Pregled bibliografske jedinice broj: 693266
Transformacije i kontinuiteti u Dioklecijanovoj palači u Splitu od Roberta Adama do Aloisa Riegla
Transformacije i kontinuiteti u Dioklecijanovoj palači u Splitu od Roberta Adama do Aloisa Riegla // Arhitekturna zgodovina 2 / Novak Klemenčič, Renata ; Malešič, Martina (ur.).
Ljubljana: Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, 2014. str. 74-84
CROSBI ID: 693266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Transformacije i kontinuiteti u Dioklecijanovoj palači u Splitu od Roberta Adama do Aloisa Riegla
(Transformations and continuities in Diocletian's Palace in Split, from Robert Adam to Alois Riegl)
Autori
Špikić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Arhitekturna zgodovina 2
Urednik/ci
Novak Klemenčič, Renata ; Malešič, Martina
Izdavač
Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani
Grad
Ljubljana
Godina
2014
Raspon stranica
74-84
ISBN
978-961-237-628-4
Ključne riječi
Dioklecijanova palača, Split, Robert Adam, Alois Riegl, konzerviranje
(Diocletian's Palace, Split, Robert Adam, Alois Riegl, conservation)
Sažetak
Objava knjige Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian Roberta Adama 1764. godine pomogla je povećanju zanimanja europskih antikvara za antičku baštinu istočnog Jadrana. Iako se o Dioklecijanovoj palači pisalo od srednjovjekovlja, od sredine 18. stoljeća opisima putnika su pridružene povijesnoumjetničke poredbe i valoriziranje na tragu Winckelmannovih koncepata autopsije, ideala i dekadencije. Do 1850. godine se, pak, može pratiti geneza dviju vrsta rekonstrukcija: antikvarno-historijske i konzervatorsko-restauratorske, koje spaja favoriziranje arheoloških otkrića posvećenih antičkih spomenika. U tekstu se opisuje povijest recepcije sklopa, koja je utjecala na poimanje vrijednosti Palače i na prijedloge za preinake u drugoj polovici 19. stoljeća. Posebno mjesto pripada problemu percipiranja i tretiranja Palače u doba europske rasprave o konzerviranju umjesto restauriranja odnosno o uspostavi altruističkog umjesto diskriminacijskog principa, koja je ojačala angažmanom Aloisa Riegla u Dalmaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti