Naslov
Utjecaj procesa certificiranja projektnih menadžera na razvitak projektnog menadžmenta u Republici Hrvatskoj
(Impact of certification of project managers on the development of project management in Croatia)

Autori
Uhlir, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.12

Godina
2011

Stranica
215

Mentor
Omazić, Mislav Ante

Ključne riječi
Menadžer ; profesija ; projektni menadžment ; Hrvatska ; zanimanje ; certificiranje
(Manager ; profession ; project management ; Croatia ; occupation ; certification)

Sažetak
U ovom radu provedena je fundamentalna analiza utjecaja procesa certificiranja na razvitak projektnog menadžmenta u Republici Hrvatskoj. Protekom jednog desetljeća od početka certificiranja projektnih menadžera u Hrvatskoj, ovim istraživanjem po prvi puta su analizirani elementi na osnovu kojih se dobiva slika razvijenosti projektnog menadžmenta u Hrvatskoj: procesi, utjecaji, odnosi, stavovi, demografija, i pozicioniranje. U toku istraživanja provedene su i jedinstvene popratne analize koje su: a) teoretskom analizom prikazale modificiranu shemu projekta uz razradu rubnih uvjeta, odnosno ograničenja na projektu (poglavlje 2.2.1) b) teoretskom analizom profesije, i njenom refleksijom na projektni menadžment, doprinijele profesionalizaciji projektnog menadžmenta u Hrvatskoj (poglavlje 3.) c) empirijskom analizom povezale pokazatelje gospodarskog razvitka države i broj certificiranih projektnih menadžera (poglavlje 6.3) Navedena širina provedenih analiza, podržana je uporabom različitih metodoloških pristupa  kvantitativnih i kvalitativnih, a koje su proizašle logičkim tokom iz ciljeva istraživanja, i prema njima odabranih teoretskih okvira, kako je objašnjeno u uvodnom poglavlju. Zaključci provedenih analiza prezentirati će se redom prema postavljenim ciljevima ovog istraživanja. C7: Ispitati na koje načine proces certificiranja projektnih menadžera, utječe na razvitak projektnog menadžmenta u Republici Hrvatskoj. Navedeni cilj predstavlja glavnu temu ovog istraživanja, i potaknuo je analize kroz sva poglavlja ovog rada. U prvom koraku, na koncepcijskoj razini, cilj C1 raščlanjen je na nezavisnu varijablu – proces certificiranja, i zavisnu varijablu – razvitak projektnog menadžmenta. Nakon toga, navedene varijable su analizirane kroz poglavlja, do trenutka sinteze u poglavlju 6.2.2. Provedenom kvalitativnom analizom i sintezom, te kauzalnom obradom podataka, zaključeno je da proces certificiranja projektnih menadžera utječe na razvitak projektnog menadžmenta indirektno preko utjecaja na tri intervenirajuće varijable: a) proces edukacije u projektnom menadžmentu, i to poticanjem istog, te selekcijom onih ponuditelja usluga u edukaciji koji pružaju najbolje usluge za odabrani certifikat b) kvalitetu u projektnom menadžmentu, procesom prijenosa svjetskih prikupljenih i provjerenih pozitivnih znanja i iskustava, u svakodnevne poslovne operacije projektnih menadžera, a koji se odvija preko certificiranih projektnih menadžera c) proces profesionalizacije projektnog menadžmenta, zahvaljujući prirodnoj težnji svakog zanimanja da dosegne status profesije, a za što je jedan od osnovnih uvjeta certificiranje osoba i prihvaćanje etičkog kodeksa, kako bi se prepoznale one osobe koje posjeduju tražene kompetencije iz projektnog menadžmenta Osim navedenog, u istraživanju je zaključeno da i proces edukacije utječe na kvalitetu, a kvaliteta na proces profesionalizacije projektnog menadžmenta. Sve zajedno, i svaka iz svoje perspektive, pozitivno utječu na razvitak projektnog menadžmenta, a u središtu svega se nalazi kvaliteta (slika 6.13). Takvim zaključkom potvrđena je početna hipoteza H1. Slika 6.13 – Shematski prikaz utjecaja procesa certificiranja na razvitak projektnog menadžmenta C2: Ispitati na koji način organizacije u Hrvatskoj, koje teže izvrsnosti, usvajaju metodologiju projektnog menadžmenta. U ovom dijelu istraživanja, provedena je kvalitativna analiza i sinteza odgovora iz intervjua, te empirijska unakrsna analiza (poglavlje 6.1.4) odgovora nekoliko pitanja iz anketnog upitnika, iz čega slijedi da organizacije koje teže izvrsnosti, ovisno o svojem stupnju razvijenosti, veličini, i strateškim potrebama: d) se mijenjaju, te uvode procese projektnog menadžmenta kao i projektnu organizaciju e) educiraju i certificiraju svoje projektne menadžere f) uspostavljaju PMO-e (projektne urede) ili/i primjenjuju modele zrelosti integriranosti projektnog menadžmenta u poslovne modele (PM maturity) Navedeno potvrđuje hipotezu H3 i H4, o tome da organizacije koje teže izvrsnosti u projektnom menadžmentu, usvajaju metodologiju projektnog menadžmenta, i imaju taktiku certificiranja svojih projektnih menadžera. Osim toga, uz pomoć unakrsne analize odgovora na pitanja, uspoređene su dvije djelatnosti (tabela 6.7 i 6.8) koje su karakteristične za primjenu projektnog menadžmenta, i to elektrotehnika i građevinarstvo. Prikazane su razlike u primjeni metodologije projektnog menadžmenta i važnosti certificiranja projektnih menadžera za organizacije koje teže izvrsnosti u projektnom menadžmentu. C3: Ispitati koliko organizacije u Republici Hrvatskoj, koje teže izvrsnosti certificiraju svoje projektne menadžere. Kvantitativnom unakrsnom analizom i sintezom nekoliko odgovora na pitanja iz anketnog upitnika, u poglavlju 6.1.4 i tabeli 6.6, dobiven je podatak da one organizacije koje teže izvrsnosti u projektnom menadžmentu, certificiraju svoje projektne menadžere u vrlo visokom omjeru od 83%. C4: Ispitati utjecaje na pojedinca i organizaciju koji potiču potrebu za certificiranjem u projektnom menadžmentu u Republici Hrvatskoj. S obzirom da se u ovom istraživačkom cilju nalaze dvije skupine (pojedinci i organizacije) za koje se istražuju utjecaji, analiza je također podijeljena na dva dijela. Intervjuom kao najpogodnijem obliku prikupljanja podataka iz kojih se doznaju mišljenja i stavovi pojedinaca, dobiveni su podaci za obje skupine koji se podudaraju s podacima pronađenim u svjetskim izvorima. U obje kvalitativne analize i sinteze pojavljuje se po desetak utjecaja koji motiviraju pojedince i organizacije za certificiranje. Međutim, razlika između zemalja u kojima je projektni menadžment već odavno uvažen, i Hrvatske u kojoj se on tekar profilira kao djelatnost, nalazi se u porijeklu motivatora za certificiranje. Ovo istraživanje pokazalo je kako u Hrvatskoj prevladavaju intrinzični motivatori: samopromocija, samomotivacija i samopotvrđivanje, dok su skoro u potpunosti izostali ekstrinzični ili vanjski motivatori kao npr. direktna materijalna korist od posjedovanja certifikata za projektnog menadžera. Interesantan je i podatak, o važnosti certificiranja za organizaciju, što je iskazalo 61% respondenata u odgovorima na pitanje br.12 u anketnom upitniku. C5: Prikazati sliku strukture certificiranih projektnih menadžera u Republici Hrvatskoj (dob, spol, zanimanje, zvanje, tip poduzeća po veličini i djelatnosti, stupanj certifikata i licenca). Kompletna demografsko-statistička slika certificiranih projektnih menadžera u Hrvatskoj prikazana je u poglavlju 6.1.1. Matematičkom statistikom dobiven je trenutni raspon starosti prosječnog projektnog menadžera u Hrvatskoj, koji se kreće od 38 do 42 godine, pri čemu muškarci predstavljaju 76% populacije (slika 6.2). U skladu sa stanjem u EU, u Hrvatskoj dominiraju certifikati prema IPMA sustavu, i to s 74% (tabela 6.1). Nadalje, prema analizi djelatnosti, vidljiva je dominacija inženjerskih djelatnosti, s malom prednosti u IT/ICT-u. Ukupno gledajući, dominiraju tvrtke kojima se osnovna djelatnost nalazi u području elektrotehnike, sa čak 39% (slika 6.7). Prema veličini organizacije (broju djelatnika), ustanovljeno je da se 56% organizacija nalazi u rasponu od 200 do preko 500 djelatnika, što su relativno velike organizacije. No, također je interesantan podatak i o udjelu od 25% organizacija do 10 djelatnika, iz čega je zaključeno da iste vjerojatno primjenjuju virtualnu organizaciju ili da pružaju usluge konzaltinga, savjetovanja, nadzora, i samog projektnog menadžmenta, te nastoje biti kvalitetno organizirane i učinkovite. C6: Odrediti položaj Republike Hrvatske prema državama iz neposrednog okružja i onih s tradicionalno razvijenim projektnim menadžmentom, u svezi razvijenosti projektnog menadžmenta. U odabiru država za analizu, namjera je bila usporediti države iz neposrednog susjedstva, zatim države koje su nedavno ušle u EU, te države koje se povijesno nalaze u EU i one koje su poznate po razvijenosti projektnog menadžmenta. Za pripremu analize odabrano je 11 država komparatora, od kojih 8 iz regije CEE i 3 razvijene iz EU, između kojih je promatran položaj Hrvatske: 5. vodeće države CEE: Slovenija, Češka i Mađarska 6. države s potencijalom u CEE: Poljska, Rumunjska i Ukrajina 7. države CEE koje trebaju još dosta raditi: Hrvatska, Srbija i Bugarska 8. razvijene države EU: Irska, Austrija i Njemačka Za odabrane države komparatore, prikupljeni su podaci koji su poslužili za analizu i pozicioniranje Hrvatske: 5. broj stanovnika, je uzet zbog relativnog prikazivanja broja certificiranih 6. broj certificiranih projektnih menadžera iz IPMA-e i PMI-a, što je poslužilo kao mjera razvijenosti projektnog menadžmenta po državama 7. bruto domaći proizvod (BDP), uobičajeni pokazatelj razvijenosti gospodarstva neke države 8. indeks ljudskog razvoja – (human development index HDI), novije razvijen pokazatelj razvijenosti gospodarstva neke države Nakon provedene statističke analize u poglavlju 6.3, dat je sljedeći redoslijed država prema razvijenosti projektnog menadžmenta: 1.Austrija ; 2.Irska ; 3.Njemačka ; 4.Hrvatska ; 5.Slovenija ; 6.Češka... Međutim, prema gospodarskom pokazatelju BDP, raspored država poprima drugačiji izgled: 1.Irska ; 2.Austrija ; 3.Njemačka ; 4.Slovenija: 5.Češka ; 6.Hrvatska... Kako bi se dobila veza između gospodarskog razvitka, odnosno BDP-a, i razvijenosti projektnog menadžmenta, tj. broja certificiranih projektnih menadžera (relativno prema broju stanovnika), postavljen je sustav s dvije promjenjive varijable. Iz raspoloživih podataka određen je koeficijent korelacije (r=0, 812), koji je pokazao dobru povezanost dviju promatranih varijabli. Zatim je određen pravac regresije, uz pomoć kojeg je daljnjom grafičkom i analitičkom analizom uspostavljena veza između gospodarskog razvitka države i razvijenosti projektnog menadžmenta, te je napravljena usporedba između odabranih 11 država komparatora (slika 6.17). S obzirom da gospodarski razvijenije države imaju i razvijeniji projektni menadžment, zaključuje se da je razvitak projektnog menadžmenta potaknut s razvitkom gospodarstva, čime je potvrđena hipoteza H2. Ujedno se pokazalo da države koje su prema slici 6.17 smještene ispod pravca regresije imaju višak pm prema pripadnom BDP-u, što naravno nije loš pokazatelj, ali ukazuje na određeni nesrazmjer između gospodarskog razvitka države i broja osposobljenih pojedinaca za projektni menadžment.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA