostupni na stranicama Hrvatske gospodarske komore  HYPERLINK "http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/1278079637komunalno_2009.pdf" http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/1278079637komunalno_2009.pdf (posjeeno 23.7.2013.).  Borkovi, I., Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002., str. 16.  era, D., Problematika vlasniatva objekata i ureaja komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 46., br. 1., 2009., str. 172., gdje se poziva na Pavi, }., Upravnopravni aspekti urbanizacije, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1988., str. 249. Sarvan, D., op. cit., str. 1071.  l. 4. st. 1. ZKG-a.  era, D., Komunalne djelatnosti i pravo vlasniatva na graevinskim objektima komunalne infrastrukture, cit., str. 217., naglaaava svijest vlada mnogih zemalja o injenici da javni sektor ne mo~e zadovoljiti rastuu potra~nju za kvalitetom i kvantitetom pru~anja usluga te infrastrukturom potrebnom za obavljanje ovih djelatnosti, pa nastoje stvoriti uvjete za ulazak privatnog sektora u poljima gdje se javni sektor pokazuje neuspjeanim.  l. 4. st. 3. ZKG-a.  Autorice ukazuju na neadekvatno koriatenje pojma  suvlasniatvo , budui da trgova ka druatva ne mogu biti u  suvlasniatvu . Ovdje bi bilo ispravnije govoriti o  dr~anju dionica/udjela .  Sukladno odredbi l. 35. Zakona o otocima, Narodne novine, br. 34/99, 149/99, 32/02, 33/06, na otoku koji ima dva ili viae gradova, odnosno opina i na ijem se podru ju prote~e sustav komunalne infrastrukture koja ini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu, obalno-oto na ~upanija kojoj pripada taj otok u okviru svojega samoupravnog djelokruga, te oto ni i obalno-oto ni gradovi i opine na tom otoku osiguravaju zajedni ko obavljanje komunalnih djelatnosti ato se odnose na skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada, kao i vodoopskrbu, odvodnju i pro iaavanje otpadnih voda, te zajedni ki organiziraju prijevoz putnika u javnom prijevozu na otoku. Uz te djelatnosti, obalno-oto na ~upanija u okviru svoga samoupravnog djelokruga, te oto ni i obalno-oto ni gradovi i opine mogu na temelju odluka predstavni kog tijela gradova, odnosno opina, organizirati zajedni ko obavljanje drugih djelatnosti od njihova interesa koje se smatraju komunalnima prema ZKG-u. Na zajedni ko obavljanje komunalnih djelatnosti osvre se Sarvan, D., Trgova ka druatva i ustanove iji je osniva  jedinica lokalne samouprave, Informator-male stranice, br. 5449-5450., 2006., str. 3., gdje zauzima stajaliate da je ratio legis odredbe l. 4. st. 4. o uvanje cjelovitosti sustav komunalne infrastrukture koji se prote~e na podru ju viae jedinica lokalne samouprave. Isto stajaliate zauzimaju i Toli, V., Bolfek, B., Toki, M., Na ini obavljanja komunalnih djelatnosti u sustavu komunalnog gospodarstva, Prakti ni menad~ment, vol. 2., br. 2., 2011., str. 103.  Zakon o trgova kim druatvima, Narodne novine, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 144/12, 68/13.  Temeljem l. 35. st. 1. t. 5. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, druatvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedincu lokalne samouprave.  l. 387. ZTD-a. O radnjama tijela jedinice lokalne samouprave u postupku osnivanja komunalnog trgova kog druatva vidjeti viae kod Sladoljev, K., Postupak osnivanja trgova kog druatva za komunalne djelatnosti u suvlasniatvu viae jedinica lokalne samouprave, Pravo i porezi, br. 9., 2002., str. 55.-57.  l. 235. ZTD-a.  Stjecanje vlastitih dionica ureeno je l. 233. ZTD-a.  U doktrini se kontrola naj eae definira kao dr~anje odreenoga postotka glasa kih prava u druatvu ime se utje e na donoaenje klju nih odluka, kojima se mo~e posredno ili neposredno utjecati na poslove druatva. Para, Z., Dileme oko preuzimanja javnih dioni kih druatava, Pravo u gospodarstvu, god. 42., svezak 4., srpanj, 2003., str. 45., Petrovi, S., Pripajanje dioni kih druatava i druge koncentracije u pravu druatava (doktorska disertacija),  HYPERLINK "http://161.53.157.4/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930311001" Pravni fakultet u Zagrebu, 1998., str. 103., Kocbek, M., Plavaak, N., Paeni nik, D., Zakon o prevzemih (ZPre-1), GV Zalo~ba, Ljubljana, 2006., str. 23., Van Gerven, D., Common Legal Framework for Takeover Bids in Europe, Volume I, Cambridge University Press, 2008., str. 16., Nenova, T., The value of corporate voting rights and control: A cross-country analysis, Journal of Financial Economics, vol. 68., 2003., str. 325.  Vidi l. 173. st. 4. ZTD-a.  Isto stajaliate zauzima i Barbi, J., Pravo druatava, Druatva kapitala, Organizator, Zagreb, 2010., str. 555.  Ibid., str. 550., gdje se poziva na Hffer, U., Aktiengesetz, Mnchen, 2006., str. 762.  l. 3. st. 2. i 3. ZKG-a.  Autorice i ovdje naglaaavaju nu~nost izmjene koriatenoga pojma  vlasniatva nad trgova kim druatvom.  Zakon o vodama, Narodne novine, br. 153/09.  Zakon je izmijenjen 2011. godine dva puta i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljiatu, Narodne novine, br. 63/11 i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, Narodne novine, br. 130/11.  l. 258. st. 1. ZOV-a.  l. 3. st. 1. t. 29. ZOV-a.  l. 3. st. 1. t. 28. ZOV-a.  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, Narodne novine, br. 56/13.  Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy (Water Framework Directive), OJ L 327, 22.12.2000., str. 1.-73. Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva koji sadr~i aktivnosti i rokove za provedbu ovih direktiva dostupan je na  HYPERLINK "http://www.voda.hr/ppvkd/Dokumenti/PLAN%20PROVEDBE%20VODNO-KOMUNALNIH%20DIREKTIVA%20-%20HRVATSKI.pdf" http://www.voda.hr/ppvkd/Dokumenti/PLAN%20PROVEDBE%20VODNO-KOMUNALNIH%20DIREKTIVA%20-%20HRVATSKI.pdf (posjeeno 24. 07. 2013.).  Zakon o opem upravnom postupku, Narodne novine, br. 47/09.  Zakon o koncesijama, Narodne novine, br. 143/12.  l. 202. st. 1. ZOV-a. Godine 2009. za obavljanje vodoopskrbe djelatnosti bilo je registrirano 135 trgova kih druatava. Viae podataka dostupno u Ekonomsko financijski aspekti provedbe vodno-komunalnih direktiva, Ekonomski institut, Zagreb, dostupno na:  HYPERLINK "http://www.voda.hr/ppvkd/Dokumenti/Ekonomsko-financijski_aspekti_provedbe_vodno-komunalnih_direktiva_Sazetak.pdf" http://www.voda.hr/ppvkd/Dokumenti/Ekonomsko-financijski_aspekti_provedbe_vodno-komunalnih_direktiva_Sazetak.pdf (posjeeno 24.7.2013.).  l. 101. ZOV-2013.  Iznimno jedinica podru ne (regionalne) samouprave mo~e biti osniva  javnih isporu itelja vodnih usluga koji isporu uje vodu namijenjenu ljudskoj potroanji isklju ivo drugim isporu iteljima vodnih usluga. U tom slu aju jedinica podru ne (regionalne) samouprave ima ovlasti i obveze koje po ZOV-u ima jedinica lokalne samouprave u djelatnostima javne vodoopskrbe ( l. 204. ZOV-a).  Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe, Narodne novine, br. 28/11.  l. 258. st. 3. ZOV-2009.  Koncesija za javne usluge i javne radove ureena je l. 171. ZOV-a.  l. 163. st. 1. t. 1. i 2. ZOV-a propisuje:  Koncesija za koriatenje voda potrebna je za: 1. koriatenje vodne snage radi proizvodnje elektri ne energije, 2. koriatenje vodne snage za pogon ureaja, osim proizvodnje elektri ne energije&  .  Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe, Narodne novine, br. 28/11.  l. 258. st. 3. ZOV-2009.  l. 258. st. 4. ZOV-2009.  Sukladno l. 23. ZOV-a komunalne vodne graevine vlasniatvo su javnog isporu itelja vodne usluge.  l. 202. st. 4. i 5. ZOV-a.  Posebni uvjeti propisani su Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe, Narodne novine, br. 28/11, koji je stupio na snagu 16. o~ujka 2011. godine. Ispunjenje uvjeta utvruje Ministarstvo rjeaenjem u upravnom postupku.  l. 7. ZKG-a.  Sarvan, D., Komunalne djelatnosti javna vodoopskrbe i javna odvodnja  preoblikovanje trgova kih druatava i pravno ureenje komunalne naknade, Riznica, br. 5., 2012., str. 60., gdje navodi primjer prijenosa udjela Istarske ~upanije u temeljnom kapitalu Istarskog vodozaatitnog sustava d.o.o. Buzet na jedinice lokalne samouprave. Odluka o prijenosu poslovnih udjela Istarske ~upanije u javnom isporu itelju vodnih usluga IVS  Istarski vodozaatitni sustav d.o.o. Buzet na jedinice lokalne samouprave u Istarskoj ~upaniji objavljena je u Slu~benim novinama Istarske ~upanije br. 18/11.  l. 2. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy (Water Framework Directive), OJ L 327, 22.12.2000., str. 1.-73.  Vidi l. 3. st. 1. t. 28. i 29. ZOV-a, a u svezi s l. 201. ZOV-a.  Pod pojmom komunalne infrastrukture podrazumijevaju se objekti i ureaji komunalne infrastrukture kojima se obavljaju komunalne djelatnosti ili objekti i ureaji koji se koriste prilikom obavljanja ovih djelatnosti. Vidjeti viae kod era, D., Problematika vlasniatva objekata i ureaja komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, cit., str. 169.-171., gdje isti e propust hrvatskoga zakonodavca u odreivanju opsega pojma objekata i ureaja komunalne infrastrukture. Istu problematiku isti e i Sarvan, D., Pretvorba komunalnih poduzea i vlasniatvo objekata i ureaja komunalne infrastrukture, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci, vol. 28., br. 1., 2007., str. 7.  ZKG u l. 30. st. 4. propisuje obvezu predstavni kom tijelu jedinice lokalne samouprave na temelju Programa mjera za unaprjeenje stanja u prostoru i potrebe ureenja zemljiata u skladu s postavkama dokumenata prostornog ureenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donijeti Program gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu, a koji obvezatno sadr~i: opis poslova s procjenom troakova za gradnju objekata i ureaja, te za nabavu opreme te iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti.  Vidi viae kod era, D., op. cit., str. 173., Sarvan, D., Pretvorba komunalnih poduzea i vlasniatvo objekata i ureaja komunalne infrastrukture, Ra unovodstvo i financije, br. 11., 2007., str. 121.-122., Sarvan, D., Reforma komunalnoga gospodarstva  polazne premise de lege lata i de lege ferenda, Hrvatska pravna revija, br. 10., 2009., str. 54., gdje isti u da je najvei broj infrastrukturnih objekata u vlasniatvu komunalnih trgova kih druatava.  l. 2. Zakona o grobljima, Narodne novine, br. 19/98, 50/12.  Podjela je u europskom pravu ureena `estom direktivom o podjeli druatava kapitala iz 1982. godine, Sixth Council Directive 82/891/EEC of 17 December 1982 based on Article 54 (3) (g) of the Treaty, concerning the division of public limited liability companies, OJ L 378, 31.12.1982., str. 47.-54.  l. 550.a st. 2. ZTD-a propisuje:  Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine druatva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provoenja likvidacije, na dva ili viae novih druatava koja se osnivaju radi provoenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili viae druatava koja ve postoje (razdvajanje s preuzimanjem).  l. 550.a st. 3. ZTD-a propisuje:  Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili viae dijelova imovine druatva koje se dijeli, a da to druatvo ne prestaje, na jedno ili viae novih druatava koja se osnivaju radi provoenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili viae druatava koja ve postoje (odvajanje s preuzimanjem).  l. 550.a st. 4. ZTD-a.  l. 550.j. ZTD-a.  Za sadr~aj ugovora o podjeli i preuzimanju vidi l. 550.b. st. 2. ZTD-a kojim se ureuje sadr~aj plana podjele. Pored podataka koje ugovor o podjeli i preuzimanju mora sadr~avati temeljem odredbe l. 550.b. st. 2. ZTD-a, valja istaknuti da ZTD u l. 550.r zahtijeva navoenje u ugovoru podatka od kada udjeli u druatvima preuzimateljima njihovim novim imateljima daju pravo na sudjelovanje u dobiti tih druatava.  l. 550.r st. 2. t. 1. ZTD-a.  Zakonom je u l. 550.d. propisan sadr~aj izvjeaa o podjeli. O izvjeau uprava, odnosno izvrani direktori odlu uju onako kao i ina e odlu uju o voenju poslova druatva, ako za donoaenje odluke o tom izvjeau u statutu (druatvenom ugovoru) nije propisan poseban na in odlu ivanja, primjerice da se o tome odlu uje jednoglasno. Barbi, J., op. cit., str. 1459. Ovo se izvjeae ne mora izraditi ako lanovi u novim druatvima dobivaju udjele u istom omjeru, kao ato su im pripadali u druatvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela dadu izri itu izjavu u obliku javnobilje~ni ke isprave o tome da se odri u izvjeaa o podjeli. Izri itu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupatine d.d.-a ili jednoglasna odluka skupatine d.o.o-a, zabilje~ena u javnobilje~ni kom zapisniku, o tomu da se uprava oslobaa obveze izrade izvjeaa o podjeli, ali samo ako su na skupatini druatva koje se dijeli sudjelovali svi lanovi druatva koje se dijeli ( l. 550.d ZTD-a).  l. 550.e ZTD-a.  Revizija podjele nije potrebna ako lanovi u novim druatvima dobivaju udjele u istom omjeru kao ato su im pripadali u druatvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilje~ni ke isprave daju izri itu izjavu o tomu da se odri u revizije podjele. Izri itu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupatine d.d.-a ili jednoglasna odluka skupatine d.o.o.-a, zabilje~ena u javnobilje~ni kom zapisniku, o tomu da se lanovi druatva odri u revizije podjele, ali samo ako su na skupatini druatva koje se dijeli sudjelovali svi lanovi druatva koje se dijeli ( l. 550.e ZTD-a).  l. 550.f. ZTD-a.  Izvjeae nije potrebno ako lanovi u novim druatvima dobivaju udjele u istom omjeru kao ato su im pripadali u druatvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilje~ni ke isprave daju izri itu izjavu o tomu da se odri u toga izvjeaa. Izri itu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupatine d.d.-a ili jednoglasna odluka skupatine d.o.o-a, zabilje~ena u javnobilje~ni kom zapisniku, o tomu da se nadzorni, odnosno upravni odbor oslobaa obveze izrade izvjeaa o podjeli, ali samo ako su na skupatini druatva koje se dijeli sudjelovali svi lanovi druatva koje se dijeli ( l. 550.f. st. 3. ZTD-a).  To se mora objaviti i u glasilu druatva i Narodnim novinama.  Moraju se staviti na uvid: 1. plan podjele, 2. godianja financijska izvjeaa druatva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godianja financijska izvjeaa druatva nije i dan poslovnih u inaka podjele ( l. 550.b st. 2. t. 9.), mora se prilo~iti i zaklju ni izvjeataj o financijskom polo~aju druatva koje se dijeli, 3. ako u novim druatvima lanovi ne dobivaju udjele u istom omjeru kao ato su im pripadali u druatvu koje se dijeli, a zadnja godianja financijska izvjeaa se odnose na poslovnu godinu koja je istekla viae od aest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se prilo~iti i nova takva izvjeaa na odreeni dan od kojega nije proteklo viae od tri mjeseca do izrade plana podjele ili polugodianji izvjeataj sastavljen sukladno odredbi l. 407. Zakona o tr~iatu kapitala, 4. izvjeae uprave, odnosno izvranih direktora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade, 5. izvjeae o reviziji podjele, ako postoji obveza njegove izrade, 6. izvjeae nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade.  l. 550.r st. 2. t. 3. ZTD-a.  l. 550.h ZTD-a.  l. 550.g st. 9. ZTD-a.  l. 550.l ZTD-a.  l. 550.n ZTD-a.  Barbi, J., op. cit., str. 1404.  l. 301. ZTD-a.  l. 455. ZTD-a.  Petrovi, S., Prijenos imovine kao poseban pravni institut prava druatava,  HYPERLINK "http://161.53.157.4/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805" Pravo i porezi, br. 1., 1999., str. 25., isti e da Zakon ne odreuje pobli~e na koje bi druge osobe dioni ko druatvo moglo prenijeti svoju imovinu, pa bi valjalo zaklju iti da to mo~e biti bilo koja fizi ka ili pravna osoba. Isklju ene su samo osobe na koje se imovina prenosi prema drugim pravilima. To su prema hrvatskom pravu osobe javnog prava ( l. 551. ZTD-a), a njema ko pravo taj krug osoba i proairuje ( l. 175. Zakona o preoblikovanju (Umwandlungsgesetz vom 28. Oktober 1994 (BGBl. I S. 3210; 1995 I S. 428), zuletzt gendert durch Artikel 2 Absatz 48 des Gesetzes vom 22. Dezember 2011 (BGBl. I S. 3044).  Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga, Druatva kapitala, Organizator, Zagreb, 2005., str. 893-897., Gorenc, V., Slakoper, Z., Filipovi, V., Brkani, V., Komentar Zakona o trgova kim druatvima, 3. izmijenjena i dopunjena naklada, Zagreb, RRiF Plus, 2004., str. 949-950. Barbi, J., Prijenos imovine dioni kog druatva,  HYPERLINK "http://161.53.157.4/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802" Ra unovodstvo, revizija i financije, br. 9., 2004., str.128-129., gdje isti e da takva odluka nije potrebna ako do prijenosa imovine dolazi pripajanjem, spajanjem ili podjelom druatva, jer tada glavna skupatina ionako mora donijeti odluku o statusnoj promjeni druatva pa nema potrebe da joa jednom odlu uje i o tome da se time prenosi imovina druatva.  l. 23. ZOV-a. Dalje se ureuje da su vodne graevine za proizvodnju elektri ne energije iji je investitor Republika Hrvatska ili pravna osoba kojoj je Republika Hrvatska veinski udjelni ar, dioni ar ili osniva  s veinskim pravom odlu ivanja, uklju ivo i prostor akumulacije izgraen oko javnoga vodnoga dobra, u vlasniatvu Republike Hrvatske. Ujedno, graevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili lu ka uprava, u vlasniatvu su Republike Hrvatske.  l. 146. ZOV-2013, gdje je dalje propisano da akte potrebne za provedbu donosi predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave, a provodi je gradona elnik, odnosno opinski na elnik.  l. 202. st. 1. i 3. ZOV-a.  l. 550.n ZTD-a.  Za prijenos imovine vidi to ku 3. 1. 1.  Za ovo stajaliate vidjeti viae kod Barbi, J., Pravo druatava, Druatva kapitala, 2010., cit., str. 1404.  l. 202. st. 4. i 5. ZOV-a.  Zakon o porezu na promet nekretnina, Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11.  Izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina, Narodne novine, br. 22/11.  Brkani, V., Ra unovodstvo podjele druatva kapitala s preuzimanjem, Ra unovodstvo, revizija i financije, br. 10/2007, str. 31. Opairnije o tome problemu vidi u doktorskoj disertaciji Holjar, A., Uloga i zaatita zainteresiranih osoba prilikom podjele druatava kapitala, Zagreb, 2012., str. 214. i dalje.  Klasa: 410-01/06-01/888, ur. broj: 513-07-21-01/06-2 od 2. studenog 2006. godine.  Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 73/13.  Dostupno na:  HYPERLINK "http://komunalniservis.hr/uploads/multiple_upload/52477234-96f9-545b-4f41-d4e6d6281330_PLAN%20PODJELE%20_konacno.pdf" http://komunalniservis.hr/uploads/multiple_upload/52477234-96f9-545b-4f41-d4e6d6281330_PLAN%20PODJELE%20_konacno.pdf (posjeeno 20.01.2014.).  l. 134. st. 1. Ustava RH.  l. 19. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi.  l. 4. st. 4. ZKG-a.  l. 202. st. 1. ZOV-a.  l. 101. ZOV-2013.  l. 171. st. 3. ZOV-a.  l. 258. st. 4. ZOV-2009.  l. 146. ZOV-2013, gdje je dalje propisano da akte potrebne za provedbu donosi predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave, a provodi je gradona elnik, odnosno opinski na elnik.     PAGE \* MERGEFORMAT28 ...,/N////&133334N5l5~5&6@677n8p8ҹzk_TLTAT9h mHsHh}hFXmHsHh|mHsHh}h mHsHh|mHnHsHtHh}hFXmHnHsHtH)jh}h 0JUmHnHsHtHh}h mHnHsHtHh h mHnHsHtHho PmHnHsHtHh mHnHsHtHhFX5mHnHsHtHhdh 5mHnHsHtHh|5mHnHsHtHhdh 5mHnHsHtH-r8t8v8h9j9AAAABBEESSS]]$ @&`a$gdi$ @&`a$gd$ p@&`a$gdV 8 $@&`a$gdV $@&`a$gd[ $@&`a$gdpp8r8t8v8z888888899@9D9T9f9h9j9::P;X;;<<<<<<<ͻss`P`P`P`h|B*mHnHphsHtH%hVhVB*mHnHphsHtHh|mHnHsHtHhVmHnHsHtH#hIVhV5aJmHnHsHtHh[5aJmHnHsHtHhV5aJmHnHsHtH#hIVh[5aJmHnHsHtHh|5aJmHnHsHtHhQ;[mHnHsHtHh[mHnHsHtHhg mHnHsHtH<==AAAAAAAXBBBBCCCCCCCCC²{k[K[;;;;hY(B*mHnHphsHtHhiB*mHnHphsHtHh*VB*mHnHphsHtHhVT`B*mHnHphsHtH"htKL5B*mHnHphsHtH(htKLhtKL5B*mHnHphsHtHhtKLB*mHnHphsHtHhVB*mHnHphsHtH2jh9P hV0JB*UmHnHphsHtHh|B*mHnHphsHtH%h9P hVB*mHnHphsHtHCCDDDDDDjErEEEEEEEF$F>FJFLFbFFFFFFFFFBGJGLGNGPGZGGGG߯ﯟ﯏h,jhP o0JB*UmHnHphsHtHhY(B*mHnHphsHtHhP oB*mHnHphsHtHh?kB*mHnHphsHtHh*VB*mHnHphsHtHh|B*mHnHphsHtHhiB*mHnHphsHtHhtKLB*mHnHphsHtHhVT`B*mHnHphsHtH&G HhH I$I4IDIPItIII2JxJJJJJJJKKZKKKۻtt]ۻۻME=hJpmHsHhVT`mHsHhtB*mHnHphsHtH,jhP o0JB*UmHnHphsHtHhY(B*mHnHphsHtH%h*Vh_J_L_`_n_x_______N`f`h`x`z``ϿϿϯϯϠ||ppppdpphGB*nHphtHhWB*nHphtHh|B*nHphtHhcB*nHphtHh@faB*nHphtHhihiB*nHphtHhWB*mHnHphsHtHhGB*mHnHphsHtHhiB*mHnHphsHtHhY(B*mHnHphsHtHhcB*mHnHphsHtH'```aaaa b&b:bdbxbbbbbbbbbbbc~ccccccc\dddd&e\eeeeeԴԤԴԔԔԤtttdtĄh|B*mHnHphsHtHh]vB*mHnHphsHtHh(B*mHnHphsHtHhWB*mHnHphsHtHh@faB*mHnHphsHtHh&B*mHnHphsHtHhGB*mHnHphsHtH%h@fahvxVZxĀƀ$.02<&(v΂ڂނBd΃߼߼ߙyyyyyyyyh~B*mHnHphsHtHh-;B*mHnHphsHtH%h~h~B*mHnHphsHtHhWB*mHnHphsHtH%hHh   06jnr̘߿ϯϯϯϯϯϟϏϟϿϟϟh]:B*mHnHphsHtHhPB*mHnHphsHtHhuvB*mHnHphsHtHhB*mHnHphsHtHh.B*mHnHphsHtHh;B*mHnHphsHtHh!fB*mHnHphsHtHh^YAB*mHnHphsHtH0"4@DRThjܙ0 NXb:JXdj $V~ĝϿϿϿϿϯߏߏߏoog_W_hwmHsHh;mHsHh]:mHsHh eB*mHnHphsHtHh^YAB*mHnHphsHtHh;B*mHnHphsHtHh.B*mHnHphsHtHh\B*mHnHphsHtHh]:B*mHnHphsHtHhuvB*mHnHphsHtHhPB*mHnHphsHtHh>B*mHnHphsHtH!vО24P^BH\`Ĺo\G\(hAqhuv5B*mHnHphsHtH%huvhuvB*mHnHphsHtHhwB*mHnHphsHtH%hVhuvB*mHnHphsHtHhVhuvmHsHh.huvmHsH!jhN[huv0JUmHsHhN[huvmHsHh-mHsHhD mHsHh]:h]:5mHsHhwmHsHh]:mHsHh;mHsHh.mHsH`bd|Фڥܥ6:<ҦަóÞyiYiIi9h^YAB*mHnHphsHtHh-SB*mHnHphsHtHh.B*mHnHphsHtHh\B*mHnHphsHtHhRB*mHnHphsHtH(hAqh_ 5B*mHnHphsHtH(hAqhw5B*mHnHphsHtHhwB*mHnHphsHtHh_ B*mHnHphsHtH%huvhuvB*mHnHphsHtH2jhuvhuv0JB*UmHnHphsHtHަ*,4ܩީȫʫ̫Ϋ(:HJϯxhXC.(hfhf5B*mHnHphsHtH(hfhD 5B*mHnHphsHtHhfB*mHnHphsHtHhD B*mHnHphsHtHhPB*mHnHphsHtH,jhN90JB*UmHnHphsHtHhN9B*mHnHphsHtHhUIB*mHnHphsHtHh.B*mHnHphsHtHh\B*mHnHphsHtHhwB*mHnHphsHtHh_|UB*mHnHphsHtHJ`¬r@zƯ̰ذ&ʲԲlnxz˻˻˻uueeeeUUUhWB*mHnHphsHtHh(B*mHnHphsHtHh.B*mHnHphsHtHh$B*mHnHphsHtH%h}h$B*mHnHphsHtH%h}hwB*mHnHphsHtHhwB*mHnHphsHtHhfB*mHnHphsHtHhD B*mHnHphsHtH(hfhD 5B*mHnHphsHtH!  Vnpx~&ȶʶ*,.<LZfϿϯϯj(hLh;p5B*mHnHphsHtHh})B*mHnHphsHtHh;pB*mHnHphsHtHhxB*mHnHphsHtHhw%GB*mHnHphsHtHhwB*mHnHphsHtHh(B*mHnHphsHtHhWB*mHnHphsHtHh$B*mHnHphsHtH&fj޷ |Թ$*:R^ftzɹɹɹɹɹɩq\q\q\q\I%h}hJVB*mHnHphsHtH(h}h$5B*mHnHphsHtH(h}hJV5B*mHnHphsHtH%h}hxB*mHnHphsHtHhxB*mHnHphsHtHhRB*mHnHphsHtHh$B*mHnHphsHtHh;pB*mHnHphsHtH(hLh;p5B*mHnHphsHtH"h$5B*mHnHphsHtHHd DPTVZnrܼ"8įهtaĚĚL<<<h.B*mHnHphsHtH(h}h R5B*mHnHphsHtH%h}h$B*mHnHphsHtH%h}hxB*mHnHphsHtH%h}h;pB*mHnHphsHtH(h}h;p5B*mHnHphsHtH(h}h$5B*mHnHphsHtH(h}hx5B*mHnHphsHtH%h}hJVB*mHnHphsHtH%h}h RB*mHnHphsHtH8P 2HJtٴt_M_=h.B*mHnHphsHtH"h$5B*mHnHphsHtH(h_|UhE5B*mHnHphsHtHh$B*mHnHphsHtHh{B*mHnHphsHtHhEB*mHnHphsHtHhxB*mHnHphsHtHh>B*mHnHphsHtH(h}h>5B*mHnHphsHtH%h}h>B*mHnHphsHtH%h}h RB*mHnHphsHtH> 2`FDFrϿϯ|i|VCVV%h}h-SB*mHnHphsHtH%h}h_B*mHnHphsHtH%h}h/MEB*mHnHphsHtH%h}hEB*mHnHphsHtHh_B*mHnHphsHtHhEB*mHnHphsHtHh/MEB*mHnHphsHtHh.B*mHnHphsHtHh\0B*mHnHphsHtHhxB*mHnHphsHtHh_|UB*mHnHphsHtHrtbDFHJLN4BLʻʻʨ쨕oZEZ(h}hL5B*mHnHphsHtH(h}h}x5B*mHnHphsHtH%h}h62B*mHnHphsHtH%h}hLB*mHnHphsHtH%h}h;pB*mHnHphsHtH%h}h}xB*mHnHphsHtHh}hI emHnHsHtHh}h}xmHnHsHtHh.mHsHh}h}xmHsH%h}h$B*mHnHphsHtH^<NPjpɹɦ~l~~l~]N]B]N]h.mHnHsHtHh}hLmHnHsHtHh}hn1DmHnHsHtH"h.5B*mHnHphsHtH(h}h}x5B*mHnHphsHtH%h}h-SB*mHnHphsHtH%h}h}xB*mHnHphsHtHhLB*mHnHphsHtHh}xB*mHnHphsHtH"h}x5B*mHnHphsHtH(hLh}x5B*mHnHphsHtH DTT\hnhRTZj$˵өӕ˕ˆzjhfB*mHnHphsHtHhOGmHnHsHtHh}hOGmHnHsHtHh}hN=LmHsHh.5mHsHh}h)Q5mHsHh}h.mHsHh}hfmHsHh.mHsHh}h)QmHsHh}hn1D5mHsHh}hLmHsHh}hn1DmHsH)Nrtvxz|gd1+$a$gd1+$a$gd1+ $@&`a$gduv $@&`a$gdjj $@&`a$gdf $@&`a$gdK@: $@&`a$gdOG $@&`a$gdD $XBDHX^hl~"VXZ`ȵ۵۵xcSGhK@:mHnHsHtHhK@:B*mHnHphsHtH(hN9hf5B*mHnHphsHtH2jhShf0JB*UmHnHphsHtHhN9B*mHnHphsHtH%hfhfB*mHnHphsHtH%hShfB*mHnHphsHtH%h;hfB*mHnHphsHtHhfB*mHnHphsHtH(hfhf5B*mHnHphsHtH`"| .J$@yiTiD4ihrCB*mHnHphsHtHhD B*mHnHphsHtH(h\hjj5B*mHnHphsHtHhjjB*mHnHphsHtHhfB*mHnHphsHtH(hK@:hf5B*mHnHphsHtHh\0B*mHnHphsHtH%hfhfB*mHnHphsHtHhK@:B*mHnHphsHtH#jhK@:0JUmHnHsHtHhK@:mHnHsHtHhFhK@:5mHnHsHtH@Ldlprx"lprtxz|ϿϬφvc_ZVRJhB*phh6-h1+ h1+5h})%huvh1+B*mHnHphsHtHh1+B*mHnHphsHtH%h9P hjjB*mHnHphsHtH%hjjhjjB*mHnHphsHtH%h;hjjB*mHnHphsHtHhrCB*mHnHphsHtHhjjB*mHnHphsHtHhHB*mHnHphsHtHh\B*mHnHphsHtHFht@!|"F%t%($a$gd $a$gddNgdI$a$gdu$a$gdJ$a$gdh, $@&a$gdDw$a$gdrFj$a$gd@$a$gd, $@&`a$gdugd$a$gd6-j  "<@DFHJ*.DH PTƾƾƾƾƾƾƾƾƾ೾whh;6mHsHhUsSh;mHsHhZ56mHsHh5mHsHhUsSh;6mHsHhZ5mHsHhrFjh;mHsHh;mHsHhd2h;mHsHh,h;mHsHh;jh;0JU*huCJOJQJ^JaJmHnHsHtH,T<fhjl     ºqeYeNCh2 h;mHsHhrFjh;mHsHh5CJaJmHsHh;CJaJmHsHh h;CJaJmHsHhDwh;CJaJmHsHhrFjh;CJaJmHsH!jhDwh;0JCJUaJheh;mHsHhY(mHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUh@h;mHsHh56mHsHhd=h;6mHsH,.Dh  "2466FHJ`jlж㉁yہyncnXhh,h;mHsHhY(h7~mHsHhY(h;mHsHhZ5mHsHhzmHsHh,h;mHsHhM h;mHsH-jhM h0J>*B*UmHphsH$hM h;0J>*B*mHphsH hM hjhM hUh;mHsHh2h;mHsH!jh2h;0JUmHsHrtvx>@BDN` b !!!!!⹱➦➦Ⓦyb-jh}h0J>*B*UmHphsH$h}h;0J>*B*mHphsH h}hjh}hUhZ5mHsHhuh;mHsHh!mHsHhzmHsHhmlh;mHsHhrFjh;mHsHh h;mHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JU%!!!z"|"~""$$ $$$%%*%,%0%D%F%H%l%p%t%v%x%%%&H&T&^&b&(((()ɾɾɫɳɳ|qɫqf[hrFjh;mHsHh7h;mHsHhd2h;mHsHh,h;mHsHhTh;mHsH!jhdNh;0JUmHsHhZ5mHsHhzmHsHhdNh;mHsHh,h;mHsHh;mHsHh;hIh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUhJh;mHsH#()*267":<<=DDETFF^GGtIII $@&a$gd$a$gdX$a$gdaG $9Da$gddNgd?1$a$gdu$a$gdC,$a$gdh$a$gd)f)$a$gdeA$a$gd'])))))**++3334444@6666666r7777777 :":$:&:ͼʹͬͬ͠؊wlaVhC,h;mHsHh>h;mHsHhY(hI emHsHhI emHsHh*Mh;mHsHh)f)h;mHsHhY9hzmHsHhY9hz6mHsHhzmHsHh!mHsH!jhY9h;0JUmHsHhY9h;mHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUh']h;mHsH!&:<<<<<<<<<<<<<===>>??@@.A0AbAdAAA{w{gT%hdNh;B*CJaJmHphsHjhCJUaJmHsHhjhUhzCJaJmHsHhdNh;CJaJmHsH)jhdNh;0JCJUaJmHsHh?1h;mHsHhTh;mHsHh26Jh;mHsHh;hXh;mHsHjh;0JUhC,h;mHsHh;mHsHAAAAAA~BBlCrCDDDDDDDEEEEERFTFVFXFFFFFFFGG\G^G`GbGGGGGGG H۹Ϯ۹ϛ۹ϐ۹ψψϐ}ψr۹hXh;mHsHhrFjh;mHsHhmHsHh5 h;mHsHh;^\h;mHsHhmHsHh. 0h;mHsHhrFjh;mHsHhaGh;mHsHh;mHsHh;jh;0JUhdNh;CJaJmHsHhCJaJmHsH, HHHHXIZIrItIvIxIIIIIIIIIIIIIIJJ J"J$JJJJJJJLLdMfM̷ۑ~odjhX)hUhPS h;B*mHphsHh;B*phh )h;mHsHhrFjh;mHsHh;CJaJmHsHh##h;CJaJmHsH)jh##h;0JCJUaJmHsHhM h;mHsHh;jh;0JUhXh;mHsHh;mHsHhmHsH$I JJNOO2PHTtTpW@XxXYZ[[(\\.]*_L_c$a$gd(&$a$gdq4$a$gdq4$a$gdRV$a$gdVgd;$a$gd.$a$gdmIgdRV $@&a$gdfMJNLNOOOJOLONOPOOOOOPP2P4P\P`PbP,R.R0R2R.S0STTFTHTJTtTĹzi^z^i^V^VzVV^i^h;mHsHh##h;mHsH!jh##h;0JUmHsHhmHsH!jhPS h;0JUmHsHhPS h;mHsHh;B*mHphsHhPS h;B*mHphsHhX)h;mHsH-jhX)h0J>*B*UmHphsH$hX)h;0J>*B*mHphsHjhX)hU hX)h tTvTxTnWpWrWtW&X0X>X@XBXDXvXxXzXXYYY YYY Y*Y,Y6Y8Y@YFYJYLY^YdYvYxY|Y~YYYYYYYYYYⵤwwwwwwhrFjh;mHnHsHtHht2h;nHtHhPmHsHh##h;mHsH!jh##h;0JUmHsHh;h;mHsHh;h&eh;mHsHhmHsHh.h;mHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JU.YYYYYYYYYYYYYYZZ"Z$Z(Z*Z:ZDZLZNZXZZZdZfZpZrZvZxZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[[[[ǽh;h&eh;mHsHhmHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUhRVh;mHsHhmHnHsHtHh;nHtHht2h;nHtHhrFjh;mHnHsHtH:[[[&\(\*\,\\\\\$](].]0] ^"^6^~^*_,_._J_L_N_P_ccccɼԦzodYNhTh;mH sH h(&h;mHsHhTh;mHsHh.#h;mHsHh;CJaJhCJaJhq4h;CJaJ!jhq4h;0JCJUaJhq4h;mHsHhrFjh;mHsHjhq4h;0JUhVh;mHsHh;mHsHhSh;mHsHh;jh;0JUh&eh;mHsHccceeeeeff$a$gd d`gdJ: d`gdJ:$a$gd i1$a$gd $a$gd0Hp$a$gdJtcopppppppprrrr$t&t(t8t|t~tttttruTvǿǫǫǠڕǷNJyn_QhJ:h;0J5CJaJhJ:h;CJaJmHsHhJ:h;CJaJ!jhJ:h;0JCJUaJhhh;mHsHhrFjh;mHsHhYIh;mHsHh{h;6mHsHhbLmHsHhzmHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUh h;mHsH h h;aJmHnHsHtHTvvvvvFwyyyz\|^|`||||||||}x~z~~̷̷̤̤̓~sk`~skUkUkUD!jh h;0JUmHsHh h;mHsHh1Oh;mHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUhVh;mHsH!jhVh;0JUmHsH$hVh;CJOJQJaJmHsH)jhVh;0JCJUaJmHsHhVh;CJaJmHsH#hVh;0J6CJaJmHsH#hVh;0J5CJaJmHsH@BD`t26΃Ѓlṅ·Ɖ֊HJprtɾԾɳ~mmɤ~!jh}h;0JUmHsHh}h4mHsHh}h4B*mHphsHhbLB*mHphsHh}hB*mHphsHh}hmHsHh}hmHsHh}h;mHsHhbLmHsHh;mHsH!jh h;0JUmHsHh h;mHsH*ŒČPT<Hh "ZГ &,JοvοvcvcvcvPP%h}hG>6B*CJaJmHphsH$h}h4CJOJQJaJmHsH$h}h;CJOJQJaJmHsH%h}h4B*CJaJmHphsHhbLB*CJaJmHphsH%h}hB*CJaJmHphsHh}h;CJaJmHsH)jh}h;0JCJUaJmHsHh}h;mHsH!jh}h;0JUmHsH ʚ(Px (f$a$gdV$a$gd gd$a$gdoe $9Da$gd $a$gdp$a$gdp d`gd;s_BșBƚʚ̚(*PRxzuuuuh]U]JhJ:h;mHsHhbLmHsHh}hmHsHjh}h;0JUh~>h;mHsH!jh~>h;0JUmHsHhG>6h;mHsHh}h;mHsH!jh}h;0JUmHsHh}h;CJaJmHsHh}hG>6B*CJaJph-h}h;B*CJOJQJaJmHphsH$h}h;CJOJQJaJmHsH›ě  $*02NP ­vj[F[:hCJaJmHsH)jhph;0JCJUaJmHsHhph;CJaJmHsHh1CJaJmHsHjhCJUaJmHsHhjhUhRCJaJmHsHh[h;CJaJmHsH)jh[h;0JCJUaJmHsHh[h;mHsH!jh[h;0JUmHsHh>oh;mHsHh;mHsHh;jh;0JUTdfrtvx£ģƣNV(*pr@̨ި񯥚ooohWLB*mHnHphsHtH%hnh;B*mHnHphsHtHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUh[h;CJaJmHsHjhCJUaJmHsHhjhUh;CJaJmHsHhph;CJaJhph;CJaJmHsH+&8:Hfhbdfj"46D&(*,LVbdfzozdh h;mHsHh}hW1mHsHh}h;mHsH h}h;jh}h;0JUhFh;mHsHh;mHsHhTh;mHsHjh;0JUhnh;mHsHh;B*mHnHphsHtHhWLB*mHnHphsHtH%hnh;B*mHnHphsHtH%fhĭέԭ .ƻƻưwjcXXNjhP o0JUhq4h;mHsH hq4h;jhq4h;0JUhJ:h;mHsHh}hmHsHh}hFXmHsHh}h;mHsHjh}h;0JUh#h;mHsHhHh;mHsHh;mHsHhrFjh;mHsHjh;0JUh~>h;mHsH!jh~>h;0JUmHsHdfpz,HJT`bdfz̼ﱧyh]NBhY(CJaJmHsHhchJpCJaJmHsHhchJpCJaJ!jhchJp0JCJUaJhchP omHsHhchtmHsHh|mHsHhY(mHsHhY(hP ojhP o0JUhP ohP omHsHhP oB*mHnHphsHtH%h*VhP oB*mHnHphsHtHh|B*mHnHphsHtHhY(B*mHnHphsHtHbȲp:t(^lnrtxz~gd@gdK@:gdf$a$gduvgd $ p@&a$gdV 8$a$gdc$a$gdcԱֱ>ƲȲʲβ`bછzzh[TH?H?h|]mHsHhV 8hJp]mHsH hV 8hJpjhV 8hJp0JU#hV 8hc@CJ\aJmHsHhY(@CJ\aJmHsH#hV 8hJp@CJ\aJmHsHh|@CJ\aJmHsH#hchJp@CJ\aJmHsHhY(CJaJmHsHh}CJaJmHsHhcCJaJmHsHhchJpCJaJmHsHhchJpCJ]aJmHsHblnprڳܳ8ǿǨ}rkr\IB h}hY(%jh}h0J>*B*Uphh}hY(0J>*B*ph h}hjh}hUh|hY( hV 8hV 8jhV 8hV 80JUhV 8hV 8CJaJmHsH-hV 8hV 8B*CJaJmHnHphsHtHh|CJaJhY(CJaJ!jhV 8hV 80JCJUaJhV 8hJpmHsHhY(mHsHhV 8hJp]mHsH8:<>rtvx&(*RVX\^`jlnptvz߶ߚߚߏynjbjbjjhq%Uhq%hFh;mHsHhTh;mHsHhSh;mHsHhN9h;mHsHh##h;mHsH!jh##h;0JUmHsHhvh;mHsHh.mHsHhTh;mH sH hh;mHsHh;mHsHh;jh;0JUhV 8hV 8mHsH&z|¹Ĺ*huCJOJQJ^JaJmHnHsHtHh;jhUmHnHsHuh1+h1+mHnHsHuhjhUhq%jhq%U ¹Ĺ $@&`a$gdu$a$,1h. A!"#$% j$ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHL`L %oONormal$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List >@> @0 Footnote TextCJaJToT @0Footnote Text CharOJPJQJmH sH tH @&`@ @Footnote ReferenceH*^O"^ l T-9/8-2!+i1$7$8$H$`Va$CJOJQJaJtHfo"f l Clanak$V+1$7$8$H$a$$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH6U`A6 *c0 Hyperlink >*B*phBORB mlclanakdd[$\$ mHsHtH"oa" mlgrameBOrB mlt-98-2dd[$\$ mHsHtH44 (0Header p#NoN (0 Header Char CJOJPJQJaJmH sH tH 4 @4 (0Footer p#NoN (0 Footer Char CJOJPJQJaJmH sH tH bob Default 7$8$H$-B*CJOJPJQJ_HaJmHphsHtH*W`*  i1Strong5\.X`.  i1Emphasis6]N^@N kG0 Normal (Web)dd[$\$ mHsHtHvov * T-10/9 curz $U+1$7$8$H$a$*6CJOJPJQJ]_HaJmHsHtHH@H rFj Balloon Text!CJOJQJ^JaJL@"L i List Paragraph "^m$ mHsHtHFV`1F Y(0FollowedHyperlink >*B* phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  _ A !YsA$_ !&()A01e9}@BCEFHmIIJLM9NN'OAOQRTWCXZ\dddfimmu5[ю&ДB$ZОDmoZ|CGVܵ"BU #s 0 +()  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgd  P'nxA q!!!p%%%Z&w&&''(!(@((*+I+T-j-.P/l//0 1'1D11122"5 6R68|;C==>@_AzAA/CPCG*G{IIL@LtPPPPPPQ#Q5Q2T'W YYYY"ZZZ [a[\\*]M^j^^^^^_+___ J ))),J%,4<FOV\2j`yN2f8Prj j"(L,27HDpLT2`e jp yFJ.p8<CGKS[`eksw ~X`ަJf8r$`@T!)&:A HfMtTY[coTvfb8zĹ         !"#*VPĹhf.>l-]N(IcĹ  $ "%,! F` ###)U**H,,8-QQQ~UUU9]]1^_XXXXXXXXL# @0(  B S  ? M M9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity И4 U\HQw 7)7889:::;;;;;;BBKKcc}nnnnnnppܑxruy}~ '),4<>EFJKQRWX`aegpqsw}zmtuy}js,,55577 ;;<<>>??CDLD1E:EEEEEEEFFFFF"FGGGGI=J@JEJKKKKKKKKKK$L'LN"NIRORRRRSSSSSVVYYYYYYYYZZ ZZ6Z_?_````aa#c&c9ceeeeeeeee"f,fufffffg gggwgzggghhhhjjjjkk!l$lnnKqNqssRsUs}ttuu.w1wIwLw^wawxyy"yzz||||JM_bρҁCFdgx{߆ԊՊ؎ێƏɏ]`|ܐ3cɒ˒9<{~Ĕǔݔ•Õ3333333333333333333+FYtLg...5557777j8l888":$: ; ;;;<<[D[DEE#F$FGGGHPHQHXHHHHHKKNN~TTZ\e\\\\\]]] ]`]a]]]N^O^`` a abbeeqfrfffhhmmoqpq>s?spyqy|z}zzz6|7|}}}}~~(*@A҆ӆQYeefopw12AJKRƎώЎ׎$%NOz{Õݕ+FYtLg...5557777j8l888":$: ; ;;;<<[D[DEE#F$FGGGHPHQHXHHHHHKKNN~TTZ\e\\\\\]]] ]`]a]]]N^O^`` a abbeeqfrfffhhmmoqpq>s?spyqy|z}zzz6|7|}}}}~~(*@A҆ӆQYeefopw12AJKRƎώЎ׎$%NOz{Õݕ"|lFC@]jzc+gK0 $$z"JT7c4 I$5΂5܌::C&` NEͮ*P6M@U>8^|c}8q Έ0N.8Tnrjq plRGNgR,sp y-NZs|a`]9܂ޫԡ❔ҼN{ϖx F,Dȕ:+tފ w>AϢ5\Xi=1$64X?vlݜ| d (Zx?b!Xj*23^jv@Yۖ%xDV`%(eW\;vn^,=rY*PXHcǂX; &ԂFF`N$8`` t!tIgFa -#+1 #V, yLeC1 al"P8;A`  W.#s)x W.#smW3om:qR#s(Cg`oP8;A`{L~I!=#s1/_:TRs P8;A#sdy!8o#s_<#8o#s J#1 #V=e$.u_#+d).4E#s - W..3#7 -#H:1 #V0:1 #V:6<_:TRs?I<~I!=P8;A"Bg#sS'DyLe:FED -# D8o#s.4EzJI_:TRs1L_:TR#OMP8;A`]`OyLe:T^R8o`_:TRqR8Rg`,7LXL.LRVN[ }d W!id!dw!K"="}N"##.#9#S=#$~)$k$b%(&'(! (K(Y(})X))f);+1+l+6-6zp7V 8N9Y9&:K@:J:WV:]:-;Y;AS=~>D>,?;?*@^YABrCn1D9D/MEGw%GZ-G4G*AGLGOGkG#Hd>HdIUIYIAiII26J,KLN=LtKLLM[M)N%oOo P)QV5R-SUsSS T+T6U_|UVV*VFXjYZVZ.WZQ;[TY\;^\'].^C^a^4_;s_VT`G a@fa=bXdbcc*cJtcI eeRe|e}elfgIghIhlEi_i9jrFjjjP o'pg7p;p0Hp#&q r?s+\tu]~u]vuv|v;wDw4dwlx>7z{!{.{9{SO{'|+|OE|}n}7~<~g'C,P!aR'3iT$SUU +6k'L_ D ',oef )R47 cs~XPKfQOMoQr;i/}HYOGz=_ WLw[(/p6W;u4z (q7pdNNUeAz`t-mI e.fLOZp }>mlnB{Jp8]K R3'Vp`Q }x$n h*C~f&d Fr{Xx_2IYJiq,X?kf$c\0sH>oeoT] /[ NJ4RIVN&e \}ITJ.h,_BaGRpv( )JV>giq%q4u|X,R}T 5()d=&7>cAqz '.C ,,<\+EV9L&Vsbhy7bL:MHV <IIRacv|l m62w4!5@55@0000T  $&()*0136:BCDHNPQTUWYZ^_`abdhikmnpqstux  &*,46BDHPTXZ\hjnt|  "&(,.24DFHLTV\bfhjntv|$Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5+mn-ea5+mn-cskTimesNewRomanPSMTTimes New Roman7.@CalibrieTimes-NewRomanTimes New Roman5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"q$g$g[!g=.2<)Y!2025KQHX  $P%oO2! xx DrAntonijaAntonijaT             Oh+'0t  $ 0 < HT\dlDr Antonija Normal.dotm Antonija3Microsoft Office Word@ @VC@"MY@sOY=.՜.+,D՜.+,0 hp|  PFR225 Dr Title 8@ _PID_HLINKSA07qhttp://komunalniservis.hr/uploads/multiple_upload/52477234-96f9-545b-4f41-d4e6d6281330_PLAN PODJELE _konacno.pdfp8http://161.53.157.4/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802sv8http://161.53.157.4/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805~ qhttp://www.voda.hr/ppvkd/Dokumenti/Ekonomsko-financijski_aspekti_provedbe_vodno-komunalnih_direktiva_Sazetak.pdfqw [http://www.voda.hr/ppvkd/Dokumenti/PLAN PROVEDBE VODNO-KOMUNALNIH DIREKTIVA - HRVATSKI.pdf{{8http://161.53.157.4/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930311001 Ohttp://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/1278079637komunalno_2009.pdf"(Khttp://www.pazin.hr/picture/upload/File/Odluka - komunalne djelatnosti.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry FxnOY1Table&=WordDocument .JSummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uMsoDataStorePeOYiOYSYQ4U4P3A==2PeOYiOYItem PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q