Naslov
Mozaičnost zajednica makrozoobentosa na slapištima Plitvičkih jezera
(The patchiness of macrozoobenthic communities at the waterfall sites within Plitvice Lakes)

Autori
Jakopović, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.01

Godina
2014

Stranica
65

Mentor
Primc, Biserka

Neposredni voditelj
Sertić Perić, Mirela

Ključne riječi
bentos; makrobeskralježnjaci; hidromorfološki čimbenici; brzina strujanja vode; organska tvar
(benthos; macroinvertebrates; hydromorphological factors; water flow velocity; organic matter)

Sažetak
Uzorkovanje makrozoobentosa u ovom istraživanju provedeno je tijekom 2006. i 2007. godine na četiri mikrostaništa raspoređenih na maloj prostornoj skali, duž jednog slapišta u hidrosustavu Plitvičkih jezera. Istovremeno s uzorkovanjem makrozoobentosa i sedrenog supstrata mjereni su i fizikalno-kemijski parametri vode, uključujući i brzinu strujanja vode – jednog od najutjecajnijih ekoloških čimbenika u lotičkim ekosustavima. Primijenjena metoda uzorkovanja te određivanje veličinskih kategorija čestica tvari (CPOM-a i FPOM-a, odnosno grubo i fino usitnjene organske tvari) i organizama omogućila je procjenu utjecaja hidromorfoloških uvjeta i sezonskih promjena ekoloških čimbenika na kvalitativan i kvantitativan sastav bentosa i čestica usitnjene organske i anorganske tvari na različitim mikrostaništima. Između pojedinih mikrostaništa smještenih u blizini barijera i slapišta opažene su značajne prostorno-vremenske hidromorfološke razlike, koje su se odrazile i na količinu i sastav čestica organske i anorganske tvari u uzorcima supstrata te na sastav i raspodjelu zajednica makrozoobentosa. Na mikrostaništima s prosječno većom brzinom strujanja vode zabilježene su veće količine mahovina („mahovinskog“ CPOM-a), FPOM-a i anorganske tvari (sedre) vezane za mahovinu te u prosjeku veće čestice tvari i veći organizmi. Na mikrostaništima s prosječno manjom brzinom strujanja vode zabilježene su manje količine „mahovinskog“ CPOM-a, ali veće količine „nemahovinskog“ CPOM-a i manjih jedinki beskralježnjaka. Većinu beskralježnjačke faune u bentosu tijekom ovog istraživanja zastupali su ličinački oblici faune kukaca, ali česti su bili i vodeni predstavnici Oligochaeta, Hydrachnidia te rakovi iz skupina Cladocera (Alona spp.) i Copepoda (Harpacticoida). Elmidae, porodica kornjaša, i Simuliidae, porodica dvokrilaca, pokazale su veliki afinitet prema mikrostaništima s većom brzinom strujanja vode, dok su na staništima s manjom brzinom strujanja vode česti bili predstavnici Cladocera i Copepoda. Zaključuje se da na raspodjelu i veličinski sastav čestica organske i anorganske tvari i organizama na različitim mikrostaništima značajno utječu hidromorfološki čimbenici i ekološko-etološke prilagodbe pojedinih skupina organizama. Dokazano je da mozaična raspodjela mahovinskog pokrova također ima veliku ulogu u raspodjeli makrofaune bentosa i usitnjene organske tvari u istraživanim mikrostaništima slapišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA