Naslov
Promjene nekih psihofizioloških varijabli tijekom menstrualnog ciklusa

Autori
Šimić, Nataša ; Manenica, Ilija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci priopćenja, XIII Dani Ramira Bujasa / Dragutin Ivanec - : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1997, 34-35

Skup
XIII Dani Ramira Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.12.1997. - 13.12.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
psihofiziološke varijable; menstrualni ciklus; vrijeme reakcije; anksioznost
(psychophysiological variables; menstrual cycle; reaction time; anxiety)

Sažetak
Cilj ovog ispitivanja, u kojem je sudjelovalo 100 ispitanica 18-24 godine starosti, bio je utvrditi da li se promjene u nekim psihofiziološkim varijablama za vrijeme menstrualnog ciklusa mogu atribuirati hormonalnim promjenama u organizmu. Ispitivanje je uključivalo mjerenje trenutnog stanja tjelesne temperature, frekvencije pulsa, stanja anksioznosti, vremena jednostavne i izborne reakcije na dva i četiri podražaja, te procjene težine zadataka, na ispitanicama koje su bile u različitim fazama menstrualnog ciklusa. U svakoj od pet klasičnih faza menstrualnog ciklusa (menstrualna, folikularna, ovulatorna, lutealna, predmenstrualna), našlo se 20 +/-1 ispitanica. Rezultati su pokazali značajne razlike između pet faza ciklusa, pa su varijacije ispitivanih varijabli komparirane s varijacijama razine estrogena i progesterona (prema literaturi). Komparacija je pokazala da krivulja tjelesne temperature slijedi krivulju promjena progesterona, dok se krivulja promjena frekvencije pulsa samo donekle podudarala s varijacijama estrogena. Anksioznost kao stanje pokazala je najveće vrijednosti u predmenstrualnoj i menstrualnoj fazi, pa ju se ne može direktno povezati s razinom hormona u tim fazama. Plauzibilnijim se čini objašnjenje da je anksioznost inducirana predmenstrualnim sindromom (PMS), menstrualnom boli, nagomilavanjem vode u tijelu, te općenito promjenama raspoloženja. Nadalje, valja kazati da vrijeme jednostavne reakcije nije pokazalo izrazite varijacije po fazama, dok su vremena izborne reakcije bila duža u predmenstrualnoj i menstrualnoj fazi, te značajno kraća u folikularnoj i ovulatornoj. Duža vremena izborne reakcije u navedenim fazama mogu se pripisati istim faktorima kao i anksioznost, dok bi se kraća vremena mogla pripisati povećanoj razini estrogena i smanjenoj razini progesterona u folikularnoj i ovulatornoj fazi. Poznato je, naime, da prvi hormon ima aktivacijsko, a drugi inhibicijsko djelovanje, pa bi to moglo biti u osnovi kraćeg vremena reakcije. Zadaci vremena reakcije procjenjuju se težima u predmenstrualnoj i menstrualnoj fazi, što se opet može pripisati anksioznosti, PMS-u i bolovima, te općem raspoloženju u tim fazama. U zaključku se može kazati da su jedino promjene tjelesne temperature slijedile promjene progesterona, dok se promjene u ostalim varijablama nisu mogle direktno atribuirati promjenama u razini hormona. Ovo ispitivanje, također je pokazalo da je varijabla stanje anksioznosti značajno korelirala s dvije fiziološke varijable (tjelesna temperatura i frekvencija pulsa) i subjektivnim procjenama težine zadataka. Može se dakle kazati, da je anksioznost varijabla koja donekle odražava promjene stanja organizma, dok se u osnovi promjena nekih aspekata efikasnosti (vremena reakcije), vjerojatno nalaze složeniji interaktivni procesi hormonalnih i psihofizioloških varijacija tijekom menstrualnog ciklusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA