ࡱ> bjbj>! 6$$f.$8 ޔ!""""#$<$ }$$##$$""HHH$V""}H$}HHo et"w 76q<i0ޔq|2%FN2xetet|2t$$H$$$$$sGr$$$ޔ$$$$2$$$$$$$$$$ ,:dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Odjel za odgojne i obrazovne znanosti Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli I. M. Ronjgova 1, 52100 Pula Klaudija Racan, mag. prim. educ. Teslina 26, 52100 Pula Recepcija glazbeno-scenskoga djela: opera za djecu SA}ETAK: Opera je glazbeno-scensko djelo u kojemu se umjetnosti: glazba, knji~evnost, likovna umjetnost, ples i sve viae sedma umjetnost, film, isprepliu, sa~imaju i tvore kompleksno i jedinstveno djelo. No posjeuju li mladi tijekom svog osnovnoakolskog, srednjoakolskog i fakultetskog obrazovanja kazaliate i pogledaju li balet, mjuzikl, operu ili neko drugo scensko djelo? Sluaaju li klasi ne glazbene sadr~aje samo glazbeno obrazovane osobe? Kakva je recepcija glazbeno-scenskoga djela openito i kona no, na koji na in pribli~iti operu djeci? Odgovore na postavljena pitanja autorice temelje na ishodima ispitivanja anketom. Anketirani su studenti razredne nastave s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti i studenti s Odjela za glazbu Sveu iliata Jurja Dobrile u Puli. Nadalje, u radu se na primjeru operne igre  Ma ak u izmama te na primjerima opera  P elica Maja ,  `uma Striborova i  Ivica i Marica ukazuje na zna aj opere za djecu. Piae se i o moguim metodi kim pristupima u obradi muzikoloake teme u radu s djecom predakolske i akolske dobi (razredna nastava). KLJU NE RIJE I: opera za djecu, recepcija glazbe, metodika glazbe, muzikologija, glazba predakolske i akolske dobi Uvod Opera je glazbeno-scenska vrsta koja objedinjuje glazbu i libreto. Neke opere u libretu obrauju elemente bajke i fantasti nog koje pronalazimo u likovima, borbi izmeu dobra i zla, ispreplitanju zbilje i maate i sl. Mnoge bajke su i poslu~ile skladateljima kao inspiracija za njihove opere, npr. Snjeguro ka Nikolaja Rimskog-Korsakova ili Postolar iz Delfta Blagoja Berse. Tijekom odr~avanja Muzi kog bijenala u Zagrebu 2011., u rije kom HNK-u Ivana plemenitog Zajca uprizorena je dje ja opera  `uma Striborova Ivana Josipa Skendera. Publiku su inila uglavnom djeca mlaega akolskog uzrasta. U enici su pozorno pratili cijelu izvedbu i pozitivno su reagirali na pjeva e  glumce koji su im bez stanke uspjeli odr~ati pa~nju na visokoj razini punih sat i petnaest minuta. Tome su dakako pridonijeli i bogati i maatoviti kostimi, kao i scenografija te zanimljiva glazba. Ovo predivno iskustvo otvorilo je niz pitanja. Koliko uope ima opera primjerenih dje joj dobi? Koliko esto djeca imaju priliku pogledati dje ju operu? Koliko su u itelji upueni u takve sadr~aje? Jesu li dovoljno educirani na tom podru ju? Mogu li u enici pratiti ovakav glazbeni oblik ili je prezahtjevan za mlai akolski uzrast? Treba li voditi u enike na dje je opere u sklopu nastave glazbene kulture i izvannastavnih glazbenih aktivnosti ili to treba prepustiti drugim glazbenim institucijama? Odgovori na postavljena pitanja potra~eni su metodom anketiranja studenata Odjela za odgojne i obrazovne znanosti i Odjela za glazbu Sveu iliata Jurja Dobrile u Puli. Nakon postavljenog predmeta istra~ivanja, cilja i zadataka proizaalih iz njega, postavljena je hipoteza da je operu mogue obraivati u ni~im razredima osnovne akole; i njezine subhipoteze: Operu je mogue na zanimljiv na in pribli~iti u enicima; Studenti su upoznati s dje jom operom; Studenti su educirani o tome kako obraditi operu. Opera za djecu Opera za djecu je opera po sadr~aju, trajanju, dekoru i sl. prilagoena mlaem uzrastu. Primjeri opere za djecu mogu se nai u 20. stoljeu, a njezina prete a je operna pri a ili opera bajka Rimski Korsakova. No upravo eksperimentalni rad skladatelja i tra~enje na ina kako pribli~iti glazbu i pri u najmlaoj populaciji u 20. i 21. stoljeu, dovodi do glazbeno-knji~evno-scenskih podvrsta djela za djecu, odnosno dje jih opera. Izvoa i dje jih opera su profesionalni pjeva i, ali mogu biti i djeca. Tako nailazimo na: - dje ju operu (npr. P elica Maja Brune Bjelinskog), - operu za djecu (npr. Mali dimnja ar Benjamina Brittena) - operu za velike i male (npr. `uma Striborova Ivana Josipa Skendera), - opernu igru (npr. Ma ak u izmama, prema pri i Charlesa Perraulta), - operu-bajku (npr. Ivica i Marica Engelberta Humperdincka), - uglazbljenu pri u (npr. Je~eva kuica, prema pri i Branka opia ili Pea i vuk Sergeja Prokofjeva). U ovom radu donosi se izbor dje jih opera s kojima se ukazuje na njihovo postojanje i na uprizorenje u hrvatskim kazaliatima u posljednjih pet godina. Opera-bajka: Ivica i Marica (E.Humperdinck/ A. Wette) Operu-bajku Ivica i Marica skladao je njema ki skladatelj Engelbert Humperdinck (1854.  1921.), a libreto je napisala skladateljeva sestra Adelaide Wette prema bajci brae Grimm. Opera je praizvedena 1893. godine u Weimaru, a orkestrom je ravnao Richard Strauss. Kako je polu ila ogroman uspjeh im se pojavila, postala je prva opera ija se izvedba emitirala u cijelosti na radiju 1923. godine iz londonskog Covent Gardena. (HYPERLINK "http://teatar.hr/8268/ivica-i-marica/"http://teatar.hr/8268/ivica-i-marica/) Jedna je od najizvoenijih opera za djecu u svijetu. U Hrvatskoj je praizvedena u sezoni 2006./2007. povodom pedesete godianjice postojanja Dje jeg kazaliata Dubrava u Zagrebu. Poznata je to bajka o djeci siromaanoga stolara koja se izgube u aumi. Lutajui aumom pronalaze kuu napravljenu od slatkiaa kojima ne mogu odoljeti te ih po nu jesti. Vjeatica, vlasnica kue, zarobi ih, no djeca je uspiju nadmudriti i pobjei. Opera ima tri ina i traje dva sata. Iako bi djeci bila interesantna opera u cijelosti, u injena je adaptacija te je prilagoena uzrastu od 4 do 12 godina i traje 50 minuta.  Opera Ivica i Marica koja privla i i djecu i odrasle, govori o naaoj povezanosti sa svijetom bajki, koji nam arhetipski govori o mitskom vremenu  djetinjstva ljudskog roda . Redateljica Franka Perkovi, dobitnica zna ajne Nagrade hrvatskog glumiata za proteklu godinu, maatovitom re~ijom postigla je potrebnu komunikaciju s publikom i predstava ima sve uvjete da se dugo odr~i na repertoaru. (Jovi, M., 2007)  U prijevodu na hrvatski jezik, jednostavno koncipirana, uz klavirsku pratnju i odli ne pjeva e, a takoer sudei prema veselju djece i odraslih, Ivica i Marica pun je pogodak zagreba ke glazbene scene namijenjene najmlaima. (`poljari, M., 2007)  Iako je Ivica i Marica prva operna predstava Franke Perkovi, redateljica se potvrdila predanim radom s opernim solistima i zamjetnim umijeem koncipiranja predstave glazbenog ~anra. Predstava nastala u suradnji Dje jeg kazaliata Dubrava i Udruge Mala opera, svojom duhovitoau i maatovitoau podjednako e biti privla na malim i velikim gledateljima te je uzbudljiv iskorak za domaa dje ja kazaliata. (Vranjea, I., 2007) Dje ja opera: P elica Maja (B. Bjelinski/M. Koleti) Dje ju operu P elica Maja napisao je hrvatski skladatelj Bruno Bjelinski (1909.  1992.). P elica Maja je dje ja opera nastala 1952. godine prema pri i Waldemara Bonselsa. Traje sat i 45 minuta, bez stanke. Svoju praizvedbu je do~ivjela u Rijeci 1963. godine kada je izvedena 28 puta. Od tada se nije izvodila do prosinca 2007. godine kada je premijerno izvedena ponovno u Rijeci, to nije u Teatru Fenice. Odrastanje p elice Maje, njezin put od male zaigrane p ele do odgovorne lanice p elinjeg druatva pratili su mnogi naraataji. Pri a je to o p elici koja o svijetu u i preko svoje u iteljice Kasandre, a znati~elja da upozna ljude odvodi je na njen prvi let. Kroz svoju avanturu upoznaje mnoge ~ivotinje. No na tom putu p elica plaa svoju nestaanost, pa se gubi. Zarobe je straljeni koji planiraju napad na njenu koanicu. Meutim, uspijeva se spasiti i na vrijeme vratiti kui da upozori svoje prijatelje te tako postaje junakinjom. Dinami nosti opere pridonose kratke uloge, na pozornici se stalno izmjenjuju novi sadr~aji, a radnja se odvija brzo. Svi spomenuti elementi vrlo su bitni ukoliko ~elimo da djeci operno djelo bude zanimljivo. Djeca se mogu poistovjetiti s likom p elice Maje, a istovremeno su kroz cijelu pri u izlo~ena zanimljivom i bogatom opernom stvaralaatvu. Osim p elice, u operi su kukci prikazani kao pripadnici razli itih naroda (Rusi, Francuzi, Englezi, Kinezi i dr.). Ideja redatelja je da na taj na in kroz Majin spoznajni put od kukca do kukca prika~e upoznavanje s naaim planetom na kojem ~ive ljudi koji su istovremeno sli ni, a opet i tako razli iti.  Iako je Bruno Bjelinski namijenio ovu operu djeci, u njenoj su izvedbi ravnopravno u~ivali i odrasli gledatelji, zabavljajui se mo~da i viae nego djeca, ato bi se isto moglo rei i za lanove ansambla rije ke opere koji su pratali od pozitivne energije. . (Hribar, 2007, 21)  Opera openito nailazi na odbijanje publike, ali unato  takvoj situaciji naae kazaliate je odlu ilo okrenuti se onim najmlaima, onima koji su budua publika i postaviti jednu operu za koju se publika svaki dan raa. Mislim da bi bilo vrlo interesantno kada bi se u cijeloj Hrvatskoj postavio trend dje je opere, smatra Vlajni. (Nezirovi, 2007, 2.) Opera za velike i male: `uma Striborova (I. J. Skender/O. Prohi) Opera `uma Striborova Ivana Josipa Skendera nastala je 2011. godine prema pri i Ivane Brli-Ma~urani, a libreto je napisao Ozren Prohi. U programskoj knji~ici Skender navodi kako je sama ideja roena 2008. godine prilikom postavljanja Monteverdijeve opere Orfej. Tom prilikom je njegov prijatelj primijetio kako nijedan skladatelj joa nije napisao operu prema bajkama Ivane Brli-Ma~urani. Skender je iste ve eri prou io Pri e iz davnine, a budui da ga je oduvijek fascinirala `uma Striborova, odlu io se za nju. (Skender, I.J., 2011, 5). Opera je praizvedena 13. travnja 2011. godine u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci. Traje sat i petnaest minuta te se izvodi bez stanke. `uma Striborova je oduvijek budila maatu kod djece i kod odraslih. U operi, kao i u bajci, jasno se vidi borba dobra i zla. Prikazuju se odnosi izmeu Majke i Sina, Snahe-Guje i Majke, Sina i Snahe- Guje, obitelji i sela. Snaha-Guja simbol je zla i pokvarenosti, Majka simbolizira istou i skromnost, a Sin je simbol naivnosti. Domai simboliziraju neiskvarenu i razigranu djecu, a Stribor je simbol mudrosti.  Pisanje opere-bajke nije lagan zadatak. Potrebno je konstantno vizualizirati glazbu i 'sluaati' tekst, opisivati pri u bojama instrumenata i glasova, slovima i rije ima. Potrebno je zamisliti da si dijete kojem prvi put itaju bajku, a ono vidi i uje i zamialja jedan svijet koji traje onoliko koliko traju rije i bajke, kao ato i sama glazba postoji onoliko koliko je njeno trajanje. (Skender, I. J., 2011, 5).  Mladi skladatelj Ivan Josip Skender u inio je veliki skok u svojemu stvaralaatvu, napisavai cjelove ernju operu, partituru inventivne melodike, lelujavih vokalnih dionica, britkih zborova, bujne orkestracije i eksplozivnih vrhunaca. (HYPERLINK "http://www.mbz.hr/hrv/vijesti/opera_striborova_fantazija_zvukova_i_boja"http://www.mbz.hr/hrv/vijesti/opera_striborova_fantazija_zvukova_i_boja)  Nikada u ~ivotu nisam bio na opernoj predstavi u kojoj je najvee ovacije dobio kostimograf. A upravo to se dogodilo preksino u Rijeci na kraju praizvedbe opere '`uma Striborova,' postavljene u sklopu 26. muzi kog bijenala... Na temelju osobnog iskustva ja vam jam im: u trenutku kada se pozornicom oko ognjiata, u }igmanovim kostimima, rastr e Domai i kada ih obasjaju reflektori naaeg najveeg majstora svjetla Denija`esnia, i vi i vaaa djeca koju morate povesti na ovu predstavu, airom ete otvoriti usta, a lice e vam preplaviti jednako bla~en osmijeh i obuzeti vas silno veselje. (Pofuk, B., 2011) Operna igra: Ma ak u izmama (G. Rossini/ Z. Niessner) Ma ak u izmama je operna igra redatelja i libretista Zdenka Niessnera. Nastala je prema poznatoj pri i Charlesa Perraulta. U ovoj opernoj igri koriateni su glazbeni dijelovi iz Rossinijeve opere Talijanka u Al~iru, a nastojalo se na humoristi an na in kroz razli ite arije, duete i ples prikazati svima poznatu pri u kako je lukavi i simpati ni ma ak nadmudrio zlog arobnjaka i omoguio svom gospodaru, mlinarevom sinu, da osvoji princezinu ruku. Ova operna igra, nastala u koprodukciji Dje jeg kazaliata Dubrava i Udruge Mala opera, namijenjena je djeci od 4 do 12 godina, a traje 45 minuta. Premijera je odr~ana 17. velja e 2010. godine u Zagrebu.  ...Sjajno odabrana Rossinijeva glazba, duhoviti tekstovi, dinami na re~ija te domialjata scenografija i kostimi jamstvo su uspjeha ovog opernog Ma ka kojemu, sudei po reakcijama publike, slijedi dug scenski ~ivot!.../.../...Opera za djecuMa ak u izmamaprevelik je zalogaj publici kojoj se obraa. Pretjerano naslonjena na izvedbenu odrednicu  operu, djeci ne nudi tu njima sasvim daleku umjetnost dozirano i predstavlja ki, nego kao da u mladoj publici tra~i oblikovane operne ljubitelje, kakvih je malo. Djeca u predstavama ipak prvenstveno tra~e pri u, odnosno radnju, scensko zbivanje i gluma ki vic, dok sve ostale elemente, pa tako i operu, treba oprezno unositi u igru. Ova predstava nije uspjela postii tu scensku ravnote~u, opernim elementima natkrilivai sve ostale. (Karlovi, I., 2010) Istra~ivanje poznavanja dje je opere - Obrada podataka Za istra~ivanje mialjenja i stavova poznavanja dje je opere izabran je anketni upitnik. Sudionici istra~ivanja su studenti s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (razredna nastava) i Odjela za glazbu Sveu iliata Jurja Dobrile u Puli. Cilj istra~ivanja bio je ustanoviti ato studenti, budui u itelji i glazbeni pedagozi, misle o dje joj operi: treba li ona biti sastavni dio nastavnog plana i programa za glazbenu kulturu u ni~im razredima osnovne akole, je li prezahtjevna za mlai akolski uzrast, koliko su educirani za obradu opere te je li operu mogue na zanimljiv na in pribli~iti u enicima. Na temelju predmeta istra~ivanja i postavljenog cilja proizaali su sljedei zadaci istra~ivanja: Utvrditi stavove studenata Odjela za odgojne i obrazovne znanosti i Odjela za glazbu o tome trebaju li se u enici ni~ih razreda osnovne akole upoznati s operom na njima prilagoenoj razini; Utvrditi stavove studenata o tome bi li vodili svoje u enike na dje je opere; Utvrditi stavove studenata o tome mo~e li upoznavanje opere u ni~im razredima osnovne akole olakaati u enicima njeno shvaanje u daljnjem obrazovanju; Utvrditi stavove studenata o tome treba li postojati viae dje jih opera. Slijede rezultati anketnog upitnika i detaljna razrada svakog pitanja. U navedenim tablicama Odjel a odnosi se na ispitanike s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (razredna nastava), Odjel b na ispitanike s Odjela za glazbu Sveu iliata Jurja Dobrile u Puli, a a+b donosi ukupne rezultate oba odjela. Tablica 1. Ispitanici prema godini studija Godina studijaOdjel aOdjel ba + b f%f%f%Prva00313,633,3Druga001463,61415,6Trea2841,229,23033,3 etvrta2029,4313,62325,6Peta2029,4002022,2Ukupno:681002210090100 Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti (razredna nastava) i na Odjelu za glazbu od 90 ispitanika, njih 86,7 % su studentice. Meu ispitanicima je najviae studenata s tree godine (33,3 %), slijede ispitanici s etvrte (25,6 %), pete (22,2 %), druge (15,6 %) i prve godine studija (3,3_%). (Tablica 1.) Tablica 2. Glazbeno obrazovanje Glazbeno obrazovanjeOdjel aOdjel ba + bf%f%f%Osnovna glazbena kola811,8731,81516,7Srednja glazbena kola001463,61415,6Ostalo22,914,633,3Nita od navedenog5885,3005864,4Ukupno:681002210090100 Tablica 2. donosi rezultate koji se odnose na glazbeno obrazovanje ispitanika. Prema ukupnim rezultatima mo~e se zaklju iti kako 64,4 % ispitanika uope nije glazbeno obrazovano. No, gledajui po odjelima, zaklju uje se kako ak 85,3 % studenata razredne nastave nema nikakvo glazbeno obrazovanje, a osnovnu glazbenu akolu zavrailo je njih 11,8 %. Srednju glazbenu akolu nije nitko pohaao, a 2,9 % izjasnilo se za ostalo (navedena je privatna glazbena poduka i 4 godine glazbenog obrazovanja). Ispitanici s Odjela za glazbu uglavnom prethodno imaju zavraenu srednju glazbenu akolu (63,6 %), njih 31,8 % ima osnovnoakolsko glazbeno obrazovanje, a 4,6 % izjasnilo se za ostalo (navedena je opa gimnazija). Tablica 3. Opera je: Odjel aOdjel ba + bVrsta djela:f%f%f%Instrumentalno djelo11,50011,1Vokalno-instrumentalno djelo 6798,522 100 89 98,9Vokalno djelo000000Ukupno:681002210090100 Uglavnom svi ispitanici znaju ato je opera, bez obzira na njihov stupanj glazbenog obrazovanja (98,9 %). (Tablica 3.) ak 96,7 % ispitanika nije se susrela s nijednom dje jom operom. Ispitanici s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (razredna nastava) koji su naveli da su se susreli s dje jom operom, a takvih je 1,5 %, naveli su kao primjer dje ju operu  `uma Striborova , dok ispitanici s Odjela za glazbu koji su se potvrdno izjasnili, a takvih je 9,1 %, nisu naveli primjer. Veina ispitanika (93,3%) vodila bi svoje u enike na dje je opere. Kao razloge za potvrdan odgovor navodi se:  Bila sam na operi  `uma Striborova i primijetila da je tamo bio velik broj djece, kao i to da su svi u~ivali i razumjeli radnju.  Smatram da bi to bilo pou no za njih, sama opera je veoma kvalitetna glazba.  Olakaat e u enicima njeno shvaanje u daljnjem obrazovanju.  U enici e se na zanimljiv i primjeren na in upoznati s operom, a smatram i da dje ja opera mo~e imati veliki odgojni utjecaj.  Smatram da to djeci nije zanimljivo!  Mislim da joa nisu odrasli kako bi operu razumjeli.  Smatram da je glazbeno obrazovanje, odnosno odlazak na koncerte ili opere, izvanakolska aktivnost.  Djeca su joa premala da bi shvatila i sluaala opere.  Smatram da je va~no u enicima ponuditi airok spektar znanja iz svih podru ja.  Vodila bih ako bi to bilo u skladu s nastavnim planom i programom jer smatram da bi djeca bolje usvojila gradivo na konkretnom primjeru.  Vodila bih djecu jer bih time potakla njihovu aktivnost na satu.  Vodio bih svoje u enike na dje je opere radi boljeg shvaanja opera u cjelini.  Dobar na in za uvod u operu. . Dakle, studenti nisu upoznati s dje jom operom i smatraju kako bi trebalo postojati viae prilika da se dje je opere pogledaju. U pitanju otvorenoga tipa htjelo se saznati ato ispitanici misle o tome treba li se ocjenjivati sluaanje glazbe te ato bi oni ocijenili, studenti su odgovorili:  Mislim da sluaanje treba ocjenjivati, barem prepoznavanje instrumenata, tempa i dinamike.  Da, ali smatram da ne bi trebalo ocjenom zakidati u enike koji ne uju ono ato bismo mi ~eljeli da uju.  Ne treba. Svi mi druga ije do~ivljavamo glazbu.  Sluaanje glazbe se ne bi trebalo ocjenjivati, ve bi trebali dati opisne komentare za tu rubriku.  Da, smatram da je va~na ta rubrika kako bi se kod djece razvijao sluh.  Da, treba se ocjenjivati. Ja bih ocjenjivala prepoznavanje glazbenog djela i najva~nije elemente.  Ne. Smatram da je to dovoljno i bez ocjene.  Mislim da sluaanje ne treba ocjenjivati. Ukoliko je potrebno, ocjenjivala bih u enikova zapa~anja o skladbi, ali pri tome bih im objasnila kriterij i na in ocjenjivanja.  Treba, ocjenjivao bih u enikovu osjetljivost prema glazbi i znanje koje je stekao.  Ako bih trebala ocjenjivati, ocijenila bih prepoznavanje glazbenog djela te bih mo~da tra~ila da prepoznaju kakav je tempo, dinamika i raspolo~enje te koji sastav izvodi djelo.  Sluaanje ne bi trebalo ocjenjivati. Ne mo~e se ocijeniti neato ato svi razli ito do~ivljavaju.  Sluaanje se treba ocjenjivati. Ja bih ocjenjivala koliko u enici znaju razlikovati odreena djela.  Glazba se sluaa, pa stoga smatram kako je treba ocjenjivati. U nastavku slijedi devet tvrdnji za koje su studenti trebali iskazati svoje slaganje, odnosno neslaganje s njihovim sadr~ajem koristei se Likertovom skalom s etiri stupnja: uope se ne sla~em, ne sla~em se, sla~em se i potpuno se sla~em. (1) U enici ni~ih razreda osnovne akole trebaju se upoznati s operom na njima prilagoenoj razini. Razmialjanja ispitanika s oba odjela vrlo su sli na. Veina ispitanika se opredijelila za odgovore sla~em se (54,4 %) i potpuno se sla~em (40 %), ato nam potvruje da bi se u enici ni~ih razreda osnovne akole trebali upoznati s operom na njima prilagoenoj razini. (2) Upoznavanje opere u ni~im razredima osnovne akole olakaat e u enicima njeno shvaanje u daljnjem obrazovanju. Za odgovor sla~em se opredijelilo se 58,9 %, a za odgovor potpuno se sla~em 33,3 % ispitanika. (3) Dje ja opera treba biti sastavni dio nastavnog plana i programa za ni~e razrede osnovne akole. Razmialjanja obaju odjela su podjednaka, nema velikih razlika. Najviae je onih koji su se odlu ili za odgovor sla~em se (50 %). Slijede ispitanici koji su odgovorili ne sla~em se (25,6 %), potpuno se sla~em (13,3 %) i uope se ne sla~em (11,1 %). Tablica 4. Opera je prezahtjevna Odjel aOdjel ba+ bf%f%f%uope se ne sla~em913,2313,61213,3ne sla~em se4363,2836,45156,7sla~em se1420,6940,92325,6potpuno se sla~em22,929,144,4Ukupno:681002210090100 (4) Za tvrdnju: Opera je prezahtjevna za u enike razredne nastave mialjenja su bila podijeljena. Ukupno gledajui, 56,7 % ispitanika odgovorilo je ne sla~em se, 25,6 % sla~em se, 13,3 % uope se ne sla~em i 4,4 % potpuno se sla~em. Zanimljivo je da se ispitanici s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (razredna nastava) ne sla~u (63,2 %), dok se ispitanici s Odjela za glazbu sla~u (40,9 %) s navedenom tvrdnjom. (Tablica 4.) (5) Studenti su upoznati s dje jom operom. Preko 90 % ispitanih studenata odgovorilo je da nije upoznato s dje jom operom. Tablica 5. Studenti su educirani kako se obrauje opera Odjel aOdjel ba + bf%f%f%D P ~ BDN`pr   ζsgsggggggXgh ?;hCJOJQJaJhCJOJQJaJh\hCJOJQJaJhohCJOJQJaJhohCJOJQJaJhxwhOJQJhxwhCJaJ$hohCJOJQJaJnHtH h5hoh5"hq1h5CJOJQJ\aJhq1hCJaJhq1hCJ\aJ D  P ~ 4Z\BD d^gd] dh^gdJk dgdJk*gdo dh^gdo*$a$gdo*gd  & Fgd & Fdhgdo*dgdpfDN:< "!"" &0&&''*( dh^gdh dh^gdh dh^gdo~ dh^gd] dh^gdP dh^gdo dh^gd & Fdhgdo ":<xz HXZlz "(8:JL\^`dfn|~幭h-t}CJOJQJaJhCJOJQJaJhohCJOJQJaJh/6CJOJQJaJh=lh6CJOJQJaJhCJOJQJaJhzChCJOJQJaJ;8BDNR6<jlXZ^  . < j !L!X!!!!!!!!"ʻʻʻ֑֯֯֯uh_ 5CJOJQJaJhM%-hM%-CJOJQJaJhM%-hCJOJQJaJhoh]CJOJQJaJh]CJOJQJaJhohCJOJQJaJhCJOJQJaJhohCJOJQJaJhCJOJQJaJhzChCJOJQJaJ+" " """""""##<#L#h######z%&Z&t&|&~&&&&&&N'÷÷÷÷÷Ù÷}n__OhZ*h6CJOJQJaJhhhCJOJQJaJhiZhCJOJQJaJhnEh6CJOJQJaJhCJOJQJaJ#jh \,0JCJOJQJUaJh]CJOJQJaJhCJOJQJaJhG4hCJOJQJaJhoh5CJOJQJaJh ?;h5CJOJQJaJh5CJOJQJaJN'n''''''''((*(:(R(p((((((((((((((((()0)2)H)T)V)j)t)***ԷǷԫԷԜԜԜԷǷԜԍԁrih%+5OJQJhnEh \,CJOJQJaJh \,CJOJQJaJhhCJOJQJaJhnEhCJOJQJaJh%+CJOJQJaJhnEh6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJhhhCJOJQJaJhhh6CJOJQJaJ'*((r)t)**+l2378V<X<<?|dh-DM [$\$gd\ ,$$^a$gdJ ,$a$gd-t}-DM [$\$gd-t} d^gdJk dh^gdMT ,$$^a$gd6Y dh^gd dh^gdh**+++$+&+(+D+F+\+++++`-f--.`.b.f.h...////0óޤޤޤޤzk`kKk`)hhs,0JB*CJOJQJaJphhhs,CJaJjhhs,CJUaJhh]CJOJQJaJhhCJOJQJaJhEP&CJOJQJaJhnEhCJOJQJaJh}'h6CJOJQJaJh}'hCJOJQJaJh%+CJOJQJaJhCJOJQJaJh h5OJQJh5OJQJ0000X0f0|0~0001112223 33334444556 66666677888էtjths,CJOJQJhs,hs,CJOJQJhs,CJOJQJaJhs,6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhnEh6CJOJQJaJhCJOJQJaJ#jh\f 0JCJOJQJUaJh_h6CJOJQJaJhnEhCJOJQJaJhCJOJQJaJ&8888;;,<.<0<F<J<T<V<X<Z<p<v<<<<< =4=r=v===>>,?D?????AAzB|B~BBBBBBBBՃyuhojho0JUh'h6h_h6hh5OJQJh h5OJQJh5OJQJnHtH hnEh hhs,hs, hs,6 h6hnEh6hnEh6CJOJQJaJhhs,OJQJhs,OJQJ.BCVCDDD0I2I0K2K4K6KNKRKVKXKZK\KMMMNȲyt^YRFhs,CJOJQJaJ hh h6+hh6CJOJPJQJaJnHtH ho6"hs,CJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH(hohoCJOJPJQJaJnHtH+hoho6CJOJPJQJaJnHtH+hoh6CJOJPJQJaJnHtHhnEh6hM%-hCJOJQJaJh hnEh?D0IZK\KN NNR*WhZ~]Bbv d^gdJk d^gdJk dh^gdD $^gdJ,$a$gdd d^gdBx-DM [$\$gdB d^gdB dh^gdM%-dh-DM [$\$gdM%- NN N"NLNRNXN\NnNNNNNNNNNNNNNO4OvOOOPPPPPPPQQQQQػl``````hCJOJQJaJ)jhnEho0JCJOJQJUaJhoCJOJQJaJhnEhoCJOJQJaJhnEh6CJOJQJaJhnEhCJOJQJaJhe>h5CJOJQJaJh5CJOJQJaJh7qh5CJOJQJaJh5OJQJhhCJOJQJaJ%QQQQRjRRRRRRRRRSLSPSTS\S^S`SpSSSSSTTTTTTTUUUUUU4V8VNVRVVVVV*WWWWWɽՃՃh6CJOJQJaJ#jhx 0JCJOJQJUaJh&'CJOJQJaJhohoCJOJQJaJhV^9CJOJQJaJhoCJOJQJaJhnEh6CJOJQJaJhCJOJQJaJhnEhCJOJQJaJ3W0Z2Z4ZPZ^ZfZ<\>\@\B\\\x]z]|]~]`ȼ||g|W>0hph6CJOJQJaJfHq hph6CJOJQJaJ)hphs,0JB*CJOJQJaJph%jhphs,CJOJQJUaJhphs,CJOJQJaJhs,hs,CJOJQJaJhohx CJOJQJaJhs,CJOJQJaJhV^9CJOJQJaJhx CJOJQJaJhx hx CJOJQJaJhnEh6CJOJQJaJ````bb b@bBbDbFbZb`blbnb|bbbccccdd:d^ddd屘ri]i]i]i]UNJNJNJNUE h6h hnEhhnEh6h h5OJQJh5OJQJhphs,CJOJQJaJ-hphs,CJOJQJaJfHq 0hphs,6CJOJQJaJfHq 0hph6CJOJQJaJfHq 4hph0J6CJOJQJaJfHq 3hph6CJOJQJ\aJfHq BbDbb6fgnnndpqrrrrrr~ssssssPtRtttxuzuuuvvLvZvBwDwzwwwwwxdxxʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻhCJOJQJaJh&'CJOJQJaJhohCJOJQJaJhDiCJOJQJaJhohCJOJQJaJhCJOJQJaJh=lhCJOJQJaJhOoCJOJQJaJhohOoCJOJQJaJ2xxLyZyyy4z6zFzHzLzdzzzzzzzzzzzz"{${X{Z{{{{{||B|D|ʾtbbbttttttt"hh6OJQJ\nHtH$hhCJOJQJaJnHtHhhOJQJ\nHtHhv$CJOJQJaJhhhhCJOJQJaJh;bCJOJQJaJhCJOJQJaJhBCJOJQJaJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJhMh6CJOJQJaJ"zzzzzz5kd$$Ifl4,\O 1`GGFqFq  t(@6???????????????????????????????????????44 lBa]f4p(ytZ44$d$If^a$gdzzzzzzzzz{{{ {{{"{${0{4{8{>{H{Ff $d$If^a$gdFf$d$If^a$gdd$If^gdH{N{X{Z{f{l{v{z{{{{{{{{{{{{{{{{{FfFf8d$If^gdFfR $d$If^a$gd{{{||||&|,|4|:|B|D|F|T~t~u~~$d$If^a$gd-qSdhxx^gd R~ dh^gd%FfFf$d$If^a$gdD|F||||}"}B}H}j}p}}B~C~T~[~]~s~t~u~~~~~~~~~~跨}mZmHmHmHm"h-qSh-qS6OJQJ\nHtH$h-qSh-qSCJOJQJaJnHtHh-qSh-qSOJQJ\nHtHhZ44h-qSOJQJ\nHtHhCJOJQJaJh%hCJOJQJaJh%h;bCJOJQJaJh%hCJOJQJaJ%h Eh%B*CJOJQJaJphhnEh%CJOJQJaJh%CJOJQJaJhCJOJQJaJ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~$d$If^a$gd-qSFf"d$If^gd-qSFf$d$If^a$gdt~~~~  %&MNklmv(>t BLNhlptx|̅΅³³³³³³§yggg"h-qSh-qS6OJQJ\nHtH$h-qShZ44CJOJQJaJnHtHh R~CJOJQJaJh%h R~CJOJQJaJhCJOJQJaJhnEh%CJOJQJaJh%CJOJQJaJh%h-qSCJOJQJaJh-qSh-qSOJQJ\nHtH$h-qSh-qSCJOJQJaJnHtH(~~~~~~~  !%&9<ACEHMFf-Ff*Ff`&$d$If^a$gd-qSMNVY]`dgklm*,<$d$If^a$gdt dh^gd R~ dh^gd%dhxx^gd R~Ff4$d$If^a$gd-qSFf@1<>JLNhlptx|ą̅΅Ff@@Ff<$d$If^a$gd-qSFf9$d$If^a$gdt΅ "*,24>@tv"̇ԇڇdz|Š÷ufffuuuhnEh;bCJOJQJaJhnEh%CJOJQJaJh;bCJOJQJaJh%CJOJQJaJhDiCJOJQJaJhnEh%CJOJQJaJh%CJOJQJaJh-qSCJOJQJaJ$h-qSh-qSCJOJQJaJnHtHhpfOJQJ\nHtHh-qSh-qSOJQJ\nHtH(  "*,24>@\`dhlptvFfG$d$If^a$gd-qSFfC$d$If^a$gdpfzjq dh^gdDi dh^gd:}A dh^gdk dh^gdy dh^gdEP& dh^gdDi dh^gd R~Ff K$d$If^a$gd-qS V\^xzz|Ȏʎ46|~ʏ̏lnڐʔДjٶ‰}‰mh%h6CJOJQJaJh r{CJOJQJaJh%hEP&CJOJQJaJh%hXCJOJQJaJhohXCJOJQJaJhXCJOJQJaJh%hCJOJQJaJhOJQJhCJOJQJaJhnEhCJOJQJaJh%CJOJQJaJ*jpjTV.FjvdjrNPf񶧘}qeXeXeL=e}qehohXCJOJQJaJhXCJOJQJaJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJh:}ACJOJQJaJhhCJOJQJaJhCJOJQJaJh,`hCJOJQJaJh,`h,`CJOJQJaJh,`CJOJQJaJh%hyCJOJQJaJh%hy6CJOJQJaJh%h6CJOJQJaJh%hCJOJQJaJfzĥҦԦħ :NrĨƨԨبܨ<>BοΦΦΦΦΦΚp`M`$hinhinCJOJQJaJnHtHhinhinOJQJ\nHtHh&eh BCJOJQJaJh%h&eCJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh&e6CJOJQJaJh:}ACJOJQJaJh&ehCJOJQJaJh&eCJOJQJaJhDiCJOJQJaJhCJOJQJaJh6CJOJQJaJĨƨ .0:<>BFJNRVZ\FfRFfZO$d$If^a$gdin$d$If^a$gdin dh^gd dh^gdDiBFJNRVZ\<>ªĪƪʪΪH(:^pԬL\ƭ˼ueeh,hPW6CJOJQJaJh.hPWCJOJQJaJh.hPW6CJOJQJaJhPW6CJOJQJaJh&ehPWCJOJQJaJhPWCJOJQJaJh%hinCJOJQJaJ$hinhinCJOJQJaJnHtHhinhinOJQJ\nHtH"hinhin6OJQJ\nHtH'\ʩЩکީ",2<>bFf]Ff.ZFfV$d$If^a$gdinbfnrz~ªĪƪ  d^gd dh^gd:}A dh^gdFfeFfna$d$If^a$gdinƭ (tvx֮,0¯ƯʾpaQ>Q$hinhinCJOJQJaJnHtHhinhinOJQJ\nHtHh BhCJOJQJaJh%h BCJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhnEhCJOJQJaJhCJOJQJaJh BCJOJQJaJh:}ACJOJQJaJh BhCJOJQJaJh Bh BCJOJQJaJhDiCJOJQJaJhPWCJOJQJaJ¯Ưʯίү֯گޯ&,6:BHRFflFfHi$d$If^a$gdin$d$If^a$gdinƯʯίү֯گޯRT( * d f h  R T      $ 6 L p   R j   ˺whwhhohXCJOJQJaJhXCJOJQJaJh40hPWCJOJQJaJhPW6CJOJQJaJhPWCJOJQJaJh BhPWCJOJQJaJh BhinCJOJQJaJU$hinhinCJOJQJaJnHtHhinhinOJQJ\nHtH"hinhin6OJQJ\nHtH(uope se ne sla~em2841,229,13033,3ne sla~em se3551,5940,94448,9sla~em se34,41045,51314,4potpuno se sla~em22,914,533,3Ukupno:681002210090100 (6) Studenti su educirani kako se obrauje opera. S tvrdnjom se, ukupno gledajui, ne sla~e preko 80 % ispitanika. No mialjenje dvaju ispitanih odjela se razlikuju. Ispitanici s Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (razredna nastava) naj eae su se opredjeljivali za odgovor ne sla~em se (51,5, %), potom za odgovor uope se ne sla~em (41,2 %), za sla~em se (4,4 %) i potpuno se sla~em (2,9 %). Ispitanici s Odjela za glazbu imaju podijeljeno mialjenje. Sla~em se je odgovorilo 45,5 % ispitanika, a ne sla~em se 40,9 % ispitanika. (Tablica 5.) Dakle, studenti se ne smatraju educiranima da bi jednoga dana djeci prenijeli znanje o dje jim operama. No treba naglasiti da je kod ispitanika s Odjela za glazbu mialjenje podijeljeno. Ima ih koji smatraju da su dovoljno educirani, kao i onih koji misle da ipak nisu dovoljno educirani za to. (7) Operu je mogue na zanimljiv na in pribli~iti u enicima. S tvrdnjom sla~e se preko 90 % ispitanika (sla~em se 57,8 % i potpuno se sla~em 33,3 %), ato kazuje da veina ispitanika smatra kako je operu mogue na zanimljiv na in pribli~iti u enicima. (8) Dje je opere se esto imaju priliku pogledati. Tvrdnja je s kojom se 90,8 % ispitanika ne sla~e. To nije, za odgovor ne sla~em se odlu ilo se 65,2 %, a za odgovor uope se ne sla~em 25,6 % ispitanika. Tablica 6. Trebalo bi postojati viae dje jih opera Odjel aOdjel ba + bf%f%f%uope se ne sla~em22,90022,2ne sla~em se57,429,177,8sla~em se4667,611505763,3potpuno se sla~em1522,1940,92426,7Ukupno:681002210090100 (9) Trebalo bi postojati viae dje jih opera. Ispitanici su se s tvrdnjom uglavnom slo~ili (sla~em se 63,3 % i potpuno se sla~em 26,7 %). (Tablica 6.) Anketa zavraava s joa jednim pitanjem otvorenoga tipa zahvaljujui kojemu su se studenti mogli izjasniti o sljedeem:  Ukoliko ~elite, navedite svoje razmialjanje i vienje problema dje jih opera u primarnom obrazovanju. Osjetite li potrebu neato dodati, u inite to! Razmialjanja i vienja ispitanika:  Iskreno, prvi put ujem za dje ju operu i mislim da je to sramota. Mo~da sam ja kriva, ali mislim da je ipak odgovornost na naaim profesorima.  Problem je u tome ato mislim da se joa nisam ni susreo s dje jom operom, a akolujem se ve gotovo 16 godina.  Mo~da bih samo sugerirala da je potrebno viae dje jih opera, odnosno viae prilika da se pogledaju.  Mislim da ni u enici ni u itelji, a ni studenti nisu upoznati s temom. Trebalo bi ulo~iti viae truda i sredstava za pribli~avanje te teme navedenima.  Sla~em se da treba djecu upoznati s razli itim vrstama glazbe, ali ne treba forsirati. Treba uzeti u obzir njihovu zainteresiranost.  Nisam se susrela s tom temom u ni~im razredima, ali mogli bi je dodati i osvijestiti u enike, kao ato bi trebali pou iti studente na koji na in obraivati tu temu.  Mislim da je problem ato mi, kao u itelji, nismo dovoljno osvijeateni i upoznati s dje jom operom. Moje osobno mialjenje je da bi djeca puno eae trebala prisustvovati takvim dogaajima.  Dje je opere su preteake za u enike od 1.do 4. razreda, ali u razredima od 5. do 8. se mogu dovoljno kvalitetno obraditi, a u enici toga uzrasta mogu razumjeti sve (osnovne) elemente takvoga djela.  Mislim da se nastavni plan i program ne bi trebao  trpati joa i s tim jer su djeca ve dovoljno optereena, ali moglo bi ih se uklju iti u sklopu izvannastavnih aktivnosti ili kao medijsku kulturu (odlazak u kazaliate).  Mislim da je dje ja opera prezahtjevna za razrednu nastavu, pogotovo za 1. i 2. razred. Njezina dugotrajnost i opairnost nisu za djecu ni~eg razreda. Metodi ki pristup u obradi teme  Dje ja opera u radu s djecom predakolske i akolske dobi (razredna nastava) Godine 2006. je, prema HNOS-u (HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197"http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197), sluaanje glazbe postalo obvezno glazbeno nastavno podru je. Nastavni plan i program za Glazbenu kulturu daje u itelju slobodu da s u enicima, osim onih obveznih sadr~aja, obradi i neke sadr~aje koji udovoljavaju u enikovim ~eljama i mogunostima. Nadalje, Glazbena nastava, pored redovne nastave, podrazumijeva i izbornu, izvannastavne aktivnosti (folklor, glazbene sluaaonice, zbor i sl.) te nastavu izvan u ionice, odnosno posjet raznim glazbenim priredbama. Dakle, s obzirom na otvorenost programa u itelji mogu izmeu ostalog, ukoliko imaju mogunost, voditi u enike i na neke dje je opere. Rezultati istra~ivanja idu u prilog obradi dje je opere. S obzirom da iako Nastavnim planom i programom za osnovnu akolu (Glazbena kultura) postoji mogunost obrade, ona se ne primjenjuje zbog nepoznavanja gradiva. Stoga je ovo istra~ivanje mali prinos pri odabiru i obradi teme  opera za djecu u nastavi glazbene kulture. Slijedi pristup obradi teme. Probuditi interes za sluaanje glazbe kod djece Ako promatramo djecu tijekom igre, uo it emo njihovu znati~elju za novim spoznajama.  `kolovanjem valja omoguiti u enicima da stje u znanja, navike i razvijaju sposobnosti, ali na jedan novi, potpuno otvoren i fleksibilan na in. (Vidulin-Orbani, S., 2007, 37) Stoga valja probuditi interes za sluaanje i gledanje opere, kao i na razne na ine motivirati u enike prije samog sluaanja; npr. pri anjem pri e koja je vezana uz operu ili pri anjem dijelova i anegdota vezanih uz skladateljev ~ivot, pripremom igre na temu opere, mo~emo pokazati i/ili crtati instrumente koji e izvoditi djelo, nau iti arije, sluaati odlomke opere, izvoenjem slobodnih pokreta (prema njihovom do~ivljaju glazbe).  Pronala~enje raznovrsnih pokreta uz glazbu od same djece, predstavlja i doprinos glazbeno-stvarala koj aktivnosti. (Po~gaj, J., 1988, 65) Pratei djetetovo glazbeno izra~avanje pjevanjem, sviranjem, izvoenjem slobodnih pokreta, likovno i sl. mogu se otkriti njegove sposobnosti i glazbeni interesi. Rojko (1996, 71) smatra kako se glazbeni umjetni ki ukus i kriti an odnos prema glazbi razvija najviae sluaanjem glazbe. Sluaanje glazbe i upoznavanje glazbenih djela je u glazbenoj nastavi u opeobrazovnoj akoli jedno od najmlaih podru ja i stoga je joa uvijek nedovoljno metodi ki obraeno. Postoji razlika izmeu do~ivljavanja glazbenog, nasuprot npr. knji~evnog ili likovnog djela. Pred likovnim djelom se uvijek mo~emo zaustaviti, a knji~evnom djelu se mo~emo ponovno vraati, obraati pozornost na detalje, a time neemo naruaiti cjelinu ni jednog ni drugog. Kod glazbe je vrijeme bitan element. Ona te e, mo~e se promatrati neposredno tijekom njezina trajanja. Ne mo~e se zaustaviti jer bi time naruaili njezino bie. Za razliku od knji~evnoga djela koje emo shvatiti ve prilikom prvog itanja, Rojko (1996, 77-78) napominje da za shvaanje glazbenoga djela nije dovoljno samo jednokratno sluaanje. Navodi istra~ivanja razli itih autora o tome kako ponavljanje neke skladbe utje e na ispitanike. Donosi zaklju ak kako se opetovanim sluaanjem ozbiljna glazba sve viae svia ispitanicima, za razliku od popularne koja sa svakim daljnjim sluaanjem postaje sve dosadnija. Porast ugode s porastom broja ponavljanja pripisuje se boljem razumijevanju, veoj pa~nji prema pojedinim aspektima djela, ugodnim asocijacijama, zamislima i sl. Upravo zato je potrebno, prije neposrednog odlaska na operu, o samoj operi razgovarati i sluaati arije i glazbu plesnih/baletnih to aka. Tako bi se sama glazba pribli~ila djeci prije nego li vide scenski nastup. Nadalje, Rojko (1996, 79) smatra kako nije najva~nije znati smjestiti neku skladbu i skladatelja u povijesni kontekst, pogotovo ne u osnovnoj akoli. Va~nije je izravno djelovanje glazbe na u enika. Zala~e se za aktivno sluaanje glazbe, ato se mo~e postii tako da prije samog sluaanja u enici dobiju jasne upute ato trebaju sluaati u skladbi (instrumenti, glasovi, ansambli, ritam, tempo, dinamika i sl.). Navodi kako u itelji trebaju omoguiti u enicima da osjete ljepotu glazbe kao takve, a ne da tu ljepotu do~ivljavaju kroz razli ite asocijacije, slike, refleksije i sl. Izravno djelovanje glazbe e biti emotivno ja e ukoliko dijete glazbu do~ivi u~ivo. Iako je danaanja tehnologija vrlo sofisticirana, trenutak vizualnog i sluanog kontakta poja ava osjeaj do~ivljaja. Za sluaanje glazbe u osnovnoj akoli u enici ne trebaju prethodno poznavati definicije stru nih glazbenih pojmova jer je njih mogue shvatiti i izvesti iz samog sluaanja. Svaka se skladba, [dakle i opera za djecu], ukoliko je prezentirana na pravi na in mo~e sluaati i u osnovnoj akoli. (Rojko, P., 1996, 88) Autor nadalje isti e (ibid, 89-91) kako prilikom sluaanja trebamo obratiti pozornost na trajanje dje je pa~nje, prilagoditi joj se te na taj na in postupno doi do toga da se ona prilagodi nama. Piae i kako za glazbenu nastavu u itelji trebaju biti stru no osposobljeni (a esto to nisu) te da bi u enik, po zavraetku osnovnoakolskog obrazovanja, trebao poznavati odreen broj glazbenih umjetni kih djela jer to pridonosi razvijanju u enikovog glazbenog ukusa. Obrada i rad s upoznavanjem dje je opere u drugim zemljama nije novna. U Marylandu dvadesetak godina djeluje glazbeni program  So this is opera kojeg vodi sopranistica i glazbena pedagoginja Yvette Lewis koja je razvila program za uvoenje mlaih recipijenata u operu. Trenutno radi na etiri programa: Opera za djecu razredne nastave, Uvod u operu za djecu predakolskog uzrasta, Vedra strana opere za djecu predakolskog uzrasta i Afri ko-ameri ko iskustvo. O ekivanje ishoda radionica su: djeca e nau iti da je opera pri a ispri ana glazbom, nau it e arije i recitative iz opera i njihovu funkciju, razvit e vjeatinu skladanja te razumjeti i kreirati operne sljedove. (www.operakids.com) U Italiji pak. muzikolog i suradnik kazaliata Teatro Sociale di Como, Francesco Rocco Rossi, radi na projektima koji se bave obrazovanjem najmlaih. Njegova su predavanja i na ini pribli~avanja opere najmlaima na web stranicama: http://www.cheforte.it/l-opera-spiegata-ai-bambini/. Umjesto zaklju ka Na temelju teorijskog i empirijskog istra~ivanja potvruje se glavna hipoteza kako je operu mogue obraivati u predakolskim ustanovama i u ni~im razredima osnovne akole kao i prva subhipoteza koja glasi da je operu mogue na zanimljiv na in pribli~iti u enicima. No da bi se to i provelo, potrebna je edukacija studenata (s obzirom da se subhipoteze koje glase kako su studenti upoznati s dje jom operom i kako su educirani o na inu obrade opere, nakon istra~ivanja, odbacuju) i dobra volja u itelja, otvorenost nastavnog plana i programa, ali i mogunosti, odnosno viae prilika da se dje je opere pogledaju. Djeca predakolske i akolske dobi spremna su prihvatiti i sluaati razli ite glazbene vrste, pa tako i operu. Dje je opere, opere koje obrauju sadr~aje iz bajke, stvorene i namijenjene prvenstveno djeci, jedan su od na ina kako pribli~iti operu, ali i druge klasi ne oblike djeci. Sluaanjem i gledanjem dje je opere razvija se glazbeni ukus, koncentracija, maata, sluh te kriti ki odnos prema glazbeno-scenskom djelu. Kvalitetnom pripremom, koja prethodi odlasku na predstavu, djeca e nau iti sadr~aj opere jer je opera pri a ispri ana glazbom, osobine likova, pjevati melodije arija i recitative iz opera, imenovati instrumente, a crtanjem i dijelove instrumenata. Uprizorenjem djeca e glazbeno-scensko djelo do~ivjeti i zapamtiti. To su uvrije~eni metodi ki pristupi, no obraena tema  opera za djecu je, prema rezultatima, zapostavljena. Stoga se, ovim radom, ~eli potaknuti obraivanje novih  starih tema, ali najviae, odlazak u kazaliata i koncertne dvorane od malih nogu. Jer,  Ispravno voeni u sluaanju glazbe-po evai od vrtia preko ni~ih i viaih razreda osnovne akole, do srednjoakolske nastave kada zavraava ope obrazovanje-nekadaanji e u enici kao odrasli ljudi osjeati trajnu potrebu za sluaanjem vrijedne glazbe&  (Njiri, N., 2001, 49) LITERATURA xxx. (1977), Muzi ka enciklopedija, 3. sv. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. Andreis, J. (1989), Povijest glazbe (I. knjiga), Zagreb: Sveu iliana naklada Liber. Andreis, J. (1966), Historija muzike (drugi svezak), Zagreb: `kolska knjiga. Andreis, J. (1963), Muzi ka enciklopedija 2, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. Ansley, R. (2004), Enciklopedija klasi ne glazbe, Zagreb: Znanje. Danuser, H. (2007), Glazba 20. stoljea, Zagreb:Hrvatsko muzikoloako druatvo. Hribar, S. P elica Maja osvojila djecu i odrasle, Novi list, 9.12.2007. 21. Milat, J. (2005), Osnove metodologije istra~ivanja, Zagreb: `kolska knjiga. Mu~i, V. (2004), Uvod u metodologiju istra~ivanja odgoja i obrazovanja, Zagreb: Educa. Nezirovi, A. P elica Maja na daskama koje ~ivot zna e, `kolski Novi list, 5.11.2007. 2. Njiri, N. (2001), Put do glazbe, Zagreb: `kolska knjiga. Perak Lovri evi, N., ` edrov Lj., Ambrua-Kia, R. (2000), Glazbeni susreti 1. vrste, Zagreb: Profil International. Perak Lovri evi, N., ` edrov Lj., Ambrua-Kia, R. (1998), Glazbeni susreti 3. vrste, Zagreb: Profil International. Po~gaj, J. (1988), Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj akoli. Zagreb: `kolska knjiga. Raeburn, M. (2002), Povijest opere, Zagreb: Golden marketing. Reich, T. (1994), Glazbena itanka, Zagreb: `kolska knjiga. Skender, I.J. (2011) `uma Striborova-opera za velike i male, U: Jernei, M., (ur.), Programska knji~ica opere `uma Striborova, Rijeka: HNK Ivan Pl. Zajc u koprodukciji s Muzi kim Biennalom Zagreb. ` edrov Lj., Perak Lovri evi, N., Ambrua-Kia, R. (1998), Glazbeni susreti 2. vrste, Zagreb: Profil International. Turkalj, N. (1987), 111 opera. Zagreb: Stvarnost. Vidulin-Orbani, S. (2007), Izvannastavne (glazbene) aktivnosti: Mjesto su~ivota, kreativnosti i stvaralaatva, Rovinj: O` Vladimira Nazora. Zavraki, J. , Njiri, N. , Manasteriotti, V. , }upanovi L. (1977), Glazbena umjetnost. Zagreb: `kolska knjiga. Zelenika, R. (1998), Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru nog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci. Internetske stranice: Jovi, M. Opera- bajka za djecu i odrasle <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/"http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica> [18.9.2012.] Karlovi, I. Opera  Ma ak u izmama <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://www.tvinx.com/opera_ma%C4%8Dak_u_%C4%8Dizmama.news.1967.hr"http://www.tvinx.com/opera_ma%C4%8Dak_u_%C4%8Dizmama.news.1967.hr> [18.9.2012.] Nastavni plan i program za osnovnu akolu (2006), Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta, 68. <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197"http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197> [10.10.2012.] Opera Striborova- arolija zvukova, boja i oblika <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://www.mbz.hr/hrv/vijesti/opera_striborova_fantazija_zvukova_i_boja"http://www.mbz.hr/hrv/vijesti/opera_striborova_fantazija_zvukova_i_boja> [15.10.2012.] Pofuk, B. udo u Rijeci: Opera koju gledate otvorenih usta, <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://www.jutarnji.hr/rijeka-opera-suma-striborova--opera-koju-gledate-otvorenih-usta/939019/"http://www.jutarnji.hr/rijeka-opera-suma-striborova--opera-koju-gledate-otvorenih-usta/939019/> [15.10.2012.] Rocco Rossi, F. Bambini, vi presentiamo Hansel e Gretel (primo e secondo atto) <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://www.cheforte.it/l-opera-spiegata-ai-bambini/"http://www.cheforte.it/l-opera-spiegata-ai-bambini/> [6.1.2013.] Rojko, P. (1996), Metodika nastave glazbe: teorijsko- tematski aspekti (elektroni ko izdanje), Osijek: Pedagoaki fakultet. <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://bib.irb.hr/datoteka/566005.ROJKO_Metodika_nastave_glazbe._Teorijsko_tematski_aspekti.pdf"http://bib.irb.hr/datoteka/566005.ROJKO_Metodika_nastave_glazbe._Teorijsko_tematski_aspekti.pdf> [8. 10. 2012.] Slu~bene stranice radionice Opera Kids <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://www.operakids.com"www.operakids.com> [6.1.2013.] `poljari, M. Opera bajka- Ivica i Marica <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/"http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/> [18.9.2012.] Teatar, Ivica i Marica <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://teatar.hr/8268/ivica-i-marica/"http://teatar.hr/8268/ivica-i-marica/> [18.9.2012.] Tretinjak, I. Opera progutala ma ka <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://www.kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1102"http://www.kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1102> [18.9.2012.] Vranjea, I. Bajkovita opera <Raspolo~ivo na: HYPERLINK "http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/"http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/> [18.9.2012.] The reception of a musical-dramatic work: opera for children ABSTRACT: Opera is a musical-dramatic work in which music, literature, visual arts, dance and film entwine, contract and form a complex and unique work. But do young people visit theatres during their elementary, secondary and higher education in order to see ballets, musicals, operas or other types of theatrical works? Is it true that only musically educated persons listen to classical music? What are the characteristics of the reception of musical and theatrical works in general, and finally, how can we make opera more accessible to children? The answers to the aforementioned questions are based on the authors' examination of the data collected in the survey conducted among the students of the teacher training study program of the Department of Educational Sciences and the students from the Department of Music at the University of Pula. Furthermore, the paper highlights the importance of opera for children by examining the opera play "Ma ak u izmama" and the operas "P elica Maja", "`uma Striborova" and "Ivica i Marica". The authors also introduce possible methodological approaches for tackling musicological themes when working with preschoolers and school-aged children (lower grades of primary school). KEY WORDS: opera for children, reception of music, methodology of music, musicology, music for preschoolers and school-aged children  Opere bajke Nikolaj Rimski-Korsakova temelje na fantastici, slavenskim legendama i slavenskoj mitologiji. Zbog uravnote~enosti i harmonskih stapanja svih kontrastnih elemenata u cjelinu, njegova se opera Snjeguro ka (1880-81) ubraja u najzna ajnije opere-bajke evropske glazbene literature. (ME, sv.3, 1977:207-208). Paul Bekker smatra da je Humperdickova opera-bajka ( Mrchenoper ) jedna od tri smjernica u kojoj se razvija Wagnerovo naslijee, a opera-bajka je opera koja obrauje sadr~aje iz bajke. (Danuser, 2007: 89, 488). Ulogu Marice pjevala je sopranistica Ivana Kladarin, odnosno Gorana Biondi u alternaciji, ulogu Ivice je pjevala mezzosopranistica Marta Babi, a u alternaciji Davorka Horvat, dok je Vjeaticu glumio bariton Zdenko Niessner. Re~irao ju je Ivan Leo Lemo. Ulogu p elice Maje je tada izvodila sopranistica Olga `ober, prvakinja rije kog HNK-a. Ivan Josip Skender je je hrvatski skladatelj roen u Vara~dinu 1981. godine. Vrlo rano je zapo eo svoje glazbeno obrazovanje, a kompozicija ga je po ela zanimati tijekom srednjoakolskog obrazovanja. Osim ato je upisao studij kompozicije na Muzi koj akademiji u Zagrebu, paralelno je upisao i studij dirigiranja. Usavraavao se na mnogim seminarima i radionicama, dobitnik je brojnih nagrada, a njegova djela se, osim u Hrvatskoj, izvode i u mnogim drugim zemljama: u Austriji, Kanadi, Meksiku, Njema koj, Poljskoj, SAD-u i dr. Njegovo remek-djelo je upravo opera `uma Striborova. Surauje s mnogim priznatim umjetnicima, a piae i glazbu za kazaliate. Radi u Operi HNK-a u Zagrebu kao dirigent opernog zbora te na Muzi koj akademiji kao asistent na Odjelu dirigiranja. (Skender, I. J., 2011, 5). Uloga pripovjeda a pripala je baritonu Robertu Kolaru, Snahu je utjelovila mezzosopranistica Kristina Kolar, Sina tenor Voljen Grbac, Majku sopranistica Mirella Toi, Malika Tintilinia tenor Sergej Kiselev, Djevoj e sopranistica Marijana Radi, a Stribora bas Siniaa `tork. U pri i Sin ode u za aranu `umu Striborovu gdje se susree s Gujom koja iskoriatava mladievu naivnost, pa ga u liku predivne djevojke namami da se u nju zaljubi i o~eni je. Mladi je odvodi doma, a njegova majka odmah shvaa da ta njegova djevojka nije dobra. Pokuaava Sinu  otvoriti o i , ali on je ne sluaa i okree se protiv nje. Jednoga dana se pred kuom pojavi Djevoj e koje prodaje drva. Majka nema novaca da ih plati, no zakrpa joj pokidani rukav, a Djevoj e joj ostavlja sve~anj prua. Starica zapali vatru, a iz prua se pojavljuju veseli Domai koji joj poma~u pobijediti Snahu-Guju. Mladi ne shvaa kakvu ~enu ima ni nakon njezina razotkrivanja i protjera Majku od kue. Domai na elu s Malikom Tintiliniem Majku odvode kod starjeaine Stribora. On joj nudi vje nu mladost i zaborav od svih nevolja, no Majka odbija ponudu. Nakon te njene odluke nestaje sva arolija u `umi Striborovoj, pa tako i Snaha-Guja, a Sin dobiva njezin oprost. Izveli su je mezzosopranistica Marta Babi, u alternaciji s Goranom Biondi (Ma ak), bariton Zdenko Niessner, u alternaciji s Antonijom Brajkoviem ( arobnjak) te Danijela Petri (glasovir).      PAGE \* MERGEFORMAT 17 RTnt~      ( FfwFft$d$If^a$gdinFf|p( * : @ H N V \ d f h   d^gd}  dh^gd dh^gd:}A dh^gdPW d^gdFf~$d$If^a$gdinFf\{|rt@BDTVXz>dʻxʠʔl]hhCJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJhnEhCJOJQJaJh:}ACJOJQJaJhhCJOJQJaJhCJOJQJaJh"hXCJOJQJaJhohXCJOJQJaJhXCJOJQJaJ! (*,048<@DHJpt|FfІFf6$d$If^a$gd2$d$If^a$gd}  dh^gd*,048<@DHJfh$X\nѰyym^hnEhCJOJQJaJhDiCJOJQJaJhPW6CJOJQJaJhnEhPWCJOJQJaJhhPWCJOJQJaJhPWCJOJQJaJhh} CJOJQJaJ"h} h} 6OJQJ\nHtH$h} h} CJOJQJaJnHtHh} h} OJQJ\nHtHhCJOJQJaJ$8>HLVFfFf Ffj$d$If^a$gd} V\fhx~ d^gdDi d^gdDi dh^gdDi dh^gdFfFfJ$d$If^a$gd} 24@Xnt*,<>6VX46.0<>"&!!} dh^gdsY dh^gd2 dh^gdDi)$*****++,,,j,x,,,,,,,,,--.$.(.뽦~~ggS?'ha@CJOJQJaJfHq 'h%+CJOJQJaJfHq -hsYh}<CJOJQJaJfHq 'hNCJOJQJaJfHq 'h?CJOJQJaJfHq -hsYhBuNCJOJQJaJfHq -hsYhCJOJQJaJfHq -h2hCJOJQJaJfHq 'hCJOJQJaJfHq (.*.4.8.b.....4/6/11ì~eO;,h":mh":mCJOJQJaJ'hCJOJQJaJfHq *h5CJOJQJaJfHq 0h!h5CJOJQJaJfHq 3hBuN5B*CJOJQJaJfHph333q 'hDiCJOJQJaJfHq -hsYhBuNCJOJQJaJfHq 'h/!CJOJQJaJfHq 'h%+CJOJQJaJfHq 'h?CJOJQJaJfHq 11(10121<1B1D111282:2<2F2P2X2b2d2p2r2|22222233&3*323P3T3b3r33333"4446455555555555666'h":mCJOJQJaJfHq -hyENhCJOJQJaJfHq 'hCJOJQJaJfHq hACJOJQJaJh&'CJOJQJaJh":mh":mCJOJQJaJh":mCJOJQJaJ867777$7777X88889&9R9T999n:t:;;;; <<><@<B<D<P<V<~<<<<<<<="=2=\=r=x====>>蕁ԕ'hCJOJQJaJfHq -hnEhCJOJQJaJfHq 'h":mCJOJQJaJfHq 'hACJOJQJaJfHq 'h-t}CJOJQJaJfHq -hyENhCJOJQJaJfHq 2>???>?`?h???8@:@<@>@~A&C:CDCRCZC\C~CCNDPDRDTDbDhDDDE0EFFG6I8IJJJJJJJJJ0K2KrKtKKKKKKKKKKLLԬԬԬ謘'hICJOJQJaJfHq 'hCJOJQJaJfHq 'hACJOJQJaJfHq 'hCJOJQJaJfHq -hnEhCJOJQJaJfHq vBvbvdvvv$w&w,w.wBwDw`wwwwwwNxPxxxxxxxxByɺ}m^}mh"NfhufCJOJQJaJh"Nfh6CJOJQJaJ)h"Nfh0JB*CJOJQJaJphhjhUh*h6CJOJQJaJhufCJOJQJaJh"NfhCJOJQJaJha hCJOJQJaJha h5CJOJQJaJh*CJOJQJaJho\CJOJQJaJ$uFwxyz|ʀƉȉDF$d-DM ^a$gdmx d^gdM%-d^`gdZ; & F0d^`0gdZ; & F0d^`0gdZ;ByDyFyNyRyTy`ybyyyyyZz\zzzzzzzz6{8{:{Z{\{|||||||||(}*},}.}N}P}$~&~~~~~$¾©¾©¾©hufhCJOJQJaJh"Nfh6CJOJQJaJ)h"Nfh0JB*CJOJQJaJphhjhUh*CJOJQJaJh"NfhufCJOJQJaJhufCJOJQJaJh"NfhCJOJQJaJ1$bDFƀȀހ Zz|yyjZNh*CJOJQJaJhxwh5CJOJQJaJhxwhCJOJQJaJhufCJOJQJaJh"NfhCJOJQJaJ)h"Nfh0JB*CJOJQJaJphhjhUhxwCJOJQJaJh"NfhxwCJOJQJaJhufhCJOJQJaJh*huf6CJOJQJaJh*h6CJOJQJaJ|փXZ|~օ؅܅ޅ"岮Ɍ岮}mh*hxw6CJOJQJaJhxwhxwCJOJQJaJhxw6CJOJQJaJ)h"Nfh0JB*CJOJQJaJphhjhUh"NfhxwCJOJQJaJh"Nfh6CJOJQJaJhufCJOJQJaJhxwCJOJQJaJh"NfhCJOJQJaJ$"$&FH2\^`hjnp˯ˠ֑rjfjQjւEhufCJOJQJaJ)h"Nfh0JB*CJOJQJaJphhjhUh*h6CJOJQJaJh"NfhCJOJQJaJhufhufCJOJQJaJhufhCJOJQJaJ)hufh0JB*CJOJQJaJph hufhjhufhUhxwCJOJQJaJh"NfhxwCJOJQJaJhufhxwCJOJQJaJˆPR‰ĉƉȉʉBDƾybHbHbHb3h|Vhmx5B*CJOJQJ\aJnHph"""tH-hmx5B*CJOJQJ\aJnHph"""tHhmhM%-5CJOJQJaJhM%-h5CJOJQJaJhufCJOJQJaJ)h"Nfh0JB*CJOJQJaJphhjhUhxwCJOJQJaJh"NfhxwCJOJQJaJh*h6CJOJQJaJh"NfhCJOJQJaJFJ^`ޓؚě$ d^gdx d^gdo-DM [$\$gd+ d^gd"dgdB={ d^gds,d-DM ^gdmxd-DM ^gdmxD\^Ȋ4dp~‹L`btvʌ̌ .0܎D~ؑ:Hd(*BNfhԦ-hhmxB*CJOJQJaJnHph"""tH-h+PhmxB*CJOJQJaJnHph"""tH'hmxB*CJOJQJaJnHph"""tH-h|VhmxB*CJOJQJaJnHph"""tH8hޓ”Δؔ &8:<P&>ԽԽԽԽsg[Nh[\6OJQJmHsHhRuOJQJmHsHh/OJQJmHsHh+h+OJQJmHsHh+OJQJmHsHh[\OJQJmHsHh[\h \,OJQJ!jh[\h \,0JOJQJU hoh-h|VhmxB*CJOJQJaJnHph"""tH'hmxB*CJOJQJaJnHph"""tH-hQ$hmxB*CJOJQJaJnHph"""tH68hЗ .@DFZltܘ͵yjU)jhh0JCJOJQJUaJh+h \,OJQJmHsHh%+OJQJmHsHhM%-OJQJmHsHhu\OJQJmHsHhOJQJmHsHh~ AOJQJmHsHh2OJQJmHsHh/OJQJmHsHh[\OJQJmHsHh[\6OJQJmHsHhN OJQJmHsHhN 6OJQJmHsHؚښ›ěƛ(Hġԡ֡$&DzxxxxcTcTC!jhBh0JCJUaJhMhCJOJQJaJ)jhMh0JCJOJQJUaJh~hCJOJQJaJhCJOJQJaJhoh6CJOJQJaJhohCJOJQJaJ)jhoh0JCJOJQJUaJh hhCJPJaJnH tH )jhh0JCJUaJnH tH hhCJOJQJaJ$"$(*.0468:<>@B|~ h]h $a$ ( dgd_N-DM [$\$gdB d^gdx  $&*,0268:<>@BDrtxz|ҽ޶ hohhhmxmHnHujhmxUhmxjh jUh j%hBhCJaJfHq hBhCJaJ d^gds, <P1h:p!. A!"#$% Dp,$$If]!vh555q5q#v#v#vq:V l4,  t(@6+,555q/ ???/  ???/ Ba]f4p(ytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6+,,5555555/ ???/ /  ???Ba]pFytZ44kd.$$Ifl4,֞O w1FGGFFFF  tF@6????????????????????????????????????????????????44 lBa]pFytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6,55555559/ ???/  / /  / ???/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd $$Ifl4,֞O w1FGgFFFF  tF@6??????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6,55555559/ ???/  / /  / ???/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd= $$Ifl4,֞O w1FGgFFFF  tF@6??????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6,5555555/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kdo $$Ifl4,֞O w1FGGFFFF  tF@6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6,5555555/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kdU$$Ifl4,֞O w1FGGFFFF  tF@6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6,5555555/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd;$$Ifl4,֞O w1FGGFFFF  tF@6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5555555#v#v#v#v#v#v#v:V l4,  tF@6,5555555/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd!$$Ifl4,֞O w1FGGFFFF  tF@6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6+,5( 59/ / ???/ /  ???/ ???/ ???/ /  ???/ ???/ ???/ /  ???/ ???/ ???Ba]pFytZ44kd$$Ifl4,֞ Y `f( GGFFFF  tF 6??????????????????????????????????????????????????????44 lBa]pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6+,,5( 5/ / ???/ /  ???Ba]pFytZ44kd8!$$Ifl4,֞ Y F( GGFFFF  tF 6?????????????????????????????????????????????44 lBa]pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd$$$Ifl4,֞ Y F( GGFFFF  tF 6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd}($$Ifl4,֞ Y F( GGFFFF  tF 6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd,$$Ifl4,֞ Y F( GGFFFF  tF 6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd/$$Ifl4,֞ Y F( GGFFFF  tF 6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ ???/ / /  ???Ba]f4pFytZ44kd]3$$Ifl4,֞ Y F( GGFFFF  tF 6?????????????????????????????????????????????44 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / / / / /  / /  / / / /  / / Ba]f4pFytZ44kd6$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44{$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]pFytZ44kd7;$$Ifl,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]pFytZ44s$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / /  Ba]f4pFytpfkd>$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytpf$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4X  tF 6,5( 5/ / /  / Ba]f4pFytpfkd]B$$Ifl4X֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytpf$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdE$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdI$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / / /  / / / /  / / / /  / / Ba]f4pFytZ44kd=M$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44{$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]pFytZ44kdwQ$$Ifl,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kd U$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdX$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdK\$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kd_$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdc$$Ifl4,֞ Y F( FGGFFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / / /  / / / /  / / / /  / / Ba]f4pFytZ44kd+g$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44{$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]pFytZ44kdek$$Ifl,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdn$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdr$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kd9v$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdy$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdy}$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / / /  / / / /  / / / /  / / Ba]f4pFytZ44kd$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44{$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]pFytZ44kdS$$Ifl,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kd$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kd$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kd'$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdǓ$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44$$If]!vh5( 555555#v( #v:V l4,  tF 6,5( 5/ / / /  Ba]f4pFytZ44kdg$$Ifl4,֞ Y F( FFGGFF  tF 644 lBa]f4pFytZ44j1  0   2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtH\`\ !Normal$ed^ea$CJPJ_HaJmHsHtH ` v+Naslov 1:$ & F hPd<*$@&^`P'5CJ KHOJPJQJaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa V/V v+ Naslov 1 Char#5CJ KHOJQJ_HmHsHtHJ`J " Tekst fusnoteCJaJmHsHT/T "Tekst fusnote CharOJPJQJmHsHtH >&@!> _NReferenca fusnoteH*B'1B 2DVReferenca komentaraCJN`BN 2DVTekst komentaraCJPJaJmHsHL/QL 2DVTekst komentara Char mHsHtH Bj ABB 2DVPredmet komentara5T/qT 2DVPredmet komentara Char5mHsHtH ` ` 2DVTekst balon ia dCJOJPJQJaJmHsHX/X 2DVTekst balon ia CharCJOJQJmHsHtH 6U@6 K0# Hiperveza >*B*phl^@l GLStandard (Web)ddd[$\$^CJOJPJQJaJtHFOF apple-converted-space^J\+ \ ',Tekst krajnje biljeakeCJPJaJmHsHZ/Z ',Tekst krajnje biljeake Char mHsHtH P*P ',Referenca krajnje biljeakeH*d @d !Lq0Podno~je" p#d*$^CJOJPJQJaJtHVV  Lq0 Podno~je Char$CJOJQJ^J_HaJmHsHtHNN JW Sadr~aj 2"d*$^PJmH sH tHNN JW Sadr~aj 1#d*$^PJmH sH tHTOBT i}Odlomak popisa1$dh^`m$dQRd &gTTijelo teksta 3%dx^CJOJPJQJaJtHTaT %gTTijelo teksta 3 CharCJOJQJ^JaJd/rd Ko Bez proreda1'$edh^ea$CJPJ_HaJmHsHtH :@: )1m Zaglavlje ( p#LL (1mZaglavlje CharCJ^JaJmHsHtH joj 'yDefault*$dh7$8$H$a$)B*CJOJQJ_HaJmHphsHtH8/8 1H Char Char9 mHsHtH PJ@P 1H Podnaslov,$<@&a$CJOJPJQJaJX>X 1HNaslov-$<@&a$5CJ KHOJPJQJ\aJ bZb 7 Obi ni tekst.d^CJOJPJQJ^JaJtH"O" <hps^JHVH xwSlijeenaHiperveza >*B* phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] >~#%R&/pkV   p 1358 "N'*08BNQW`ddnxD|~΅jfBƭƯ!)(.16>LTY2_|cfi$lpuBy$|"DhX[\]^`abcefghjklqswz{|~D*(?BbzzH{{~~M<\bR( VV|iuF$YZ_dimnoprtuvxy}3e *t**c0d\dۋ<ь׍WQ̐g֒3j͓%jޔR}pXXXXXXXXXXXXXXX*-8!8@0(  B S  ?p _Toc302228399 _Toc342292144 _Toc342292145 _Toc342292143 _Toc342292146 _Hlt347387786 _Hlt347387787R,##q@@`#Q#q!TYowhrq}|~  ` k G I (+@J_b} $'8BCOgjo|"5:`g"()0KTX_   !!"""#-#7#J#P#^#h###A$O$:%D%c%f%%%%&y''h+r++,_,e,f,m,--C-J-O-W----- ../04 488AA~BBM&Mee.i5i6i=iiikk,l1lmmSoXofqhqGrLrssyt{tevjvvvxxxxxxxxyy,{2{3{:{;{={>{B{D{M{N{S{T{Y{||~}}`fރ+029؄ބ!hnQVXa O\^cdnt{|~‡χ07nsĈΈ':<]fovwy|Ӊ#Ȋ$ ,127<CHSTZ]cejmtuy5>Õ˕ "*-3:<DEHIMPWX[\bpuv|}ÖĖƖǖ̖ЖӖԖۖݖ !"&'019:ABHLUV[]afijyz|}—ȗ˗̗Ηϗӗߗ "',034;=HIKLOU^_abeflmvw|}˜ĘŘИј٘ژݘޘ #.0349:DEHISTVaijlmvwzǙə̙ߙ!)*78>?CDKLPQ]^abhimnvx}~ÚĚƚǚ̚Κٚښܚݚ !/6>G`deky֜͜"L9:8:ΠРwx69;<>?ABDEnq!"GHhi,.      LMQRPR56}~*,`a  !!##Q#R#r%s%''3)4)** -"-X-Y-//// 33D3E31424557799E9F9T9U9\9]9d9e9k9n9z9{9999999999999999999999999999999999999999999999999:: : ::::::::::: :#:S;T;s;u;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<< < <<<<<<<$<&<8<9<;<<<@<A<G<H<L<N<U<V<X<Y<\<]<_<`<c<d<f<g<j<m<.?0?D?G?N?P?W?Y?^?a?m?n?z?{????????????????????????????@@@@@ @ @ @@@@@@AAFFFFLLMMNNOOQQ=Q@QGQIQPQRQVQ[QgQhQzQ{QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRR R R RRRRRRRRRSSETGT~TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUU U U UUUUUUU+U,U1U2U7U8U=U?UFUGUIUJUMUNUPUQUTUUUWUXU[U^UWWXXYYoZqZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [[[[[[ [$[%['[([*[+[-[.[2[4[E[F[H[I[M[N[T[U[W[X[\[^[e[f[h[i[l[m[o[p[s[t[v[w[z[}[\\]!]kclcccffhhDhEh*l,lRmTmiqjq=r>r}t~tFxGxzz||*|+|~~uw݃ރ12~ׄ؄ghWX]^Їч/0mnnoLM"#+,xy45˕ϕؕڕ"#!#35vx79;<>?ABDEdgnq??????????????QQnn%&b !4499;<<>?ABDEKghjnq??????????????QQnn%&b !ss,133799;<<>?ABDEKghjnq|l}@~ PVGl>PFfнz G@ OwLi_N(ܶv26_ Nf3UPg:1_C $`Rr0 3x`9herRjzB! mj=QtHQKoUvl]W1w7G^`^J.^`^J.^`^J.^`^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`^J. hh^h`OJQJo(P^`P^J@^@`^J0^`0^J`^``^J^`^J^`^J^`^J`^``^J0^0`^J^`^Jo(^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J.^`^Jo(.^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(^`^Jo(.d^d`^J.4 L^4 `L^J.^`^J.^`^J.L^`L^J.t^t`^J.D^D`^J.L^`L^J.^`^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.^`^Jo(.^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J.^`^Jo(.^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J. -^-`5^Jo(.^`^J. L^ `L^J. ^ `^J.m^m`^J.=L^=`L^J. ^ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^Jo(.^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J.-^-`^Jo(.^`^J. L^ `L^J. ^ `^J.m^m`^J.=L^=`L^J. ^ `^J.^`^J.L^`L^J.,^,`OJPJQJo( ^`OJQJo(o  ^ `OJQJo(  ^ `OJQJo( l^l`OJQJo(o <^<`OJQJo(  ^ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(,^,`OJPJQJo(- ^`OJQJo(o  ^ `OJQJo(  ^ `OJQJo( l^l`OJQJo(o <^<`OJQJo(  ^ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(^`^Jo(.^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J.A>^A>`^Jo(.A^A`^J.CL^C`L^J.F^F`^J.I^I`^J.QLL^QL`L^J.!O^!O`^J.Q^Q`^J.TL^T`L^J.,^,`5OJPJQJ^J.^`^J. L^ `L^J. ^ `^J.l^l`^J.<L^<`L^J. ^ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^Jo(.^`^J.mL^m`L^J.= ^= `^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J.9hRjN(KoUvOwQt_CPg:W1wz v2`RNf3! mG 3x`~}|δB%tϢ  H?8YdUboX~^ &N|I=X6R;iI:L?`T}m25vfR}\h&'(z0'=o_xz~26io*.5POk'rpry -5v:=lErz"|~+6BGKSu'=a@JNakq ! "8v>]BQefx  * w@ @ B a >j x = ? P X d N" ; N _ ,` n }  /& f3 5 A I L R \  S " ]9 F GH NU d \f $035\e!fa4 V;BpO{hY2M [%J7:JMHOo\b=.s&78R@[UhSm%UE}ev&/:=0GS b[i0sy_fwjoT""Nrrt-X: DDLVM^j 7ZfD s7NPJ}!8Jmx y@'+9Qv D68@GQWixw{Act7v "1Pi'/OsY]no rcx 4 9I fY k { ]} !c!=!k?!K!S!Y!b!{!"]"""$"5"N"U"]"?r" #####K0#D#b#%"$,&$/$<$z[$p\$_$v$$% %%%`%e%1w%&IL&EP&OW& '?7'H'U'*Y'>u'}'(((3(D(F(S(hk(w(~())!)e,)a)m)r)***Z**-*u*,+<+P!+%+(+V1+O+]+v+[y+-z+l}+ ,',B,O, \,^,_,l,-M%-=-U-X[-nj-..l.*.XH.b.Yn.//a/f!/*/+/v/ 0000/M0"`0Yo0y0~01]1 141N1P1s12#2S2Gb2m2t2x233=W3]3^3`3pk34Z44TO4!55u55:5>#555?5@5D5 6"6%6,6Z.6x6|777.7:G7s_778 8G8384888<;8(H8gJ8O8e8oi8j8|99D9$E9V^9s99:, :; : E:;{ ;#;>; ?;A;vH;M;<-<<W(<+<lK<8e<m<hu<~<&=RA=SP=?a=e=1j={=~=z>>4E>Q>1W>\>e>*? ?9 ?o?L?R?ib?f?4z?"@@J@AT@g@uj@~ AJAA#ARlA:}AB0B'CBCC*C:CICYgCzCDD)%D[DdDpkD E)E*E/E2Ew9E@EUE[aEtEb FFFF<$FLFcFwFGG%G]GH$ HHW1H1HQDRDR2JRORZRfRuRxR)S3S=SGSOS\S-qSvSMTTy T3TCJTgT~TUU\!Ud2U2U GU}U V@V' V+V2DVFVWV-cVPWW&WT,WlkW?mWnW XpZXyX Yb$YFY|SYjYqYsY~uY|YH Z1ZZ7ZiZX[K%[([O-[7[H8[p\[d[\\,\<\CE\UF\%V\[\w]]]T]*6]C]J])K]c]Zo]I^^;^>^H^.V^c^l^|^___*_2_=9_g\_7d_}_`7``1`g3`~E`N`[`?_`e`u`[y` ac"a"a$a$a*a}/aXab bL-b5b;b$mbcpc4c5cl=cOc)hc{c}cCdrd4 d'd)dHdd$e&e'e(e)e8eKRe~e f=fvjJjVjajfjnjJk*}k%lll/l@l3ClnOl7Qlglqltl(ulvvlSzl~lmm$m":mW;mKmNm_cmkmNlm0mm }mn?nYnf_nrnvn5o\8o%>oKoOo]o_owowo"pcBpqpql q/.qY=qLqZqeqr'r`Or+orqrF sn ssss*sJsXsgisys*sttt!t?tVMtTtft uw0u xNx RxrRx4ix|x: y?y'ye.y4y8y,Uyaybycygiy}y~yzzvz;z>ziz[ {/{)2{4{B={"[{^{ r{v{u|m|v|.|iA|E|J|$n|Z[jt48S>Q__-A`)l7q8J[ B[_m%$)6,/0a1<> B(Wt%T(94-fin|$6PZ{z _25I;MRC~lyQ/Wa"0+u,2JJMTn% ?GjP[nv{zu"(E[KQH"+,tFm~V*KBnEjn 6'?BMN`uf!y2}TW" 8?IhM? %HI.UY]i!h",m78oCEFy#.fCHoNst|1!3T\g+4X7c<{k } ?er;s ~x9U]eqTz)L0SEO`lb ^$?GO\]q')0HG\JSXadn;~&O';IZ_KeuiklouB{ #./= <3?9FSZ_ 14f%L'$.}<LeRuF*nHabf 828k>+EN1P~5 ">eCjLUE @dp w{ WuHVgwdg,6??(B>OV\Ge5/CDT_tcos4056=8@_9gSuI0 l)mYjcly 37*FFIZ6jm<!C(?:^okr"$z(s;,` "4+17`:=?`@hqy'M5NObop)s%*/3\]lIINSt^k`{!!l-\o~/g L_dde'8'CIT dUZ/PYJWYJw'/q1OpzRdh'?\BEHiQXVYY`fgh}jkou( @I".7NW_feqsV+6:=?vz{+L227a?Uz#39F`xF6YQ_kvy*BHbrb6A5IuMMS^dYt".P@Hdsy}QbaQ&,2!oostu}+Y-GYHALFNX{ef>!%%<_Zb>}"5:wU0_;2 6!n&F&3/SZq)u*9nB|Oz'-2c2r1d$/Z;B&Dsu/8sZ039kX'@Ggl/5;r@O7 3067<:QT~QD T]cf]y;nCITep^u wzN|nw $d~h)p`q 4EVd&q~l$H'FaU}!R)/G1PLSSec=*#/@;P^k, w/!+;kuy@-m>BKnQJXYee%i |IW#,Uf" (*C Ejj]-m4Jt3xd9()2COb$*U3h>$?Jpk[V6>@mLRhhgv!#@  c %&)*-./4689:;<=>?ADGLOPRSTp "&(*.02DRTZ\bdfptxz|@Unknown G*Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri7@Cambria5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"AWgr'O'O!r4dҚҚ2QHP $P;rg2!xx Sveu iliate Jurja Dobrile u PuliUserIvana Gortan Carlinx                      Oh+'0  < H T`hpx$Sveuilite Jurja Dobrile u PuliUserNormalIvana Gortan Carlin3Microsoft Office Word@ @Jf@Bg '՜.+,D՜.+,L hp|  OҚ !Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Naslov  8@ _PID_HLINKSA Z)6*+http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/ b|'4http://www.kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1102 S^$&http://teatar.hr/8268/ivica-i-marica/ )6!+http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/ Thttp://www.operakids.com/ ie`http://bib.irb.hr/datoteka/566005.ROJKO_Metodika_nastave_glazbe._Teorijsko_tematski_aspekti.pdf 9)4http://www.cheforte.it/l-opera-spiegata-ai-bambini/ *~_http://www.jutarnji.hr/rijeka-opera-suma-striborova--opera-koju-gledate-otvorenih-usta/939019/ {QHhttp://www.mbz.hr/hrv/vijesti/opera_striborova_fantazija_zvukova_i_boja if,http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197 w Bhttp://www.tvinx.com/opera_ma%C4%8Dak_u_%C4%8Dizmama.news.1967.hr )6 +http://kazalistedubrava.hr/ivica-i-marica/ if,http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197 {QHhttp://www.mbz.hr/hrv/vijesti/opera_striborova_fantazija_zvukova_i_boja S^&http://teatar.hr/8268/ivica-i-marica/   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fw @Data 1TableOWordDocument >SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore v w DZBNM4EGCQDQ==2 v w Item  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q