Pregled bibliografske jedinice broj: 693693
Ljubomir Maraković, zanemareni katolički kritičar, i engleska književnost
Ljubomir Maraković, zanemareni katolički kritičar, i engleska književnost // Croatica : prinosi proučavanju hrvatske književnosti, 30 (2000), 109-125 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 693693 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ljubomir Maraković, zanemareni katolički kritičar, i engleska književnost
(Ljubomir Maraković, a Neglected Catholic Critic, and English Literature)
Autori
Peričić, Helena
Izvornik
Croatica : prinosi proučavanju hrvatske književnosti (0070-1564) 30
(2000);
109-125
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ljubomir Maraković; hrvatska književna kritika; 1918.-1940.; hrvatska književnost; engleska/britanska književnost; predavanja; "moderni objektivizam"; katolička orijentacija; kulturni posrednik; komparatistički pristup; zanemarenost; ostracizam; ideologija
(Ljubomir Maraković; Croatian literary criticism; 1918-1940; Croatian literature; English/British literature; lectures; "modern objectivism"; Catholic orientation; cultural mediator; comparative approach; neglecting; ostracism; ideology)
Sažetak
Ljubomir Maraković (1887.-1959.) značajan je ali u Jugoslaviji (SFRJ) desetljećima zanemarivan hrvatski književni kritičar katoličke orijentacije, koji je, djelujući osobito između svjetskih ratova, književnost svoga doba poimao u okvirima smjera tzv. „modernog objektivizma“. U radu se posebice govori o Marakoviću kao posredniku između hrvatske i engleske/britanske kulture. Iznimno bogato Marakovićevo djelovanje uključuje njegove objavljene članke i prikaze o velikom broju pisaca (Scott, Byron, Newman, Benson, Galsworthy, Chesterton, Florence L. Barclay, Virginia Woolf, Huxley), ali i brojna predavanja o engleskim piscima (Woolf, Scott, Huxley) koja je održao poglavito u Pučkom sveučilištu u Zagrebu. U metodološkom smislu kod Marakovića se zapaža nastojanje da književnim djelima pristupi komparatistički: on pisce i njihova djela smješta u vremenski i povijesni kontekst. Dapače, za ovoga se plodnog kulturnog posrednika može kazati da je bio među prvim našim kritičarima koji su u prosudbe o hrvatskoj književnosti i njezinim dodirima s drugim književnostima unijeli dosljednu komparativnu metodu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
