Naslov
Društvena odgovornost proizvođača adaptiranog mlijeka
(Corporate social responsibility of the companies that produce the infant formula)

Autori
Grubešić Obad, Ranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.11

Godina
2012

Stranica
194

Mentor
Omazić, Mislav Ante

Ključne riječi
Društvena odgovornost poduzeća; kontroverza adaptiranog mlijeka; multinacionalne kompanije; korporativno upravljanje; kodeksi upravljanja; interesno-utjecajna skupina; marketing; bojkot
(Corporate Social Responsibility; Infant Formula Controversy; Multinational Corporations; Corporate Governance; Codes of Conduct; Stakeholder; Boycott)

Sažetak
Nereguliran marketing proizvođača adaptiranog mlijeka je u 20. st. donio cijeli niz negativnih posljedica, posebno u nerazvijenim zemljama gdje su one često bile smrtonosne. Bojkot Nestléa iz 1977. godine je ukazao na sve jaču moć sekundarnih interesno- utjecajnih skupina i nužnost regulacije marketinga adaptiranog mlijeka. Svjetska zdravstvena organizacija donijela je 1981. godine Međunarodni kod o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko čija primjena dokazano smanjuje smrtnost djece, ali ga vlade većine država još uvijek nisu implementirale u zakone. Procjenjuje se da danas 1.4 milijuna djece u svijetu godišnje umire zbog suboptimalnog dojenja, za što UNICEF prije svega okrivljuje marketing adaptiranog mlijeka. Proizvodnja adaptiranog mlijeka pripada među najprofitabilnije sektore poslovanja, visokih profitnih marži i vjernosti kupaca. Procijenjena svjetska vrijednost prodaje adaptiranog mlijeka danas iznosi 31 milijardu dolara, s tendencijom rasta. Društvena odgovornost proizvođača adaptiranog mlijeka se u zadnjih stotinu godina nije izdigla iznad popustljive ili čak defanzivne faze. Mnogi proizvođači su pokrenuli labavu i nedovoljnu samoregulaciju marketinga, uključili se u filantropske aktivnosti i globalne inicijative. Međutim, društvena odgovornost poduzeća ne znači samo „činiti dobro“ nego prije svega „ne činiti loše“, što je ključan problem, zbog marketinga koji u svjetskim razmjerima i dalje krši Međunarodni kod, i zbog odbijanja proizvođača da priznaju vlastite greške i propuste. Mogu li poduzeća čiji intrinzični dio poslovanja čine društveno neodgovorne aktivnosti, i čiji bi izostanak znatno utjecao na smanjenje tržišta i pad profita, promijeniti svoje poslovanje toliko da uspiju ukinuti negativne posljedice svojih marketinških aktivnosti, a da istovremeno ostvaruju dugoročnu minimalnu profitabilnost? Na to pitanje ovaj magistarski rad pokušava odgovoriti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA