Pregled bibliografske jedinice broj: 69241
Amelanotični melanom - dijagnostički problem.
Amelanotični melanom - dijagnostički problem. // Knjiga sazetaka, 13 / HRVATSKO DRUŠTVO ZA KLINIČKU CITOLOGIJU (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za kliničku citologiju, 2000. str. 34-34 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 69241 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Amelanotični melanom - dijagnostički problem.
(Amelanotic melanoma-diagnostic problem.)
Autori
Šušterčić, D. ; Kardum-Skelin, I. ; Borovečki, A. ; Planinc-Peraica, A. ; Vrhovac, R. ; Kardum, M. M. ; Munitić, A., Rak, I. ; Nosso, D. ; Bačić, S. ; Jakšić, B.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sazetaka, 13
/ HRVATSKO DRUŠTVO ZA KLINIČKU CITOLOGIJU - Zagreb : Hrvatsko društvo za kliničku citologiju, 2000, 34-34
Skup
2. hrvatski kongres kliničke citologije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.06.2000. - 13.06.2000
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
amelanotični melanom
(amelanotyc melanoma)
Sažetak
Bolesnik star 18 godina dolazi ambulantno zbog povećanog čvora na vratu u veljači 1999. godine. Citološkom punkcijom postavi se dijagnoza slabo diferenciranog tumora i preporuči imunocitokemijska tipizacija. Ostali klinički i laboratorijski nalazi nisu pokazivali odstupanja od normale.
Pacijent se hospitalizira, učini se imunofenotipizacija na protočnom citometru te nađu stanice koje nisu limfoidnog podrijetla. Patohistološki nalaz ekstirpiranog dijela čvora nije pokazivao elemente za neoplastični proces. Nakon mjesec dana dolazi do lokanog recidiva na istom mjestu. Citološkom i opsežnom imunocitokemijskom obradom nađu se slabo diferencirane stanice pozitivne na HMB 45, S-100 i vimentin, a negativne na sve limoidne biljege (CD 45, CD 20, CD 3 I CD 30) te se postavi dijagnoza amelanotičnog melanoma.
Većina malignih melanoma je pigmentirana. Međutim dijagnoza primarnog ili metastatskog amelanotičnog melanoma predstavlja veliki problem za citologa i patohistologa obzirom na različite morfološke entitete. Dva nespecifična antitijela S 100 protein i HMB 45 te vimentin kao i negativna reakcija na citokeratin i limfoidne markere mogu pomoći u odvajanju od tumora drugog biološkog podrijetla. No situacija nije jednostavna budući maligni melanociti mogu pokazivati različiti stupanj imunoreaktivnosti i s NSE, nekim citokeratinima i CEA. S druge strane nemelanotične stanice kao Schwannove stanice i C stanice štitnjače, primitivne neuroektodermalne stanice kao meduloblasti mogu također sintetizirati melanin.
Opsežna imunocitokemijska obrada, uz ultrastrukturalnu elektronskomikroskopsku analizu, jedini je izlaz u dvojbenim slučajevima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
