Pregled bibliografske jedinice broj: 692688
Tragedija "Trogirski vojvoda" Dmitrija Vasiljeviča Averkieva
Tragedija "Trogirski vojvoda" Dmitrija Vasiljeviča Averkieva // Dani hvarskog kazališta (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu) / Batušić, Nikola (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2000. str. 292-300 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 692688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tragedija "Trogirski vojvoda" Dmitrija Vasiljeviča Averkieva
("The Duke of Trogir" - The Tragedy by D. V. Averkiev)
Autori
Peričić, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Dani hvarskog kazališta (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu)
/ Batušić, Nikola - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2000, 292-300
ISBN
976-953-154-122-0
Skup
Dani hvarskog kazališta (Dani Hvarskog kazališta)
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 05.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
D. V. Averkiev; "Trogirski vojvoda"; tragedija; ruski jezik; 1881.; novootkriveni dramski tekst; domaća narodna predaja; 17. st.; M. Kažotić (Casotti); "Milienco e Dobrila"; roman; talijanski jezik; strana književnost; recepcija; utjecaj
(D. V. Averkiev; "The Duke of Trogir"; tragedy; Russian language; 1881; newly revealed play; Croatian folk legend; 17th century; M. Kažotić (Casotti); "Milienco e Dobrila"; novel; Italian language; foreign literature; reception; influence)
Sažetak
Autorica dolazi do jednoga književnopovijesnog materijalnog otkrića: pronalazi dotad nepoznati dramski tekst na ruskom jeziku 19-stoljetnoga autora, ukazuje na njegovu važnost te nudi analizu teksta. Riječ je o tragediji ruskoga, dosad u Hrvatskoj nepoznatog autora D. V. Averkieva, napisanoj 1881., u razdoblju visokoga ruskog realizma. Tragedija se sastoji se od 5 činova i temelji na „priči uzetoj iz dalmatinske predaje“ koja se oslanja na zbivanja u Trogiru u XVII. st. odnosno na ljubav Miljenka i Zorice. Na tom tragu moguće je Averkievo djelo, pisano u prozi i stihu, dovesti u vezu i uspoređivati s glasovitim Kažotićevim romanom Miljenko i Dobrila, radnjom smještenim u Kaštel-Lukšić. Osim ovim - s komparatističkog gledišta zanimljivim - aspektom teksta Helena Peričić bavi se i sastavnicom stilskoformacijske odnosno poetičke pripadnosti drame (realizam/naturalizam) i problematiziranjem utjecajnosti domaće, hrvatske književnosti, posebice predaje (usmene ili pisane), na strane pisce.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
