ࡱ> abjbjzz .P\P\c&&4'&&&&&&&$(k+J']'w'###&#&##&&(&&'0'&,+#,&,& #''#',&> d:Interkulturalizam u nastavi engleskog jezika u ni~im razredima osnovne akole mr.sc. Ester Vidovi, predava  U iteljski fakultet u Rijeci  HYPERLINK "mailto:ester@ufri.hr" ester@ufri.hr Sa~etak: U ud~benicima engleskoga jezika za ni~e razrede osnovne akole sadr~aji se iz podru ja kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podru ja obrauju naj eae u sklopu pojedinih nastavnih jedinica. Jedan od primarnih ciljeva ovih sadr~aja je osvjeatavanje razlika unutar kultura, ali isto tako i pronala~enje sli nosti, tj. dodirnih to aka meu kulturama. Ovdje se ne misli nu~no na kulturalne razlike izmeu anglosaksonskih zemalja s jedne i Hrvatske s druge strane, ve i na razlike izmeu samih zemalja engleskoga govornog podru ja, kako na kulturoloakom, tako i na leksi kom. Na taj na in u enici sudjeluju u su eljavanju nacionalnih simbola, znamenitosti, obi aja i tradicija zemalja engleskoga jezi nog izraza meusobno i u usporedbi s Hrvatskom, ali i u promialjanju leksi kih razlika izmeu razli itih varijanti engleskoga jezika i njihovih ekvivalenata u hrvatskome standardnom jeziku. Uz posebnosti svake od navedenih kultura isti u se i meukulturalne sli nosti, ato takoer u velikoj mjeri pridonosi izgraivanju skladnih interkulturalnih odnosa. Klju ne rije i: anglosaksonske zemlje, engleski jezik, interkulturalni odnosi, nacionalni simboli, obi aji, znamenitosti 1.Uvod U posljednje vrijeme svjedoci smo sve ubrzanijeg gospodarskog, druatvenog i kulturnog razvoja druatva. Svijet je, kako isti e Piral u svom radu Verbalna i neverbalna komunikacija, postao globalno selo zahvaljujui etirima va~nim dogaajima: 1. poboljaanju prijevoza, 2. razvoju komunikacijske tehnologije, 3. ekonomskoj globalizaciji i 4. migracijama (Piral, 2005). Ove velike i bitne promjene rezultirale su intenziviranjem komunikacije i interakcije meu ljudima te potrebom za multikulturalnim, odnosno interkulturalnim dijalogom, pa se u diskursu sve eae spominju pojmovi multikulturalizam i interkulturalizam, od kojih je prvi karakteristi an za englesko govorno podru je, a drugi za veinu europskih zemalja (Piral, 2005). Interkulturalizam i multikulturalizam Iako se termini multikulturalizam i interkulturalizam esto upotrebljavaju u istom zna enju, ini se da meu njima ipak postoje razlike. Dok multikulturalizam ukazuje na supostojanje dviju ili viae kultura na istome prostoru i zadr~ava se na opisivanju njihovih razli itosti, pod pojmom interkulturalizma podrazumijevamo usporeivanje kultura, mialjenja i ideja dviju ili viae kultura te njihovu meusobnu interakciju. Kod interkulturalnosti je naglasak (na ato ukazuje i prefiks inter) na meudjelovanju kultura, njihovom meusobnom pro~imanju i razumijevanju, kao i na poativanju kulturalnih razli itosti (Piral, 2005). Da bi se u potonjem i uspjelo, potrebno je upoznati i prihvatiti vlastitu kulturu. Za razliku od vlastite kulture koja se usvaja nesvjesno, tj. spontano tijekom ~ivota , strana se kultura usvaja svjesno, na kognitivan na in (Vrhovac (1991,35). Naj eae pripadnici odreene kulture ne znaju objasniti svoje znanje koje je u suatini pragmati ko, dok je usvojeno znanje iz podru ja strane kulture teorijskog karaktera i osoba koja nije pripadnik te kulture u stanju je obrazlo~iti ga. Meu kulturama postoje i mnoge sli nosti, no nisu sli nosti samo one koje spajaju pripadnike razli itih kultura u meukulturalni dijalog, toj interakciji mogu umnogome pridonijeti i razli itosti, ato nije nimalo lak i jednostavan proces. Prou avanjem kulturalnih razlika bave se znanosti kao ato su kulturalna antropologija, lingvistika, psihologija, politi ka ekonomija, etnografija i mnoge druge znanosti ( ebron, 2005), ato rezultira interdisciplinarnim karakterom kako pristupu ovom problemu tako i spoznajama vezanima uz izu avanje kulturalnih posebnosti. Da bi se strana kultura pojmila na ispravan na in, njezino usvajanje potrebno je liaiti gledanja stvari isklju ivo iz svoje perspektive. U itelji trebaju pomoi u enicima da pri u enju o razli itostima izmeu dviju ili viae kultura ne dolaze do ishitrenih zaklju aka ili krivih analogija, do kojih u enici lako mogu doi ako svoje vienje strane kulture baziraju isklju ivo na mehanizmima funkcioniranja materinske kulture, ato mo~e dovesti do donoaenja pojednostavljenih ili iskrivljenih slika koje se pojavljuju prilikom usvajanja kulturoloakih sadr~aja iz strane kulture. To se prvenstveno odnosi na stereotipe, tj. slike koje svi mi kreiramo kako o vlastitoj naciji tako i o drugim nacionalnim grupama (Vrhovac, 1991). Iako postoje mialjenja da su stereotipi zbog svoje pojednostavljenosti i nepotpunosti suviani u nastavi, Vrhovac smatra da tom problemu ipak ne moramo pristupati tako drasti no s obzirom na injenicu da su stereotipi oduvijek postojali, no ukazuje na potrebu preispitivanja na ina na koji im pristupamo i na koji ih prezentiramo u enicima. Autorica isti e da se kulturalnim razlikama openito mora pristupati s oprezom, racionalno i objektivno i da ih treba temeljiti na stvarnim injenicama. S tim se stavom u na elu sla~e i Antunac ( Antunac, 2002a), koja u svom radu isti e da stereotip o bezukusnoj i nemaatovitoj engleskoj kuhinji mo~e u nastavi poslu~iti kao poveznica izmeu kulture i civilizacije, povijesti i lingvistike, a ujedno i le~erno uvesti u nastavu dobro poznati britanski humor u vidu zbijanja aala na vlastiti ra un. 1.2. Kultura i jezik Odnos kulture i jezika slo~enog je karaktera. Neprikosnovena je injenica da se jezik usvaja uporedo s kulturom i da je suatinski vezan uz nju. Kultura oblikuje jezik i istovremeno je proizvod jezika. Oni su neodvojivi jedno od drugoga , jer jezik je kultura, a kultura je jezik (Karlov an (1991,43). Edward Sapir, kao zagovaratelj jezi nog relativizma u jezikoslovlju, naglaaava druatvenu uvjetovanost jezika kazavai kako je jezik savraen simbolizam iskustva (Sapir, 1963). Prema suvremenim pristupima prou avanju jezika u kreiranju jezika u estvuju kako iskustvo i percepcija, koji se raznovrsnim procesima u mozgu uobli uju u koncepte, tj. naae razumijevanje stvarnosti oko sebe i u kona nici u elemente jezika, tako i kultura iz koje odreeni jezik potje e. Pobornici kognitivnog pristupa prou avanju jezika naro ito isti u kulturoloaku determiniranost jezika. Tako Dirven i Radden iznose raznolika rjeaenja za rije  potkov a: u engleskom jeziku to je horseshoe, u francuskom fer cheval, dok je njema ki ekvivalent Hufeisen. Razli iti konstrukti u navedenim primjerima ukazuju na razli ito poimanje stvarnosti, odnosno entiteta u njoj: za razliku od Engleza i Francuza kod kojih je uo ljiv holisti ki pristup entitetu, tj. vienje odnosa ~ivotinje u cjelini i potkove koju nosi (engl. horseshoe, doslovno cipela za konja, franc. fer cheval, doslovno ~eljezo za konja), Nijemci se odnose samo na onaj dio ~ivotinje na koji je potkova pri vraena, tj. kopito (njem. Hufeisen, u doslovnom prijevodu ~eljezo za kopito). Druga razlika odnosi se na isticanje materijala iz kojega je izraena potkova u francuskom i njema kom jeziku, tj. fer i Eisen (~eljezo), dok Englezi antropomorfiziraju spravu i zovu je cipela za konja. 1.2.1. Interkulturalna i sociokulturna kompetencija Uz nastojanje da u enici u kontekstu u enja stranog jezika stje u komunikacijsku kompetenciju, ne smijemo zanemariti niti interkulturalnu kompetenciju. Ovaj kompleksni pojam, koji se sveobuhvatno razmatra sa stajaliata interpersonalnih komunikacijskih teorija obuhvaa, kako isti e Piral, sljedee bitne dimenzije: osobne stavove, znanje, komunikaciju, automanifestaciju i druatvene odnose (Piral, 2005). Interkulturalna se kompetencija prou ava u kontekstu verbalne kao i neverbalne komunikacije. Byram i Zarata isti u da se ne ija interkulturalna kompetencija odra~ava u interakciji s osobama iz razli itog kulturnog i jezi nog podneblja te stavljaju naglasak na usvajanju interkulturalnih stavova u svrhu ato boljeg meukulturalnog razumijevanja (Piral, 2005). Osim interkulturalne kompetencije potrebno je uzeti u razmatranje i sociokulturnu kompetenciju, koja je usko vezana s kulturom i civilizacijom naroda koji govore jezikom koji u enici u e u akoli.Vrhovac napominje da se kod osoba s razvijenom sociokulturnom kompetencijom uo ava njihovo poznavanje druatvenih uzusa i pravila u interakciji s pojedincima, kao i poznavanje druatvenih pravila i normi u interakciji.( Vrhovac (1991, 35). Dok su kod osobe koja ima razvijenu interkulturalnu kompetenciju najnaglaaenije osobine doti ne kompetencije razumijevanje strane kulture i osjetljivosti na sli nosti i razli itosti izmeu materinske i strane kulture, empatija prema lanovima drugih kultura i napori za meukulturalnom suradnjom, kod sociokulturalne kompetencije najistaknutija karakteristika je prepoznavanje i poativanje sociokulturnih pravila strane kulture. . U nastavi stranih jezika trebalo bi se te~iti meusobnom nadopunjavanju komunikacijske, sociokulturne i interkulturalne kompetencije. `toviae, u enike se treba poticati da u komunikaciji uz lingvisti ke prenose i kulturoloake elemente. S obzirom na injenicu da e se ovaj rad fokusirati na obradu kulturalnih sadr~aja, posebna pozornost posvetit e se mehanizmima pou avanja i usvajanja elemenata kulture vezanih za strani jezik koji djeca u e u ni~im razredima osnovne akole. 2. Pou avanje sadr~aja iz podru ja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podru ja u nastavi engleskog kao stranog jezika u ni~im razredima osnovne akole U Hrvatskoj se ve dulje vrijeme provodi pou avanje stranog jezika u ni~im razredima osnovne akole, tako da u enici ve u prvom razredu zapo inju s u enjem stranog jezika kao obaveznog predmeta. Naj eae je to engleski jezik, koji je od pedesetih godina proalog stoljea i najzastupljeniji strani jezik u hrvatskim akolama. Engleski jezik je globalni jezik broj jedan u sferama meunarodnog poslovanja, informacijske tehnologije, politike i mnogim drugima podru jima, ato ukazuje na potrebu pou avanja engleskog jezika u svrhu ubrzane pripreme mladih ljudi za uspjeano funkcioniranje u suvremenom druatvu. Da bi se u enike osposobilo za uspjeanu meunarodnu komunikaciju u navedenim podru jima bitno je osim jezi nih elemenata obuhvatiti i ekstralingvisti ke elemente koji su va~ni za proces komunikacije (Iri anin, 1991). Uzevai u obzir injenicu da u enje stranog jezika zapo inje ve u prvom razredu osnovne akole, a nekad i ranije, ne udi da kulturalni sadr~aji pronalaze svoje mjesto ve u ud~benicima, radnim bilje~nicama i ostalom radnom materijalu za u enje engleskog jezika za ni~e razrede osnovne akole. Ovi se sadr~aji naj eae obrauju u sklopu pojedinih nastavnih jedinica i tematski su vezani uz njih. U enicima se nude razli ite aktivnosti koje ih poti u na usporedbu elemenata kulture zemlje iji jezik u e i materinske kulture. Prepoznatljivosti britanske kulture umnogome pridonosi i pozitivan stav Britanaca prema svojim nacionalnim simbolima (Antunac, 2002b). Antunac navodi da je upravo ta injenica pogodovala airokom poznavanju britanskih nacionalnih simbola i naglaaava da stranci esto viae znaju o britanskoj kulturi i civilizaciji nego o vlastitoj (Antunac, 2002b). U radu emo se osvrnuti na zastupljenost i na in obrade sadr~aja vezanih za kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog podru ja, a kao kurpus poslu~it e ud~benici engleskog jezika za ni~e razrede osnovne akole Building Blocks 1 - 4 te Dip in 1  4. 2.1. Pou avanje kulturalnih sadr~aja u 1. i 2. razredu osnovne akole U ud~benicima engleskog jezika za prvi i drugi razred osnovne akole sadr~aji iz podru ja kulture i civilizacije zemalja engleskog jezi nog izraza su malobrojni i vezani su uglavnom uz obilje~avanje blagdana. Ovi sadr~aji uglavnom nisu vezani uz prethodnu nastavnu jedinicu, ve su dodani kao prilozi na kraju ud~benika ili radne bilje~nice. Pjesmice karakteristi ne za zemlje engleskog govornog podru ja najzastupljeniji su kulturalni sadr~aji u ud~benicima i radnim bilje~nicama za prvi i drugi razred. Osim pjesmice A Halloween Song za koju ne postoji hrvatski ekvivalent, u ud~beniku za prvi razred Building Blocks 1 te u ud~beniku za drugi razred Dip in 2 nalazimo pjesmicu Merry Christmas, a u radnim bilje~nicama za drugi razred Building Blocks 2 i Dip in 2 susreemo se s pjesmicom Jingle Bells. U enici tog uzrasta su se ve jama no upoznali s hrvatskim ina icama ovih pjesmica, ato nastavniku engleskog jezika pru~a raznolike mogunosti obrade ovih sadr~aja. Pjesmice su pogodan medij za usvajanje stranog jezika jer kombiniraju glazbu i tekst, ato olakaava u enicima memoriranje pjesmice i ini ga zabavnijim. U enici e zasigurno primijetiti da je hrvatski prijevod pjesmice Merry Chris  X Z \ v x | Jv<>dff2299":4:R:j:::<<<="=:=P=d=f=p=4>F>v>>????@<@>@@@AA>GvGMMNQRQRRaaaah5C6]mHsHh5Ch5C0JmHsHjh5CUmHsHh5CmHsHjh5CUmHsHh5C5\mHsHI z | &&d2f222V6X6$`a$$ & Fa$$a$$a$X6<@>@@@FFMMNQPQRQRRd[f[__aabbvv$a$aaffNgpgggghZh|hhhhhkltt t:tttvyzV{j{{{{{*v0҉DT,:>NPXZtvp֖DnZ2&Ph5C5\mHsHh5C6]mHsHU h5C6]h5Ch5CmHsHTtmas (Mi ~elimo sretan Bo~i) mnogo vjerniji originalu nego ato je to prijevod pjesmice Jingle Bells (Zvon ii). Ovisno o interesu u enika nastavnik mo~e na jednostavan na in ukazati u enicima na poteakoe kod prevoenja pjesmica kao ato su o uvanje ritma i rime. Aktivnosti koje se u enicima nude u ud~benicima i radnim bilje~nicama, a mogu poslu~iti kao materijal za promicanje interkulturalnosti uklju uju krae tekstove i slike vezane uz obilje~avanje Bo~ia i Uskrsa, gdje se nastavniku stranog jezika daje prostora za usporedbu bo~inih i uskranjih obi aja zemalja engleskoga govornog izraza i Hrvatske kao ato su npr. stavljanje bo~inih poklona ispod bora, ukraaavanje novogodianje jelke, oslikavanje jaja za Uskrs, uskrsna potraga za jajima (Easter egg hunt), itd. Ove aktivnosti mogu se kombinirati s ve ponuenim aktivnostima u vidu vje~bi upotpunjavanja, tra~enja rije i vezanih uz obilje~avanje Bo~ia u tra~ilicama (wordsearch) i rjeaavanja kri~aljki (crossword puzzles). Neke od moguih aktivnosti vezanih uz obradu navedenih sadr~aja obuhvaaju vje~be spajanja rije i tematski vezanih uz obilje~avanje Dana vjeatica, Uskrsa i Bo~ia s odgovarajuom slikom, opisivanja blagdanskih obi aja u materinskoj kulturi i zemljama iji jezik se u i, pjevanje bo~inih pjesmica na engleskom i hrvatskom jeziku istovremeno (npr. dje aci pjevaju na engleskom, a djevoj ice na hrvatskom jeziku i obratno) ili neposredno jedne iza druge, itd. U posljednjoj aktivnosti u enici sudjeluju ujedinjeno i u mogunosti su neposredno usporediti ina ice pjesmica, ato doprinosi uo avanju sli nosti meu njima i pribli~avanju stranoj kulturi pomou prepoznatog ekvivalentnog modela u materinskoj kulturi. Sli ne vje~be mogu se provoditi i u treem i etvrtom razredu osnovne akole, o emu e biti rije i u daljnjem tekstu, s naglaskom na proairivanju usvojenog znanja o kulturi zemalja engleskog govornog podru ja. 2.2. Pou avanje kulturalnih sadr~aja u 3. i 4. razredu osnovne akole U ud~benicima i radnim bilje~nicama engleskoga jezika za trei i etvrti razred kulturalni sadr~aji su brojnijii i raznolikiji. U ud~beniku Dip in 4 uvodi se ameri ka pjesmica folk tradicije (Oh Susanna), pa se u enici postupno upoznaju i s ameri kom kulturom i civilizacijom. I dalje se u e pjesmice vezane uz obilje~avanje blagdana, a jedna od takvih pjesmica je i Oh, Christmas Tree (Dip in 3), koja se mo~e usporediti s njema kom pjesmicom O, Tanennenbaum ukoliko u enici u e njema ki kao drugi strani jezik. Sadr~ajima vezanima uz obilje~avanje blagdana u zemljama engleskog govornog podru ja dodan je joa jedan element: prehrana. U enici imaju prilike upoznati tipi na britanska jela koja se serviraju prigodom bo~inih i uskranjih blagdana kao ato su Christmas pudding, turkey, Easter ham i sl. U ud~beniku i radnoj bilje~nici za trei razred Dip in 3 a u sklopu nastavne jedinice London u enici se upoznaju s glasovitim britanskim znamenitostima kao ato su Big Ben, Regents Park, Tower Bridge, Buckingham Palace, Trafalgar Square i mnogim drugima. Aktivnosti koje slijede sli ne su onima koje se pojavljuju u ud~benicima za prvi i drugi razred, tj. upotpunjivanje, spajanje rije i i slika, odgovaranje na pitanja, ali se nude i vje~be usporeivanja britanskih i hrvatskih znamenitosti u vidu zasebnih zadataka u kojima u enici najprije upotpunjuju re enice rije ima vezanima uz britanske, a zatim hrvatske znamenitosti (Katedrala sv. Marka u Zagrebu kao ekvivalent Katedrali sv. Pavla u Londonu, rijeka Sava supostavlja se rijeci Temzi, Muzej grada Zagreba Muzeju grada Londona i sl.). Osim o znamenitostima u enici u e i o ostalim specifi nostima britanske kulture kao ato su autobusi na dva kata (double deckers), nov ana jedinica i njezine sastavnice (pound, penny), tipi nim rasporedom prostorija u kui ( kuhinja, dnevni boravak i obiteljska soba u prizemlju, spavae sobe na katu), koje takoer otvaraju mogunosti za usporedbu dviju kultura. Komparacija tipi nog rasporeda prostorija u kui pru~a u enicima mogunosti za mnoatvo aktivnosti za razvijanje interkulturalne kompetencije kao ato su crtanje nacrta svoje kue ili stana, opis izgleda kue ili stana, usporedba izgleda tipi ne britanske kue u kue karakteristi ne za kraj u kojem ~ivimo i mnoge druge. Uz kulturalne sadr~aje vezane uz britansku kulturu i civilizaciju u radnim materijalima su zastupljeni i sadr~aji vezani uz ameri ku kulturu i civilizaciju. U ud~beniku Dip in 4 se uz nastavnu jedinicu Youve Got an E  Mai, u kojoj se kao novi likovi pojavljuju pojavljuju dje ak i djevoj ica iz Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, u enike upoznaje s ameri kim znamenitostima ( The White House, The Statue of Liberty i druge), ali isto tako i s pojmovima neodvojivo vezanima uz ameri ku kulturu i civilizaciju poput zabavnog parka Disneyland, filmske industrije u Hollywoodu, kulturom konzumiranja brze hrane poput hamburgera i ipsa, najpopularnijih sportova, itd. 2.3. Pou avanje kulture i jezika u svrhu poticanja interkulturalnosti kod u enika Nastavnicima engleskog jezika pru~aju se nebrojene mogunosti za osmialjavanje aktivnosti koje poti u na promialjanje o meukulturalnim razli itostima i sli nostima . Osnovu za takve aktivnosti pru~aju vje~be koje su ponuene u sklopu nastavnih jedinica. Primjer za jednu takvu aktivnost ponuena je u sklopu obrade nastavne jedinice Dinner at the Coopers a sastoji se od svrstavanja ispremijeaanih re enica koje se odnose na hrvatsku i ameri ku kulturu u zasebne stupce : CROATIA THE USA We..... They..... We..... They..... a)...eat turkey for Christmas. h)...eat hamburgers a lot.. b)...always have school in the morning. i)...dont wear a school uniform c)...speak Croatian. j)...go to school on foot. d)...have school in the morning and k)...play football. in the afternoon. l)...dont learn Croatian at school. e)...play baseball. m)..Dont celebrate Thanksgiving f)...spend holidays in children s camps. n)...speak English at home. g)...go to school by school bus. Osim aktivnosti koje su u enicima ve poznate poput odgovaranja na pitanja i spajanja slika s tekstom, u sklopu nastavne jedinice Youve Got Mail po prvi put se u enicima nudi usporedba leksi kih jedinica karakteristi nih za dvije glavne ina ice engleskog jezika: britansku i ameri ku. U enici se na taj na in upoznaju s rije ima koje se vezuju za jednu od varijanti engleskog jezika ( Mum - Mom ; shop  store; biscuits  cookies; sweets  candies; lift  elevator). U svrhu poticanja u enika na promialjanja o interkulturalnosti, nastavnik mo~e osmisliti aktivnosti u kojima se kompariraju kulturalni elementi triju kultura: britanske, ameri ke i hrvatske. Aktivnosti u okviru kojih bi se ovakve vje~be mogle provoditi uklju uju klasificiranje re enica u istinite ili neistinite (true/false sentences), svrstavanje re enica u odgovarajue stupce, odgovaranje na pitanja, pismenu ili usmenu komparaciju osnovnih obilje~ja dviju ili viae kultura i sl. 2.4. Uloga nastavnika u promicanju interkulturalnosti Da bi u enike ato uspjeanije senzibilizirao na promialjanja o interkulturalnosti, nastavnik stranog jezika mora i sam biti otvoren prema razli itostima izmeu materinske kulture i strane kulture (ili stranih kultura) jezika kojeg pou ava. Svrha je odgoja za interkulturalnost razvijanje meukulturalne tolerancije i suradnje izmeu kultura koje se na prvi pogled mogu initi vrlo razli itima, ali koje esto dijele i mnoge sli nosti. Nisu samo sli nosti one koje spajaju, to umnogome mogu biti i razli itosti. Nastavnikova odgovornost i zadaa u promicanju ideje interkulturalnosti meu populacijom u enika ni~ih razreda osnovne akole le~i u usmjeravanju u enika prema meukulturalnom razumijevanju, toleranciji i suradnji. Samo na taj na in mo~emo pomoi djeci da se jednog dana razviju u moderne, samosvjesne ljude s razvijenim senzibilitetom za meukulturalnu solidarnost i razmjenu, u ljude koji su u stanju razmialjati u kontekstu kako europske tako i globalne suradnje meu predstavnicima razli itih kultura. 3. Zaklju ak Segment pou avanja stranog jezika s ciljem odgoja i obrazovanja za interkulturalnost cjelo~ivotan je proces koji zapo inje ve u ranoj dobi, tj. po etkom u enja stranog jezika u osnovnoj akoli, a esto i u predakolskoj dobi. Osim usvajanju jezi nih sadr~aja pa~nja se mora posvetiti i usvajanju kulturalnih sadr~aja vezanih uz strani jezik koji djeca u e u uzrastu razredne nastave. Kulturalni se sadr~aji u ud~benicima, radnim bilje~nicama i ostalom nastavnom materijalu naj eae obrauju u sklopu pojedinih nastavnih jedinica. Sadr~aji su raznoliki i obuhvaaju u enje tradicionalnih pjesmica vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog izri aja, obilje~avanje blagdana, upoznavanje s kulturnim znamenitostima i posebnostima zemalja engleskoga govornog podru ja te dvjema glavnim ina icama engleskoga standardnog jezika: britanskom i ameri kom. Odgovoran e nastavnik u kontekstu obrazovanja za interkulturalizam posebnu pa~nju posvetiti su eljavanju materinske i strane kulture (stranih kultura) s ciljem pripreme u enika za interkulturalnu suradnju. Meukulturalan dijalog imperativ je sadaanjice u kojem brz tempo ~ivota, globalizacija i dostigua u poljima informacijskih i komunikacijskih tehnologija pretpostavljaju komunikaciju pojedinaca iz razli itih kultura baziranu na meusobnom poatovanju, toleranciji i suradnji i osnova je za odr~ivi razvoj sviju. Literatura: Antunac, M.(2002a). Stereotip  spona povijesti i kulture i civilizacije u nastavi engleskoga jezika. Strani jezici, 32 (3-4/2002), 161  167. Antunac, M.(2002b). Nacionalni simboli Velike Britanije i rano u enje engleskoga jezika. U M. Matijevi (ur.), Zbornik U iteljske akademije u Zagrebu ( 111  113). Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu, U iteljska akademija u Zagrebu. ebron, N.(2005).Uvoenje interkulturalnih elemenata u nastavu stranoga jezika s naglaskom na engleskome kao lingui franci.U M. Benjak i V. Po~gaj Had~i (ur.), Bez predrasuda i stereotipa.: Interkulturalna komunikacijska kompetencija u druatvenom i politi kom kontekstu. (str.91-117). Rijeka: Izdava ki centar Rijeka. Dirven,R., Radden,G.(2004). The Cognitive Basis of Language. U R.Dirven, M.Verspoor Cognitive Exploration of Language and Linguistics ( 1- 23), Amsterdam and Philadelphia: John Benjamins Publishing Company Iri anin,G.(1991).Veza izmeu jezika i kulture u u enju L/2. U M.Andrijaaevi,Vrhovac,Y.(ur.), Pro~imanje kultura i jezika (39 43), Zagreb: Hrvatsko druatvo za primijenjenu lingvistiku. Karlov an,V.(1991).Nastava stranog jezika kao meukulturalni kontakt. U M.Andrijaaevi,Vrhovac,Y.(ur.), Pro~imanje kultura i jezika (45 49), Zagreb: Hrvatsko druatvo za primijenjenu lingvistiku. Piral, E.(2005). Verbalna i neverbalna interkulturalna komunikacija.U M.Benjak i V. Po~gaj Had~i (ur.), Bez predrasuda i stereotipa: Interkulturalna komunikacijska kompetencija u druatvenom i politi kom kontekstu. (str. 50  90). Rijeka: Izdava ki centar Rijeka. Sapir,E.(1963). Selected Writings of Edward Sapir in Culture, Language and Personality.Berkeley and Los Angeles:University of California Press Vrhovac,Y.(1991). Pro~imanje kultura i u enje jezika. U M.Andrijaaevi,Vrhovac,Y.(ur.), Pro~imanje kultura i jezika (35 38), Zagreb: Hrvatsko druatvo za primijenjenu lingvistiku. Summary: In English textbooks for junior grades of elementary school educational contents from the area of culture and civilisation of English speaking countries are mainly taught as part of teaching units. One of primary aims of these contents to raise awareness of differences amongst cultures as well as to search for similarities, that is the common ground between cultures. This does not refer only to cultural differences between Anglo  Saxon countries on the one side and Croatia on the other, but also to the differences between the counties where English is spoken as the first language. These differences are studied on a culturological as well as lexical level. In this way students participate in comparing national symbols, amenities, habits and traditions of English speaking countries themselves and in relation to Croatia . They also take part in reflecting upon lexical differences between the two main variants of English and their equivalents in Croatian. Distinguishing features as well as intercultural similarities are outlined , which also greatly contributes to building harmonious intercultural relations. Key words: amenities, Anglo  Saxon countries, English, habits, intercultural relations, national symbols  Z\$&P. *VX ت$`a$$a$P. *Vfx~¦ڪFNjFH~p0ZRTjJ\^@Rh5C56\]mHsHh5C56\]h5C5\mHsHh5C6]mHsHh5Ch5CmHsH h5C5\:تڪFHLNhjHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnp$a$prtvxz|~οп$a$&(HJ\^>@$a$,1h. A!"#$% DyK ester@ufri.hryK Bmailto:ester@ufri.hryX;H,]ą'cs666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmH sH tH H@H  Heading 1$$@&a$5\mHsHDA D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List 6U@6  Hyperlink >*B*ph<B@<  Body Text$a$mHsHFP@F  Body Text 2$a$5\mHsHPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] caP69mX6تp78lnopcX8@0(  B S  ?LMacklijqr%&UV|}g i IJ  23HI+,57Z\np#$LO$&STZ[""$$O%P%))+!+++,,,,--D-E-`/c/////00>0@0J0K0p0r02222W2X2d2f2n2q2 3 3Q3S3?4@4J4K4f4g455555555v6x6~666666888888\9]9999999I:J:U:V:::::::;;M;O;;;<<<<<<<<*=+=N=P=&?(?f?h?t?v?@@@@@@@@BBsCtCCC5D7D^D_DgDiDYEZE]E`EEEFFFF'F(F8F9FGFHFVFXFGGGGGGGGcIdIIIKKLLlMmMqMrMMM>O?OQQQQQQ R RTTTT#WLWWWYWaWbWWWWWWWWW}XXXXYYZ ZZZ$Z&ZEZGZHZIZRZSZ]Z^ZZZZZZZZZZZT[U[[[\\ \!\W\X\~\\-]/]^]_]]]]]]]e^f^~^^^^^^c c)c+cccLMklhjprTV{}  13GI*,RTY[""""$$N%P%))++,,C-E-3 355679999<<@@BBXEZEEEGGGGGGGGGGGGGGHH?H@H`HaHvHzHHHHHHH I II"IBICImInIIIIIKKkMmMMMQQQQ#WLWWWYWWWXXZ ZZZ[[V\X\]]_]]]^^^^c ccc3++++WWWWcYdYYYZZ[[ \!\W\W\^]^ckln\^`\o(.\^`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........kl5Ccc@X02c&:@htUnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialACambria Math"qhssT 2T 2A20XcXcKQKP  $P2!xx ~Pod pojmom interkulturalizma podrazumijevamo usporeivanje razli itih mialjenja, ideja i kultura na jednom prostoru kao i sEster Ester Vidovi Oh+'0$4@P ht   Pod pojmom interkulturalizma podrazumijevamo usporeivanje razliitih miljenja, ideja i kultura na jednom prostoru kao i sEsterNormalEster Vidovi2Microsoft Office Word@@@ T՜.+,D՜.+,h hp|  G2Xc Pod pojmom interkulturalizma podrazumijevamo usporeivanje razliitih miljenja, ideja i kultura na jednom prostoru kao i s Title 8@ _PID_HLINKSAd{Zmailto:ester@ufri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxy{|}~Root Entry F(Data r1Tablez,WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q