Naslov
Smjernice razvoja industrijske proizvodnje jakih alkoholnih pića
(Development directions for alcoholic beverage industries)

Autori
Miličević, Borislav ; Stehlik Tomas, Vesna ; Mrvčić, Jasna ; Čačić, JAsna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske. Sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 50-51

ISBN
978-953-154-195-4

Skup
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
JAP; smjernice razvoja; zaštićene oznake
(alcoholic beverages; development directions; trademarks)

Sažetak
Industrijska proizvodnja jakih alkoholnih pića (pića koja sadrže najmanje 15% vol alkohola) u 2012. godini iznosila je 10.500.000 litara (GIUPP, 2013). Najveći udio u strukturi jakih alkoholnih pića imaju gorki likeri s 30%, nakon čega slijedi domaći brandy s 25%, vodka s 17%, slatki likeri s 11% te šljivovica i travarica sa po 6% i domaći rum s 5% (GIUPP, 2013). Sektor jakih alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj je organiziran na način da su proizvođači udruženi u gospodarsko interesno udruženje. Ono okuplja dvanaest proizvođača jakih alkoholnih pića čiji udio na tržištu iznosi 92%. Preostalih 8% tržišta odnosi se na male proizvođače pića koji nisu udruženi i koji samostalno nastupaju na tržištu. U 2012. godini izvezeno je iz Republike Hrvatske 4.314.000 litara jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 13.539.151 USD. Najznačajnija izvozna tržišta za jaka alkoholna pića su Bosna i Hercegovina s udjelom od 39%, zatim Njemačka (17%), Makedonija (14%) te SAD (8%). U Hrvatsku je tijekom 2012. godine uvezeno 5.509.000 litara jakih alkoholnih pića, a vrijednost uvoza bila je 26.066.657 USD. Najznačajnije uvozne destinacije bile su Njemačka (21%), Velika Britanija (20%), Italija (14%) i SAD (12%). Sektor jakih alkoholnih pića je do 2003. godine bio reguliran Zakonom o vinu (samo jaka alkoholna pića na bazi grožđa, vina i proizvoda od grožđa i vina) i posebnim pravilnikom (ostala jaka alkoholna pića koja nisu bila obuhvaćena Zakonom o vinu). Donošenjem Zakona o vinu (NN br. 96/03) i Zakona o hrani (NN br. 96/03) u 2003. godini stvorene su osnove za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske u sektoru jakih alkoholnih pića sa zakonodavstvom Europske unije Europska unija je od 1989. godine imala uredbu koja je regulirala definiciju, opisivanje i prezentaciju jakih alkoholnih pića. U 2008. godini objavljena je Uredba Vijeća 110/2008 o definiciji, opisivanju, prezentaciji, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića koja je zamijenila Uredbu 1576/89. Tijekom pregovora s Europskom unijom u Republici Hrvatskoj zaštićene su oznake slijedećih alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac i Zadarski Maraschino. Od sedam jakih alkoholnih pića koja se najviše proizvode u Republici Hrvatskoj, šest ih je zaštićeno u okviru pravnih propisa RH, te je tako formiran pravni okvir i politika sektora industrijske proizvodnje jakih alkoholnih pića, koja se temelji trenutnoj tržišnoj situacija, te realno mogućava zadržavanj dosadašnjih mjesta na tržištu za već renomirane proizvode, s dobrom prognozom širenja na tržišne niše EU tržišta uz pravilnu tržišnu strategiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA