Pregled bibliografske jedinice broj: 69197
Nekritička primjena motiva u arhitekturi
Nekritička primjena motiva u arhitekturi // Časopis Arhitektura broj 214 / Emil Špirić (ur.).
Zagreb: Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), 1998. str. 201-203 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 69197 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nekritička primjena motiva u arhitekturi
(The Uncritical Application of Motif in Architecture)
Autori
Relja Šurbat
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Časopis Arhitektura broj 214
/ Emil Špirić - Zagreb : Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), 1998, 201-203
Skup
Arhitektonska teorija u Hrvatskoj u XX. stoljeću
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.1997. - 01.10.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dječji crtež; motiv; arhitektonski motiv; emocionalna vezanost; naracija
(motif; visual way of thinking; abstract thought; mass media; authority; compensation)
Sažetak
Glavne značajke masovne loše projektirane arhitekture mogu se svesti na bogatstvo nepovezanih scenografskih motiva i gotove, često korištene arhitektonske sklopove neuklopljene u sredinu ukojoj se nalaze. Motiv ima svoju suštinu i vanjštinu gdje se suština ispoljava kroz proporciju, oblik i odnos s cjelinom i okolinom djela. Vanjština je njegova pojavnost. Svaka interpretacija vanjštine motiva postavlja pitanje njegove svrhovitosti. Vrijedna arhitektura kvalitetu ostvaruje kompozicijom i apstraktnim mišljenjem dok motiv i njegovo korištenje ostaje u sferi inspirativnog.
Kad motiv dominira kompozicija postaje zapostavljena. Arhitektura se svodi na nepovezano nizanje slika, scena, ikonografskih motiva. Dok se intuitivni dio kreativnig procesa teško može kontrolirati komponiranje i strukturiranje je egzaktna, kritički mjerljiva disciplina. Kompozicija barata pojmovnim apstraktnim mišljenjem dok je korištenje gotovih slika odnosno motiva karakteristično za slikovno mišljenje. Apstraktno mišljenje neodvojivi je dio kreativnog procesa povjesno promjenjiv u sadržaju i strukturi, ali ne i kvalitativno.
Cilj i budućnost daljnjeg razvoja kompozicije usmjerena je na otkrivanje novih, dubljh i složenijh veza. Slikovno mišljenje barata poznatim lako prepoznatljivim, čitljivim, asocijativnim i u svakoj sferi objašnjivim i lako dohvatjlivim.
Ovaj oblik mišljenja karakterističan je za većinu autoritativnih režima, za netolerantnost osporavano pravo na kritičnost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
