Naslov
Prognostička važnost citogenetskih promjena u bolesnika s novo-otkrivenom akutnom mijeloičnom leukemijom
(Prognostic significance of cytogenetic changes in patients with de novo acute myeloid leukemia)

Autori
Mrsić, Sanja ; Batinić, Drago ; Užarević, Branka ; Boban, Dubravka ; Marković-Glamočak, Mirjana ; Sučić, Mirna ; Ries, Sunčica ; Zadro, Renata ; Stavljenić-Rukavina, Ana ; Labar, Boris ; Nemet, Damir ; Bogdanić, Vinko ; Mrsić, Mirando ; Radman, Ivo ; Sertić, Dubravka ; Zupančić-Šalek, Silva ; Aurer, Igor ; Metelko-Kovačević, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
II. hrvatski kongres hematologa i transfuziologa s međunarodnim sudjelovanjem : knjiga sažetaka ; Liječnički vjesnik. Supplement 121 (1999) (S) / Čikeš, Nada - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 1999, 154-154

Skup
Hrvatski kongres hematologa i transfuziologa s međunarodnim sudjelovanjem (2 ; 1999)

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 1999

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
citogenetika; AML; prognoza
(cytogenetics; AML; prognosis)

Sažetak
Od 1987. do 1995. godine u istraživanje je uključeno 110 bolesnika s novo-otkrivenom akutnom mijeloičnom leukemijom. Za analizu kromosoma primjenjene su standardne metode G i R pruganja. Prema nalazu citogenetske analize bolesnici su razdijeljeni u tri prognostičke skupine. Bolesnici s translokacijom t(8 ; 21), inverzijom inv(16), translokacijom t(15 ; 17) i trisomijom 21 nalaze se u tzv. povoljnoj skupini. Bolesnici s urednim nalazom bez kromosomskih promjena odnosno bolesnici sa citogenetskim promjenama nepoznate prognoze čine posebnu skupinu intermedijarne prognoze. Bolesnici u kojih je nađena trisomija 8, ili promjene na 5, 7 ili 11 kromosomu nalaze se u nepovoljnoj skupini. Citogenetske promjene utvrđene su u 79 (72%) bolesnika. Povoljan citogenetski nalaz utvrđen je u 30 (27%) bolesnika. Intermedijarni tip citogenetske promjene nađen je u 37 (34%) bolesnika, dok je nepovoljna citogenetska promjena objektivizirana u 43 (39%) bolesnika. Kompletna remisija postignuta je u 81% bolesnika dobre citogenetske prognoze, u 65% bolesnika intermedijarne citogenetske prognoze, te u samo 37% bolesnika nepovoljne citogenetske prognoze (p=0.001). Vjerojatnost petogodišnjeg preživljenja bez znakova bolesti u bolesnika s povoljnom, intermedijarnom i nepovoljnom citogenetskom promjenom iznosi 40%, 30% i 5% (p=0.05). Vjerojatnost relapsa bolesti iznosi 82% za bolesnike s nepovoljnom citogenetskom promjenom, 68% za bolesnike s intermedijarnom citogenetskom promjenom i 56% za bolesnike s povoljnim citogenetskim nalazom (p=0.05). Prema multivarijatnoj analizi stariji bolesnici s nepovoljnim citogenetskim promjenama, sa AML-M4 i AML-M5 podtipom prema FAB razdiobi, te bolesnici s velikom brojem leukocita i/ili malim brojem trombocita pri dijagnozi imaju veliku vjerojatnost nepovoljnog ishoda liječenja i malu vjerojatnost dugotrajnog preživljenja bez znakova bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA