Pregled bibliografske jedinice broj: 691867
Mediji i javni interes – kako opstati izvan tržišnih okvira
Mediji i javni interes – kako opstati izvan tržišnih okvira // Digitalne medijske tehnologije i društveno- obrazovne promene 3 / Valić Nedeljković, Dubravka i Pralica, Dejan (ur.).
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013. str. 33-47
CROSBI ID: 691867 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mediji i javni interes – kako opstati izvan tržišnih okvira
(Media and Public Interest: Sustainable Without Media Market Influences)
Autori
Car, Viktorija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Digitalne medijske tehnologije i društveno- obrazovne promene 3
Urednik/ci
Valić Nedeljković, Dubravka i Pralica, Dejan
Izdavač
Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Grad
Novi Sad
Godina
2013
Raspon stranica
33-47
ISBN
978-86-6065-203-6
Ključne riječi
mediji i javni interes, javni medijski servis, HRT, neprofitni mediji, hrvatska medijska politika, medijska strategija u Hrvatskoj
(media and public interest, public service media, HRT, nonprofit media, media policy, media strategy, Croatia)
Sažetak
Hrvatska radiotelevizija (HRT) bila je i ostala jedini medij u Hrvatskoj definiran kao javni medijski servis s osiguranim stabilnim izvorom financiranja (pristojbom). Međutim, iako u hrvatskom društvu građani podupiru ideju o financijskoj potpori medija koji bi trebao biti platforma za proizvodnju sadržaja u interesu javnosti, kontinuirano i kritiziraju program HTV-a te neuspješno upravljanje HRT-om. S druge strane, u Hrvatskoj postoji veći broj kvalitetnih nezavisnih i neprofitnih medija koji objavljuju sadržaj od javnog interesa (kritičke političke analize, sadržaj o kulturi, umjetnosti, znanosti, obrazovanju, itd.). I za njih bi trebalo biti mjesta u definiciji javnog medijskog servisa koja uključuje financiranje iz javnog fonda. Međutim, za razliku od HRT-a koji se financira izravno pristojbom, u ovom slučaju između medija s jedne strane te javnog fonda i građana s druge strane, prepriječili su se donositelji odluka u funkciji „izbornika“ (engl. gatekeepers) koji umjesto građana odlučuju o javnom interesu. U ovom članku autorica sažima svoja desetgodišnja istraživanja i teorijska promišljanja o javnom medijskom servisu te argumentira zašto se njegova definicija treba redefinirati i zašto se više ne smije ekskluzivno odnositi samo na javne radio- televizijske servise. Autorica propituje moguće modele financiranja medija od javnog interesa, te otvara niz pitanja koja se odnose na kriterije definiranja djelovanja medija u interesu javnosti. Cijeli problem smješten je unutar hrvatske medijske politike i još uvijek nepostojeće nacionalne medijske strategije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Napomena
Http://odsek.medijskestudije.org/wp- content/uploads/2014/02/Dig_med_tehno-kraj- PRINT.pdf
