ࡱ> 9 L8bjbj 2'lp p p 4 (<%TTT8< <%C{X "&&=$?CL M(lllllll$C} cr0.91), stavove prema itanju i iskustvo s itanjem (F(1/113)=1.66, p>0.20) i stavove prema korisnosti razli itih strategija pisanja (F(1/113)=0.78, p>0.33). Ovi rezultati nisu u skladu s naaim pretpostavkama u okviru 1. hipoteze po kojima smo o ekivali bolju kvalitetu teksta kod sudionika koji imaju pozitivnije stavove prema pisanju i vee iskustvo s pisanjem, pozitivnije stavove prema itanju i vee iskustvo s itanjem te pozitivnije stavove o korisnosti strategija pisanja (prije svega, dvije klju ne strategije pisanja za kvalitetu teksta: strategiju planiranja i strategiju ispravljanja teksta). Naaa hipoteza je, naravno, proizaala iz teorijskog okvira i empirijskih spoznaja koje ukazuju na to da veim iskustvom u pisanju i pismenom izra~avanju stavovi prema pisanju postaju pozitivniji, a kvaliteta pisanih uradaka vea. Empirijski rezultati Knudsona (1995), na primjer, pokazuju da postoji razlika u kvaliteti pisane izvedbe u odnosu na stavove prema pisanju, odnosno pismenom izra~avanju. U enici koji su imali pozitivnije stavove prema pisanju i pismenom izra~avanju u istra~ivanju su viae u kategoriji iznadprosje nih autora tekstova. Ove je rezultate potvrdio i Ellis (1994). Empirijski rezultati Flowera i Hayesa (1980) pokazuju da postoji razlika u pismenom izra~avanju s obzirom na iskustvo u pisanju tekstova (kvalitetniji pisani tekstovi kod pojedinaca s veim iskustvom u pismenom izra~avanju). Takoer, na temelju spoznaja iz literature o pozitivnoj povezanosti itanja i pisanja, o ekivali smo veu kvalitetu tekstova kod sudionika koji izra~avaju pozitivnije stavove prema itanju i pokazuju vee iskustvo u itanju. Empirijski rezultati Shella i dr. (1995), na primjer, pokazuju da su dobri pisci naj eae i dobri ita i te nalaze razlike izmeu pojedinaca koji bolje razumiju pro itani tekst i onih koji loaije razumiju pro itano u sposobnosti pismenog izra~avanja - bolje razumijevanje pro itanog zna i i bolje pismeno izra~avanje. Rott (1995) nalazi da profesionalni pisci potroae velik dio svog vremena na itanje razli itih tema i tekstova. Meyers i sur. (prema Englert i sur., 1988) nalaze da loai ita i pokazuju poteakoe u prepoznavanju tekstovne strukture, ato ima negativne posljedice na ukupno slabiju kvalitetu pisane izvedbe. Rosenberg (1993), s druge strane, nalazi da je mogue stvoriti pozitivan transfer s instruiranja o tekstovnoj strukturi na razumijevanje pro itanog. I Ackerman (1990) nalazi da su procesi razumijevanja pro itanog teksta povezani sa sastavljanjem i komponiranjem tekstova. Spivey i dr. (1989) nalaze da komponiranje vlastitih tekstova ovisi, osim o dobi u enika, i o sposobnosti itanja: bolji-loai ita i. Bolji ita i bolje komponiraju vlastite tekstove. Svi navedeni rezultati istra~ivanja, vidimo, idu u smjeru razlike u pismenom izra~avanju s obzirom na razvijenost vjeatine itanja (naro ito razumijevanja pro itanog i uo avanje strukture teksta kao sastavnica vjeatine itanja). S ovom spoznajom nastavnici openito pou avaju svoje u enike na svim razinama obrazovanja na na in da ih poti u da ato viae itaju tekstove iz razli itih podru ja, kako bi im se itanjem, osim fonda znanja, poveala i kvaliteta pismenog i usmenog izra~avanja. U okviru 1. hipoteze naaeg istra~ivanja pretpostavili smo i to da postoji vea kvaliteta tekstova kod sudionika koji izra~avaju pozitivnije stavove prema korisnosti razli itih strategija pisanja (prije svega, strategije planiranja i strategije ispravljanja teksta) u odnosu na one koji imaju negativnije stavove prema tome. I ova je naa pretpostavka proizala iz niza empirijskih podataka i teorijskog okvira koji pokazuju bolju pisanu izvedbu kod onih pojedinaca koji koriste strategije i tehnike pisanja (naro ito strategiju planiranja i strategiju ispravljanja teksta) te izra~avaju korist od njihove uporabe. Meutim, ni ovu pretpostavku naaim istra~ivanjem nismo potvrdili. Kako objasniti dobivene rezultate koji nisu u skladu s onima poznatima iz literature? Stavovi prema pisanju i itanju, prema strategijama pisanja te iskustvo s pisanjem i itanjem mjereni su Upitnikom pisanja i itanja. Upitnik je konstruiran u obliku skala procjena Likertovog tipa. Ako znamo da su skale procjena subjektivne (sudionici na njima subjektivno procjenjuju svoje psihi ke pojave) onda znamo da je glavni nedostatak takvih subjektivnih procjena to da one mogu biti tendenciozne i pogreane. Mo~emo pretpostaviti da je doalo do takvih tendencioznih, subjektivnih procjena pisanja i itanja kod dijela sudionika istra~ivanja usljed utjecaja spoznaja i ope klime koja vlada u Hrvatskoj da itanje i pisanje nisu popularne aktivnosti. Naime, pod utjecajem konzumerizma i pod krinkom suvremenosti javnosti se namee mialjenje da su itanje i pisanje zastarjele aktivnosti, koje se zamjenjuju novijima, modernijima i atraktivnijima (pretra~ivanje interneta, gledanje televizije, igranje igrica i dr.). Stoga opa populacija sve manje ita, a o pisanju da i ne govorimo (od etiri jezi ne aktivnosti koje koristimo: sluaanje, govorenje, itanje i pisanje, pisanje zauzima zadnje, etvrto mjesto po zastupljenosti, Rosandi, 2002.) jer ono ni ranije nije bilo baa popularno (izmeu ostalog, jer se pojedinici tijekom akolovanja esto ne nau e adekvatno pismeno se izra~avati te i zbog toga ato je adekvatno pismeno izra~avanje vrlo zahtjevna, kompleksna aktivnost). Usljed takvih spoznaja kod dijela sudionika istra~ivanja moglo je doi do izra~avanja negativnijih stavova prema pisanju i itanju i neadekvatnog procjenjivanja vlastitih iskustava pisanja i itanja u Upitniku pisanja i itanja, a da ti stavovi i procjena iskustava viae proizlaze iz onoga ato predstavlja javno mnijenje u Hrvata, a manje su odraz njihovih realnih i iskrenih procjena iskustava i stavova o pisanju i itanju. Tako je vjerojatno jedan broj sudionika istra~ivanja, koji je imao bolje procijenjenu kvalitetu teksta, imao ni~e rezultate na subskalama Upitnika jer ti rezultati na subskalama ne predstavljaju realno stanje njihovih iskustava pisanja i itanja i njihovih stvarnih stavova prema tim aktivnostima, ve tendenciozne odgovore koji su dani pod utjecajem onoga ato oni znaju da predstavlja javno mnijenje u Hrvatskoj. Joa jedno objaanjenje zaato nismo dobili razliku u kvaliteti teksta kod sudionika istra~ivanja s pozitivnijim stavovima prema pisanju, itanju i korisnosti strategija pisanja te iskustvom pisanja i itanja u odnosu na one s negativnijim stavovima prema tome mo~emo tra~iti i u operacionalizaciji kvalitete teksta. Naime, za potrebe ovog istra~ivanja, mi smo kvalitetu teksta operacionalizirali preko razina kognitivnog funkcioniranja (ni~e i viae razine kognitivnog funkcioniranja). Znamo da na kognitivno funkcioniranje pojedinca utje e niz imbenika koji direktno ili/i indirektno dovode do toga da pojedinac u veini situacija funkcionira na nekoj od razina kognitivnog funkcioniranja (ni~oj, srednjoj ili viaoj razini). Na kognitivno funkcioniranje pojedinca djeluju sljedei imbenici: njegovo zdravstveno stanje, stupanj obrazovanja koji je formalno i informalno stekao, posao koji obavlja, razina obrazovanja i uspjeh u akolovanju (naro ito ako se radi o u enicima i studentima), kvocijent inteligencije, socio-ekonomski status, okru~enje u kojem pojedinac ~ivi, potrebe, interesi, vrijednosti koje je pojedinac razvio, osobine li nosti i dr. Isto tako na kognitivnu razinu koju izra~ava neki napisani tekst pojedinca djeluje i njegov stupanj pismenosti i na itanosti. Svi ovi imbenici zajedno (a i neki drugi) determiniraju stupanj kognitivne razine koja se o ituje kroz napisani tekst pojedinca. Prema tome, razlika u kvaliteti teksta, operacionalizirana preko razine kognitivnog funkcioniranja pojedinca, izmeu pojedinaca s manjim i veim iskustvom u pisanju, odnosno pozitivnijim ili negativnijim stavovima prema pisanju, itanju i strategijama pisanja nije dobivena jer je kvaliteta napisanih tekstova sudionika istra~ivanja openito povezana s mnogim (nabrojanim i nenabrojanim) imbenicima kognitivnog funkcioniranja uope, a ne samo s onima obuhvaenim operacionalizacijom. Da smo u operacionalizaciju kvalitete teksta uvrstili neke elemente jezi nog, u~e pismenog izra~avanja mo~da bismo tada dobili statisti ki zna ajnu razliku u kvaliteti tekstova sudionika s pozitivnijim stavovima prema pisanju i itanju, strategijama pisanja i veeg iskustva u pisanju i itanju u odnosu na one s negativnijim stavovima i manjim iskustvom u tome. Zanimljivo je bilo pitati i same sudionike istra~ivanja ato misle o kvaliteti svojih napisanih tekstova, ato, na~alost, nismo u inili. 2. U okviru drugog problema nastojali smo ispitati postoje li razlike u uporabi strategija pisanja: strategije planiranja i strategije ispravljanja (ispitivanih na dva na ina: preko bihevioralnog uratka i preko protokola samoprocjena) s obzirom na: razli itu obrazovnu razinu sudionika istra~ivanja, stavove prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavove prema itanju i iskustvo s itanjem, i stavove o korisnosti pojedinih strategija pisanja sudionika istra~ivanja, u cilju ega smo izra unali niz t-testova. Tablica 6. Razlike izmeu obrazovnih razina sudionika istra~ivanja u uporabi strategija pisanja koja je ispitana na dva na ina. M 1M2t-testdfpBihevioralna procjena strategije planiranja1,771,700,751130,50Bihevioralna procjena strategije ispravljanja1,371,38-0,171130,87Samoprocjena o koritenju i koristi strategije planiranja1,461,450,101130,92Samoprocjena o koritenju i koristi strategije ispravljanja1,501,430,781130,44 LEGENDA: M1  aritmeti ka sredina ni~e obrazovne razine - 1. godine studija M2 - aritmeti ka sredina viae obrazovne razine - 4. godine studija t- test  razlika izmeu aritmeti kih sredina df - stupnjevi slobode p - zna ajnost t - testa Iz tablice 6. vidimo da ni jedna razlika izmeu aritmeti kih sredina nije zna ajna. Drugim rije ima, nema statisti ki zna ajne razlike (t=0,75, p>0,50) izmeu ni~e i viae obrazovne razine sudionika istra~ivanja (M1=1,77 i M2=1,70) u koriatenju strategije planiranja procjenjene bihevioralno, nema statisti ki zna ajne razlike (t=0,10, p>0,92) izmeu ni~e i viae obrazovne razine sudionika (M1=1,46 i M2=1,45) u koriatenju iste strategije procjenjene putem samoprocjena, nema statisti ki zna ajne razlike (t=-0,17, p>0,87) izmeu ni~e i viae obrazovne razine sudionika (M1=1,37 i M2=1,38) u koriatenju strategije ispravljanja teksta procjenjene bihevioralno te nema statisti ki zna ajne razlike (t=0,78, p>0,44) izmeu ni~e i viae obrazovne razine sudionika (M1=1,50 i M2=1,43) u koriatenju strategije ispravljanja teksta procjenjene putem samoprocjena. Prema tome, naau drugu hipotezu moramo odbaciti. Prema njoj smo o ekivali da sudionici viae obrazovne razine viae koriste strategije pisanja (strategiju planiranja i strategiju ispravljanja teksta). Penjui se razinama obrazovanja pretpostavili smo da se kvaliteta pismenog izra~avanja studenata buduih u itelja poveava, ato smo u okviru prvog problema i dokazali, a razlog tome smatrali smo da je, izmeu ostalog, vee koriatenje ove dvije klju ne strategije pisanja i procjene koristi od njihovog koriatenja. Uporiate za ovu pretpostavku imali smo u literaturi koja pokazuje da se poveanjem iskustava pismenog izra~avanja viae i u inkovitije koriste strategije i tehnike pisanja ato u kona nici rezultira veom kvalitetom pisanih uradaka. Meutim, suprotne rezultate od o ekivanih mo~da smo dobili iz sljedeeg razloga: sudionici istra~ivanja prije samoprocjenjivanja tvrdnji o koriatenju i koristi dvije klju ne strategije pisanja u protokolu, o strategijama pisanja nikada niata nisu uli. Da je to tako znamo iz vlastitog iskustva, iskustava nekih nastavnika u iteljskih studija na kojima smo vraili istra~ivanje, kao i iz iskustava studenata o kojima smo saznali iz grupne rasprave provedene u fokus grupi u pilot istra~ivanju. Mo~da su, stoga, sudionici istra~ivanja zbog neosvjeatenosti da su strategije pisanja korisne za pismeno izra~avanje i da ih uope upotrebljavaju, bili skloniji u protokolu navoditi da ih ne koriste ili da ih koriste manje u inkovito te da im one za ukupnu kvalitetu teksta nisu od posebne va~nosti. Oni su mo~da u uporabi strategija i tehnika pisanja i pou avani tijekom ni~ih razina akolovanja (osnovnoj i srednjoj akoli) spontanim u enjem (u enjem po modelu, u enjem pokuaajima i pogreakama) ili druga ije, meutim, ta znanja kasnije prilikom pismenog izra~avanja ne osvjeatavaju ili ih ne koriste jer ih stvarno nisu ni usvojili. Kada se sudionike fokus grupe pita o usvajanju i poznavanju kognitivnih aspekata pisanja, strategija i tehnika pisanja, oni navode da nisu pou avani o tim sadr~ajima kako na ni~im, tako ni na viaim razinama akolovanja te da o njima niata ne znaju. `kolsko pou avanje ovih sadr~aja, svakako, bi dovelo do osvjeatavanja uporabe strategija i tehnika pisanja ukoliko se one prilikom pisanja tekstova zaista i koriste, u enja kako ih koristiti ukoliko se one ne koriste te njihovu valjanu i u inkovitu uporabu s ciljem vee kvalitete pisanih uradaka. Vjerujemo, da su sudionici istra~ivanja od prije znali neato o strategijama i tehnikama pisanja i njihovoj koristi za ukupnu kvalitetu teksta, da bi piaui tekstove svjesnije obraali pa~nju na njihovo koriatenje te nakon pisanja teksta eae procjenjivali da su ih koristili te da osjeaju korist od toga. Drugo objaanjenje naaih dobivenih rezultata mo~e biti to da studenti tijekom godina studija poboljaavaju neke aspekte jezi nog izra~avanja (kompoziciju, jasnou, gramati ku i pravopisnu ispravnost i dr.), dubinu procesiranja informacija uspiju poveati s ni~e na viau razinu kognitivnog procesiranja (razviju kriti ki stav prema informacijama, rade sintezu, analizu i procjenu informacija) te, ato je klju no, poveavaju ukupnu bazu znanja koja dovodi do toga da se uradci, pa tako i pisani, znatno poboljaavaju. Zbog toga je do poboljaanja kvalitete teksta viae u odnosu na ni~u obrazovnu razinu vjerojatno doalo zbog vee ukupne baze znanja, vee uporabe viaih razina kognitivnog procesiranja informacija i kvalitetnijeg jezi nog izra~avanja sustavnim zahtjevima, poticajima i potkrepljenjima tijekom studiranja, a ne osvjeatenim, pou enim i valjano koriatenim strategijama i tehnikama pisanja. Iz ovoga nam se namee implikacija mogueg rada akolskih psihologa, koji bi u enike na razini osnovnog i srednjoakolskog obrazovanja mogli i trebali pou avati strategijama i tehnikama pisanja kao dijela pou avanja kognitivnih procesa pisanja, kako bi se njihovo pisanje, odnosno pismeno izra~avanje poboljaavalo u cilju postizanja sve viae razine stru nosti. Ovo podru je rada psihologa imalo bi i svoje mjesto na fakultetskoj razini gdje bi pou avanje pisanja bilo organizirano kao samostalno pou avanje u cilju boljeg pismenog izra~avanja kroz one oblike i vrste koje su svojstvene pojedinim strukama ili kao dio programa u enja kako u iti, koji se organiziraju na nekim fakultetima. Kako bismo u okviru 2. problema ispitali postoje li razlike u uporabi strategija pisanja (ispitanih na dva na ina) s obzirom na: stavove prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavove prema itanju i iskustvo s itanjem i stavove o korisnosti pojedinih strategija pisanja najprije smo izra unali deskriptivnu statistiku rezultata na esticama faktora (tablica 7.), a potom niz t-testova (tablica 8.). Tablica 7. Deskriptivne statistike izlu enih faktora. NMMinMaxSDF1 - stav i iskustvo s pisanjem1152,961,943,690,30F2  stav i iskustvo s itanjem1152,811,903,400,32F3  stav o korisnosti pojedinih strategija pisanja1153,041,005,000,81 LEGENDA: N  broj sudionika istra~ivanja M  aritmeti ka sredina Min  minimalan rezultat Max  maksimalan rezultat SD  standardna devijacija Tablica 8. Razlike u uporabi strategija pisanja: planiranja i ispravljanja teksta (ispitane na dva na ina) s obzirom na stavove o pisanju i iskustvo s pisanjem (rezultat na faktoru 1). M1M2t-valuedfpBihevioralna procjena strategije planiranja1,741,740,041130,97Bihevioralna procjena strategije ispravljanja1,411,340,691130,49Samoprocjena ispitanika o koritenju i koristi strategije planiranja1,441,46-0,161130,88Samoprocjena ispitanika o koritenju i koristi strategije ispravljanja1,501,440,611130,54 LEGENDA: M1 prosjek koritenja pojedine strategije s obzirom na ni~i rezultat na faktoru 1 M2 - prosjek koriatenja pojedine strategije s obzirom na viai rezultat na faktoru 1 t- test  razlika izmeu aritmeti kih sredina df - stupnjevi slobode p - zna ajnost t - testa Iz tablice 8. vidimo da nema statisti ki zna ajne razlike (t=0,04, p>0,97) u uporabi strategije planiranja procjenjivane bihevioralno (M1=1,74, M2=1,74) s obzirom na stav prema pisanju i iskustvo s pisanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 1 iz tablice 7.), kao i da nema statisti ki zna ajne razlike (t=-0,16, p>0,88) u uporabi iste strategije procjenjivane preko samoprocjena sudionika istra~ivanja (M1=1,44 i M2=1,46) s obzirom na stav prema pisanju i iskustvo s pisanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 1 iz tablice 7.). Isto tako, iz tablice 8. vidimo da nema statisti ki zna ajne razlike (t=0,69, p>0,49) u uporabi strategije ispravljanja teksta procjenjivane bihevioralno (M1=1,41, M2=1,34) s obzirom na stav prema pisanju i iskustvo s pisanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 1 iz tablice 7.), kao i da nema statisti ki zna ajne razlike (t=0,61, p>0,54) u uporabi strategije ispravljanja teksta procjenjivane preko samoprocjena sudionika (M1=1,50, M2=1,44) s obzirom na stav prema pisanju i iskustvo s pisanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 1 iz tablice 7.). Prema postavljenoj hipotezi o ekivali smo da s pozitivnijim stavovima prema pisanju i veim iskustvom u pisanju raste uporaba strategija i tehnika pisanja, naro ito onih koje se pokazuju naju inkovitijima za ukupnu kvalitetu teksta: strategije planiranja i strategije ispravljanja teksta. Meutim, ovako postavljenu hipotezu nismo potvrdili. Objaanjenja za to imamo nekoliko. Najprije, razlog mo~emo potra~iti u na inu na koji su sudionici istra~ivanja pisali tekst. Oni su tekst pisali anonimno, pa su bili svjesni da rezultat koji e tekstom postii nee utjecati na njihov osobni akademski uspjeh, ve da njihovo pisanje teksta slu~i isklju ivo istra~iva u za potrebe njegovog istra~ivanja. Zbog toga, vjerojatno, nisu bili dovoljno motivirani da planiranjem u fazi predpisanja tekst ato bolje osmisle, a ispravljanjem tekst poboljaaju u cilju stvaranja ato boljeg pisanog uratka. Drugo objaanjenje mo~emo tra~iti u postupku naaeg istra~ivanja. Sudionici istra~ivanja su najprije imali zadatak pro itati stru ni tekst, potom razmisliti o njemu i naposlijetku napisati svoj vlastiti esejisti ki (narativni) tekst na istu problemsku temu o kojoj su itali i za koju je istra~iva  pretpostavio da sudionici imaju odreeni stav. Meutim, informacije koje su sudionici dobili kroz itanje stru nog teksta mo~da su dijelu sudionika dobro doale u pisanju njihovog vlastitog teksta, tako da se tom dijelu sudionika nije nu~no razvila potreba za planiranjem onoga ato e u tekstu napisati i toga na koji e to na in u initi. Tom se dijelu sudionika takva strategija preuzimanja informacija iz pro itanog teksta vjerojatno pokazala kao najlakaa i najbr~a mogua strategija stvaranja okosnice za vlastite tekstove, meutim, koriatenje takve strategije u kona nici dovodi do najni~e kognitivne razine koja se o itovala kroz napisane tekstove - one koja je isto reproduktivna. Isto tako mo~emo pretpostaviti da su neki sudionici istra~ivanja implicitno rabili strategije pisanja prilikom pisanja tekstova, ali da njihovu uporabu nisu osvjestili, kao ni to koliko im ona poma~e za ukupnu kvalitetu teksta. Stoga, oni u samoprocjenama ne navode koriatenje strategija pisanja, kao ni to da su im one korisne za ukupnu kvalitetu teksta. Na temelju saznanja iz grupne rasprave u fokus grupi te na temelju osobnih i tuih iskustava znamo da pojedinci o kognitivnim procesima pisanja te uporabi strategija i tehnika pisanja niata ne znaju, pa je njihova procjena da strategije pisanja ne koriste i ne vide korist od njihove uporabe za kvalitetu teksta realna i kao takva zaista nije povezana s tim kakve su kvalitete napisani tekstovi (na viaoj ili ni~oj razini kvalitete). Tablica 9. Razlike u uporabi strategija pisanja: planiranja i ispravljanja teksta (ispitane na dva na ina) s obzirom na stavove o itanju i iskustvo s itanjem (rezultat na faktoru 2). M1M2t-valuedfpBihevioralna procjena strategije planiranja1,711,78-0,881130,38Bihevioralna procjena strategije ispravljanja1,431,321,231130,22Samoprocjena ispitanika o koritenju i koristi strategije planiranja1,541,352,051130,04Samoprocjena ispitanika o koritenju i koristi strategije ispravljanja1,461,460,131130,90 LEGENDA: M1 prosjek koriatenja pojedine strategije s obzirom na ni~i rezultat na faktoru 2 M2 - prosjek koriatenja pojedine strategije s obzirom na viai rezultat na faktoru 2 t- test  razlika izmeu aritmeti kih sredina df - stupnjevi slobode p - zna ajnost t - testa Iz tablice 9. vidimo da nema statisti ki zna ajne razlike (t=-0,88, p>0,38) u uporabi strategije planiranja procjenjivane bihevioralno (M1=1,71, M2=1,78) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 2 iz tablice 7.), meutim da postoji statisti ki zna ajna razlika (t=2,05, p>0,04) u uporabi strategije planiranja procjenjivane preko samoprocjena sudionika (M1=1,54 i M2=1,35) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 2 iz tablice 7.). Sudionici istra~ivanja koji imaju ni~i rezultat na faktoru 2 (stav prema itanju i iskustvo s itanjem) pokazuju veu uporabu strategije planiranja (kada njenu uporabu procjenjuju putem samoprocjena u Upitniku pisanja i itanja). Takoer, iz tablice 9. vidimo da nema statisti ki zna ajne razlike (t=1,23, p>0,22) u uporabi strategije ispravljanja teksta procjenjivane bihevioralno (M1=1,43, M2=1,32) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 2 iz tablice 7.), kao ato nema ni statisti ki zna ajne razlike (t=0,13, p>0,90) u uporabi strategije ispravljanja teksta procjenjivane preko samoprocjena (M1=1,48, M2=1,46) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 2 iz tablice 7.). Literatura pokazuje da pozitivnijim stavovima prema itanju i veim iskustvom u itanju raste i kvaliteta pismenog izra~avanja, izmeu ostalog i preko u inkovitije uporabe strategija i tehnika pisanja (naro ito onih koje se pokazuju naju inkovitijima za ukupnu kvalitetu teksta: strategije planiranja i strategije ispravljanja teksta). Meutim, mi smo dobili rezultat koji nam pokazuje da s pozitivnijim stavovima prema itanju i veim iskustvom u itanju dolazi do manje uporabe strategije planiranja prilikom pisanja nekog teksta i procjene njene manje korisnosti za ukupnu kvalitetu teksta, ato je o ito u suprotnosti s poznatim spoznajama iz literature. Pojedinci koji su u pismenom izra~avanju stru njaci, a to su, izmeu ostalog, zbog velike koli ine vremena provedenog u itanju, imaju vee znanje o strukturi teksta te prilikom pisanja nekog teksta u fazi planiranja ili predpisanja upravo pose~u za uopavanjem toga znanja. S obzirom da su sudionici istra~ivanja prije pisanja svojih autorskih tekstova imali pred sobom stru ni tekst za pro itati i to na istu temu o kojoj su kasnije pisali, vjerojatno su oni koji su na Upitniku pisanja i itanja pokazali da imaju pozitivniji stav prema itanju i vee iskustvo u itanju, kroz pro itani tekst ve dobili jasnu spoznaju o kakvoj se strukturi teksta radi i kakva je struktura teksta potrebna u tekstu koji e osobno pisati. Planiranje ato e u tekstu napisati i na koji na in, stoga im, kao strategija pisanja i nije nu~no bila potrebna. Sudionici istra~ivanja to iskazuju i kroz protokol samoprocjena uporabe strategije planiranja i njene koristi za njihov autorski, napisani tekst. Isto tako, mo~da, neki sudionici istra~ivanja koji realno imaju vee iskustvo u itanju, vole itati i prema itanju imaju pozitivne stavove spadaju meu one pojedince koji planiranje ne rade na papiru ve impicitno u svojim glavama (osvjeatavajui ili ne da to rade), a ujedno mo~da i ne znaju zna aj te strategije za ukupnu kvalitetu njihovih napisanih tekstova. Stoga, kada ih se pita da li koriste strategiju planiranja oni navode da ju ne koriste (jer ju nisu osvijestili), kao i to da im ona nije od velike va~nosti za ukupnu kvalitetu teksta. Osim toga, naa je istra~iva ki nacrt bio osmialjen tako da se radilo o pisanju tekstova neograni ene du~ine te o anonimnom pisanju tekstova, ato bi zna ilo da sudionici istra~ivanja nisu bili dodatno motivirani da napiau tekstove vee du~ine, kao ni da napiau najkvalitetnije mogue tekstove jer su znali da, kada su tekstovi pisani anonimno, nee biti evaluirani u smislu utjecaja na njihova akademska postignua. Zbog toga se, vjerojatno dio sudionika i nije trudio da kroz pisanje da svoj maksimum, koji bi onda podrazumijevao planiranje onoga ato e se napisati i na koji na in, kao i poboljaanje napisanog teksta kroz njegovo ispravljanje. Tablica 10. Razlike u uporabi strategija pisanja: planiranja i ispravljanja teksta (ispitane na dva na ina) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja (rezultat na faktoru 3). M1M2t-valuedfpBihevioralna procjena strategije planiranja1,741,74-0,051130,96Bihevioralna procjena strategije ispravljanja1,301,45-1,671130,10Samoprocjena o koritenju i koristi strategije planiranja1,351,55-2,191130,03Samoprocjena o koritenju i koristi strategije ispravljanja1,421,52-1,031130,31 LEGENDA: M1  prosjek koriatenja pojedine strategije s obzirom na ni~i rezultat na faktoru 3 M2 - prosjek koriatenja pojedine strategije s obzirom na viai rezultat na faktoru 3 t- test  razlika izmeu aritmeti kih sredina df - stupnjevi slobode p - zna ajnost t - testa Iz tablice 10. vidimo da ne postoji statisti ki zna ajna razlika (t=-0,05, p>0,96) u uporabi strategije planiranja ispitane bihevioralnom procjenom (M1=1,74, M2=1,74) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 3 iz tablice 7.), da postoji statisti ki zna ajna razlika (t=-2,19; p<0,03) u uporabi strategije planiranja ispitane putem samoprocjena sudionika (M1=1,35, M2=1,55) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 3 iz tablice 7.), da ne postoji statisti ki zna ajna razlika (t=-1,67, p>0,10) u uporabi strategije ispravljanja teksta ispitane bihevioralnom procjenom (M1=1,30, M2=1,45) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 3 iz tablice 7.), kao da i ne postoji statisti ki zna ajna razlika (t=-1,03, p>0,31) u uporabi strategije ispravljanja teksta ispitane putem samoprocjena sudionika (M1=1,42, M2=1,52) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja (ni~i-viai rezultat od prosjeka na faktoru 3 iz tablice 7.). Prema rezultatima vidimo da sudionici koji imaju pozitivnije stavove prema korisnosti strategija pisanja (iznadprosje an rezultat na faktoru 3 iz tablice 7.) viae koriste strategiju planiranja ato e u tekstu pisati (i to kad se njena uporaba procjenjivala preko samoprocjena ispitanika putem protokola). Ovakav rezultat je o ekivan u skladu s naaom postavljenom hipotezom. Pojedinci koji kroz Upitnik pisanja i itanja izra~avaju korist od strategija pisanja, pretpostavljamo, u realnoj situaciji pisanja teksta viae i koriste strategije pisanja. Ovu smo pretpostavku dokazali samo za strategiju planiranja, ali ne i za strategiju ispravljanja teksta. Objaanjenje ovakvom rezultatu mo~emo tra~iti u tome da pojedinci koji imaju pozitivne stavove prema uporabi strategija pisanja (uklju ujui i strategiju planiranja) u realnim situacijama pisanja nekog teksta openito ovu strategiju i koriste. Meutim, to nije slu aj sa strategijom ispravljanja teksta. Objaanjenje ovakvog rezultata glede strategije ispravljanja teksta mo~emo tra~iti u tome da pojedincima tijekom obrazovanja u podru ju pismenog izra~avanja nitko nikada nije ilustrirao uporabu te strategije, niti pokazao i/ili dokazao njezinu korist. Stoga je oni, neznajui za mogunost njenog koriatenja i koristi za kvalitetu pisanog teksta, niti ne koriste. Pretpostavljamo da se strategija ispravljanja teksta spontano po inje koristiti kod pojedinaca, ali tek nakon veeg iskustva pismenog izra~avanja i to onda kada su oni motivirani da napiau ato kvalitetniji/e tekst/ove. Naai ispitanici o ito nisu bili dovoljno motivirani za to da eventualnim ispravljanjem i poboljaavanjem teksta, tekst u ine ato bolje napisan, znajui da ga piau anonimno, pa stoga da i eventualna evaluacija njihovog teksta od strane istra~iva a nee niata zna iti u smislu njihovih akademskih postignua. Ovu bi strategiju pisanja (kao i druge strategije pisanja) pojedinci po eli koristiti prilikom pisanja tekstova i uo ili korist od njene uporabe i prije postizanja veeg iskustva u podru ju pismenog izra~avanja ukoliko bi ih netko pou io o njenom koriatenju i koristi za ukupnu kvalitetu teksta. Meutim, kako smo ve ranije elaborirali, to joa uvijek nije praksa u hrvatskom akolstvu. 3. U okviru 3. problema nastojali smo ispitati postoji li povezanost izmeu kvalitete teksta i uporabe strategija pisanja: strategije planiranja i strategije ispravljanja u cilju ega smo izra unali niz Spearmanovih rang korelacija. Tablica 11. Rezultati rang korelacija izmeu rezultata kvalitete teksta i uporabe strategija pisanja (planiranja i ispravljanja) ispitane na dva na ina (bihevioralnom procjenom i samoprocjenama ispitanika putem protokola). Bihevioralna procjena strategije planiranjaBihevioralna procjena strategije ispravljanjaSamoprocjena o koritenju i koristi od strategije planiranjaSamoprocjena o koritenju i koristi od strategije ispravljanjaSuma procjena kvalitete teksta0,02-0,16-0,020,08 Iz tablice 11. vidimo da ni jedna korelacija nije zna ajna. Ne postoji povezanost izmeu procjenjene kvalitete teksta i uporabe strategija planiranja i ispravljanja, ispitanih na dva na ina: bihevioralno i putem samoprocjena ispitanika. Kvaliteta teksta, operacionalizirana preko razina kognitivnog funkcioniranja, povezana je s nekim drugim imbenicima, a ne s koriatenjem strategija pisanja. Kako smo ve ranije elaborirali, o koriatenju strategija pisanja sudionici istra~ivanja vjerojatno niata ne znaju, pa ih onda i ne koriste ili ih koriste manje u inkovito te smo zbog toga dobili rezultat koji pokazuje ne postojanje povezanosti koriatenja strategija pisanja i kvalitete teksta. Bilo bi interesantno, u nekom narednom istra~ivanju osmisliti trening ili instrukcije kognitivnih procesa pisanja i uporabe strategija i tehnika pisanja, pa nakon toga ispitati njihovu uporabu prilikom pisanja teksta/ova i povezanost s kvalitetom teksta. Kvaliteta teksta, koja se prema dobivenim rezultatima u okviru 1. problema naeg istra~ivanja poveava s poveanjem obrazovne razine studenata, izgleda da je povezana s veom ukupnom bazom znanja dobivenom nizom akademskih iskustava tijekom studiranja, boljim komunikacijskim sposobnostima openito, pa tako i u pismenom izra~avanju, boljim ukupnim jezi nim znanjima i sposobnostima, nizom kognitivnih i konativnih sposobnosti koje su se kod studenata razvile tijekom studija te nizom drugih, a ne s veom i u inkovitijom uporabom strategija i tehnika pisanja. 4. U okviru 4. problema nastojali smo ispitati doprinos pojedinih prediktorskih varijabli (razli ite obrazovne razine, stavova prema pisanju i iskustva s pisanjem, stavova prema itanju i iskustva s itanjem i stavova o korisnosti pojedinih strategija pisanja) za kriterije (kvalitetu teksta i uporabu strategija pisanja). Koriaten je postupak stupnjevite (backward) regresijske analize, u kojoj se polazi od kompletne regresijske jednad~be, da bi se postepenim odbacivanjem prediktora koji ne doprinose zna ajno objaanjavanju varijance kriterija doalo do optimalno ponderirane prediktorske kombinacije. Odnosno, zadr~avaju se samo one prediktorske varijable zna ajnih beta-pondera. Koriatene prediktorske varijable prikazane su u prvom koraku stupnjevite regresijske analize, dok su u zadnjem koraku prikazani zna ajni prediktori, tj. prediktori koji imaju zna ajne beta-pondere. Tablica 12. Regresijska analiza s kvalitetom teksta kao kriterijem. Prvi korak R= ,42 R2= , 17 Adjusted R2= , 14 F(4,11)=5,83 p<,00Zavrani korak R= , 36 R2= , 13 Adjusted R2= , 13 F(1,11)= 17,30 p<,00Betat(116)p-levelBetat(116)p-levelIntercept0,110,917,770,00Godina studija0,364,100,000,364,160,00F10,050,520,61F20,121,240,22F30,121,240,22 Iz tablice 12. vidimo da se samo obrazovna razina pokazala dobrim prediktorom za prognozu kvalitete teksta (Beta=0.36, t=4,10, p<0,00). Beta je pozitivan to ukazuje na to da postoji pozitivna povezanost, odnosno ato je vea godina studija vea je kvaliteta teksta. Ostali prediktori (stavovi prema pisanju i iskustva s pisanjem, stavovi prema itanju i iskustva s itanjem, stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja) nisu se pokazali dobrim za prognozu kvalitete teksta. Tablica 13. Regresijska analiza sa strategijom planiranja (bihevioralno procjenjenom) kao kriterijem. Prvi korak R= ,19 R2= ,04 Adjusted R2= ,00 F(4,119)=1,06 p<,38Betat(116)p-levelIntercept2,950,00Obrazovna razina sudionika-0,10-1,030,30F1 Stav i iskustvo s pisanjem0,070,690,49F2  Stav i iskustvo s itanjem 0,101,010,32F3  Stav o korisnosti strategija pisanja-0,16-1,600,11 Iz tablice 13. vidimo da se ni jedan prediktor (obrazovna razina, stavovi prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavovi prema itanju i iskustvo s itanjem, stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja) nije pokazao dobrim za prognozu koriatenja strategije planiranja (procjenjivane bihevioralno). Zna i, putem nabrojanih prediktora ne mo~emo prognozirati koji e pojedinci koristiti strategiju planiranja (kada ju procjenjujemo bihevioralno). Tablica 14. Regresijska analiza sa strategijom ispravljanja teksta (bihevioralno procjenjenom) kao kriterijem. Prvi korak R= ,14 R2= ,02 Adjusted R2= ,00 F(4,110)=,55 p<,70Betat(116)p-levelIntercept3,170,00Obrazovna razina sudionika0,040,410,68F1 Stav i iskustvo s pisanjem-0,014-0,130,90F2 Stav i iskustvo s itanjem -0,12-1,130,26F3  Stav o korisnosti strategija pisanja0,101,020,31 Iz tablice 14. vidimo da se ni jedan prediktor (obrazovna razina, stavovi prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavovi prema itanju i iskustvo s itanjem, stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja) nije pokazao dobrim za prognozu koriatenja strategije ispravljanja teksta (procjenjivane bihevioralno). Zna i, putem nabrojanih prediktora ne mo~emo prognozirati koji e pojedinci koristiti strategiju ispravljanja teksta (kada ju procjenjujemo bihevioralno). Tablica 15. Regresijska analiza sa strategijom planiranja (procjenjenom preko samoprocjena ispitanika) kao kriterijem. Prvi korak R= ,29 R2= ,08 Adjusted R2= ,05 F(4,119)=2,57 p<,04Zavrni korak R= ,25 R2= ,06 Adjusted R2= ,07462995 F(1,11)=7,46 p<,01Betat(116)p-levelBetat(116)p-levelIntercept3,300,005,530,00Obrazovna razina sudionika0,030,350,73F1 Stav i iskustvo s pisanjem-0,09-0,910,37F2  Stav i iskustvo s itanjem -0,10-1,050,30F3  Stav o korisnosti strategija pisanja0,303,090,010,252,730,01 Iz tablice 15. vidimo da su se samo stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja (faktor 3 Upitnika pisanja i itanja) pokazali dobrim prediktorom za prognozu koritenja strategije planiranja (procjenjivane putem samoprocjena), (Beta=0,30, t=3,09, p<0,01). Beta je pozitivan to ukazuje na to da postoji pozitivna povezanost, odnosno to je stav o korisnosti pojedinih strategija pisanja pozitivniji to je vee koriatenje strategije planiranja. Ostali prediktori (obrazovna razina, stavovi prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavovi prema itanju i iskustvo s itanjem) nisu se pokazali dobrim prediktorima za prognozu koriatenja strategije planiranja (kada se procjenjuje putem samoprocjena). Tablica 16. Regresijska analiza sa strategijom ispravljanja teksta (procjenjenom preko samoprocjena ispitanika) kao kriterijem. Prvi korak R= ,23 R2= ,05 Adjusted R2= ,02 F(4,119)=1,54 p<,19Zavrni korak R= ,21 R2= ,04 Adjusted R2= ,03 F(1,113)=4,99 p<,030Betat(116)p-levelBetat(116)p-levelIntercept2,600,016,010,00Obrazovna razina sudionika-0,04-0,460,65F1 Stav i iskustvo s pisanjem0,040,350,73F2 Stav i iskustvo s itanjem -0,10-0,960,34F3  Stav o korisnosti strategija pisanja0,212,100,040,212,230,03 Iz tablice 16. vidimo da su se samo stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja (faktor 3 Upitnika pisanja i itanja) pokazali dobrim prediktorom za prognozu koritenja strategije ispravljanja teksta (procjenjivane putem samoprocjena), (Beta=0,21, t=2,10, p<0,04). Beta je pozitivan to ukazuje na to da postoji pozitivna povezanost, odnosno to je stav o korisnosti pojedinih strategija pisanja pozitivniji to je vee koriatenje strategije ispravljanja. Ostali prediktori (obrazovna razina, stavovi prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavovi prema itanju i iskustvo s itanjem) nisu se pokazali dobrim prediktorima za prognozu koriatenja strategije ispravljanja teksta (kada se procjenjuje putem samoprocjena). 5. ZAKLJU AK 1. U okviru prvog problema utvrdili smo da postoji zna ajna razlika u procjenjenoj kvaliteti teksta izmeu skupina koje pripadaju razli itim obrazovnim razinama te da smjer razlike ide u pravcu da skupina viae obrazovne razine ima veu kvalitete teksta u odnosu na skupinu ni~e obrazovne razine. Ovakav rezultat je u skladu s o ekivanjima. itavim nizom iskustava pismenog izra~avanja, poveanjem ukupne baze znanja i dr. poveava se kvaliteta pismenog izra~avanja studenata buduih u itelja za vrijeme studiranja. Takoer smo utvrdili da ne postoji razlika u kvaliteti teksta s obzirom na: stavove prema pisanju i iskustvo s pisanjem, stavove prema itanju i iskustvo s itanjem i stavove prema korisnosti razli itih strategija pisanja. Ovakvi rezultati u suprotnosti su s o ekivanjima. Rezultate djelomi no objaanjavamo time da je kod dijela sudionika istra~ivanja doalo do utjecaja javnog mnijenja u Hrvatskoj u smislu da pisanje i itanje i nisu baa popularne aktivnosti. Zbog toga je kod dijela sudionika istra~ivanja u Upitniku pisanja i itanja doalo do izra~avanja negativnijih stavova prema tim aktivnostima te je njihova procjena iskustava u tim aktivnostima manja od realnog stanja stvari. Ovakav rezultat suprotan od o ekivanog djelomi no smo dobili i zbog operacionalizacije kvalitete teksta s kojom smo u obzir uzeli samo procjenjenu razinu kognitivnog funkcioniranja na kojoj je napisani tekst, a ne i druge imbenike (prije svega jezi ne) koji takoer odreuju kvalitetu napisanog teksta. 2. U okviru drugog problema utvrdili smo da ne postoji razlika u uporabi strategija planiranja i ispravljanja teksta (procjenjene na dva na ina: bihevioralnom procjenom i samoprocjenama sudionika putem protokola) izmeu sudionika ni~e i viae obrazovne razine. Ovakav rezultat nije u skladu s o ekivanjima jer je iz literature poznato da poveanjem iskustava u pisanju tekstova raste i uporaba strategija pisanja. Utvrdili smo i to da ne postoji razlika u uporabi strategija planiranja i ispravljanja teksta (procjenjene na gore navedena dva na ina) s obzirom na stav prema pisanju i iskustvo s pisanjem. Ovaj rezultat je takoer u suprotnosti s onim ato je poznato iz literature, a to je da veim iskustvom u pisanju stavovi prema pisanju postaju pozitivniji, a uporaba strategija pisanja vea. Iz grupne rasprave u fokus grupi saznajemo da studenti tijekom obrazovanja nikada nisu pou avani o kognitivnim procesima pisanja i uporabi strategija i tehnika pisanja, tako da ne znaju da bi im njihova uporaba olakaala pismeno izra~avanje. Implikacija ovog rezultata ide u pravcu rada akolskih psihologa koji bi mogli organizirati pou avanje u enika o ovim procesima, kao ato bi oni mogli biti i dio programa  u enja kako u iti koji se organiziraju u akolama, razli itim savjetovaliatima i na nekim fakultetima. Ovi sadr~aji trebali bi biti i dio obrazovnog kurikuluma u cilju ato boljeg pismenog izra~avanja naaih u enika i studenata. Dobiveni rezultat koji je u nesuglasju sa spoznajama iz literature pokuaali smo objasniti i ograni enjima naaeg istra~ivanja: sudionici istra~uivanja tekst su pisali anonimno, pa se nisu dovoljno trudili da ga napiau ato bolje, ne upotrebljavajui strategije i tehnike pisanja u cilju ato bolje napisanog teksta. Takoer, prije pisanja vlastitog teksta sudionici istra~ivanja su pro itali istra~iva ev stru ni tekst o istoj temi, tako da im je istra~iva ev tekst mogao poslu~iti kao okosnica, zbog koje nisu imali potrebe upotrebljavati strategije i tehnike pisanja. Utvrdili smo i to da nema razlike u uporabi strategije planiranja (procjenjivane bihevioralnom procjenom) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem, ali da postoji razlika u uporabi strategije planiranja (procjenjivane samoprocjenama suidonika) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem. Strategiju planiranja viae koriste sudionici koji iskazuju negativniji stav prema itanju i manje iskustvo s itanjem. Literatura nam pokazuje da oni koji manje itaju i imaju negativniji stav prema itanju manje prepoznaju strukturu teksta ato je bitno kako za itanje, tako i za pisanje tekstova. Kad se takvi pojedinci nau u situaciji da moraju napisati tekst tada oni strategijom planiranja oblikuju ato e u tekstu pisati, kako bi tekst imao kakvu takvu strukturu. Takoer, pretpostavili smo da neki sudionici koriste strategije pisanja, ali da to nisu osvjestili, pa kada u upitniku trebaju procijeniti koliko ih koriste i da li imaju koristi od njihove uporabe, tada je to u pravilu manje od realnog stanja stvari. Utvrdili smo i to da nema razlike u uporabi strategije ispravljanja teksta (procjenjivane bihevioralnom procjenom i samoprocjenama sudionika) s obzirom na stav prema itanju i iskustvo s itanjem. Ovaj rezultat takoer je u suprotnosti sa spoznajama iz literature. Utvrdili smo i to da ne postoji razlika u uporabi strategije planiranja (procjenjivane bihevioralnom procjenom) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja, ali da postoji razlika u uporabi strategije planiranja (procjenjivane putem samoprocjena sudionika) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja. Ovakav rezultat je u skladu s o ekivanjima. Pojedinci koji imaju pozitivnije stavove prema korisnosti strategija pisanja u realnoj situaciji pisanja teksta strategiju planiranja koriste viae. Meutim, to nije dobiveno za strategiju ispravljanja teksta, odnosno utvrdili smo da ne postoji razlika u uporabi strategije ispravljanja teksta (procjenjene bihevioralnom procjenom i samoprocjenama ispitanika) s obzirom na stavove o korisnosti strategija pisanja. 3. U okviru treeg problema utvrdili smo da nema povezanosti izmeu kvalitete teksta i uporabe strategija pisanja: planiranja i ispravljanja teksta, ispitanih na dva na ina (bihevioralnom procjenom i samoprocjenama sudionika putem protokola). Ovaj rezultat u suprotnosti je s o ekivanjima, po kojima porast kvalitete teksta prati vea uporaba strategija pisanja, naro ito strategija planiranja i ispravljanja teksta. 4. U okviru 4. problema nastojali smo ispitati doprinos pojedinih prediktorskih varijabli -razli ite obrazovne razine ispitanika, stavova prema pisanju i iskustva s pisanjem, stavova prema itanju i iskustva s itanjem i stavova o korisnosti pojedinih strategija pisanja za kriterije - kvalitetu teksta i uporabu strategija pisanja, te na temelju regresijskih analiza utvrdili da: a) se obrazovna razina pokazala dobrim prediktorom za prognozu kvalitete teksta. Viaa obrazovna razina zna i i veu kvalitetu teksta. Ostali prediktori nisu se pokazali dobrim za prognozu kvalitete teksta; b) da se ni jedan prediktor nije pokazao dobrim za prognozu koriatenja strategije planiranja (kada se procjenjuje bihevioralno); c) da se ni jedan prediktor nije pokazao dobrim za prognozu koritenja strategije ispravljanja teksta (kada se procjenjuje bihevioralno); d) da su se stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja pokazali dobrim prediktorom za prognozu koritenja strategije planiranja (kada se procjenjuje putem samoprocjena). to je stav o korisnosti strategija pisanja pozitivniji to je vee koriatenje strategije planiranja. Ostali prediktori nisu se pokazali dobrima za prognozu koriatenja strategije planiranja (kada se procjenjuje putem samoprocjena); e) da su se stavovi o korisnosti pojedinih strategija pisanja pokazali dobrim prediktorom za prognozu koriatenja strategije ispravljanja teksta (kada se procjenjuje putem samoprocjena). `to je stav o korisnosti pojedinih strategija pisanja pozitivniji to je vee koriatenje strategije ispravljanja teksta (kada se procjenjuje putem samoprocjena). Ostali prediktori nisu se pokazali dobrima za prognozu koriatenja strategije ispravljanja teksta (kada se procjenjuje putem samoprocjena). Na kraju bi smo mogli zaklju iti da je pisanje, odnosno pismeno izra~avanje openito vrlo va~no studentima buduim u iteljima, kao i nizu drugih srodnih i manje srodnih struka kako u smislu ~ivotnih vjeatina, tako i u smislu profesionalnih kompetencija. Iz dobivenih rezultata provedenog istra~ivanja vidimo da studenti tijekom godina studiranja poboljaavaju kvalitetu svojih pisanih tekstova, ato objaanjavamo poveanjem ukupne baze steenog znanja, poveanjem komunikacijskih i opih jezi nih sposobnosti, poboljaanjem kognitivnih i konativnih sposobnosti, kao i drugih sposobnosti, znanja (u u~em smislu rije i) i vjeatina. To se dogaa, prije svega, pod utjecajem akademskih iskustava, kao i ~ivotnih iskustava studenata openito. Rezultati provedenog istra~ivanja, takoer, pokazuju da poveanje kvalitete teksta na viaoj u odnosu na ni~u obrazovnu razinu ne prati poveanje koriatenja strategija pisanja i spoznaje o njihovoj koristi za kvalitetu teksta. To smo objasnili time da je vjerojatno kod dijela sudionika istra~ivanja doalo do utjecaja onoga ato je u Hrvatskoj znano kao javno mnijenje, a to je da su itanje i pisanje zastarjele aktivnosti, koje su danas zamijenjene modernijima i atraktivnijima, pa su ti sudionici kroz samoprocjene izra~avali negativniji stav prema itanju i pisanju te svoja iskustva u okviru tih aktivnosti procjenjivali manjima. Djelomi no je dobiveni rezultat slabijeg koriatenja strategija pisanja prilikom pisanja tekstova u okviru istra~ivanja nastao i pod utjecajem nacrta istra~ivanja koji je bio takav da nije nu~no uvjetovao koriatenje strategija pisanja. Takoer smo, kroz pilot istra~ivanje, ustanovili da sudionici tog istra~ivanja o kognitivnim procesima pisanja, strategijama i tehnikama u okviru tih procesa nikada nisu niata uli, odnosno da o tome tijekom akolovanja nisu pou avani, ime objaanjavamo dio dobivenih rezultata ne koriatenja strategija pisanja prilikom pisanja tekstova u okviru naaeg istra~ivanja. Ne postojanje ovih sadr~aja u hrvatskog obrazovnom sustavu dr~imo njegovim nedostatkom te emo se zalagati na uvoenje ovih sadr~aja u obrazovni kurikulum. Takoer, intencija nam je ovim radom ukazivati na opi zna aj pisanja i pismenog izra~avanja kao dijela ~ivotnih vjeatina i sposobnosti te profesionalnih kompetencija. Ovdje se otvara i prostor rada akolskih psihologa koji bi u okviru svoga posla mogli u enike pou avati kognitivnim procesima pisanja u svrhu njihovog ato boljeg pismenog izra~avanja. Takoer bi se pou avanje moglo proairiti i na nastavnike, kao i na druge profesije kojima je pismeno izra~avanje dio posla. 6. LITERATURA Abrams, M. H. (1953). The Mirror & The Lamp: Romantic Theory and the Critical Tradition, Oxford: Oxford University Press. Ackerman, J. M. (1991). Reading, writing, an knowing: The role of disciplinary knowledge in comprehension and composing. Research in the Teaching of English, 25(2), 133-178. Ajdukovi, M., Pe nik, N. (2002). Nenasilno rjeaavanje sukoba, Zagreb: Alinea. Anderson, J. R. (1976). Language, memory and thought. Hillsdale, N.J.: Erlbaum. Anderson, J. R. (1981). Cognitive Skills and Their Acqusition. Hillsdale, Nj: Erlbaum. Anderson, J. R. (1983). The Arhitecture of Cognition. Cambridge. Mass: Harvard Univ. Press. Anderson, J. R. (1987). Metodologies for studying human knowledge. Behavioral & Brain Sciences, 10 (3): 467-477. Anderson, J. R. (1987). Skill acquisition: compilation of weak-method problem solutions. Psychological Review, 94(2): 192-210. Anderson, J. R., Boyle, C. F., Corbett, A., Lewis, M. (1988). Cognitive modeling and intelligent tutoring. Artificial Inteligence. In press. Anderson, L., Krathwohl, D. A. (2001). A taxonomy for learning, teaching and assessing: A revision of Bloom's Taxonomy of educational objectives. New York: Longman. Andrilovi, V. (1988). Metode i tehnike istra~ivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Zagreb: `kolska knjiga. Atkinson, R. C., Shiffrin, R. M. (1968). Human memory: a proposed system and its control processes. U: Spence, K. W., Spence, J. T. (1968). The psychology of human learning and motivation: Advances in research and theory, Vol. 2. New York: Academic Press. Baddeley, A. D. (1990). Human memory: Theory and practice. Boston: Allyn & Bacon. Balett, F. C. (1932). Remembering. Cambridge: Cambridge University Press. Bearne, E., Grainger, T. (2004). Literacy, Vol. 38, Number 3, Blackwell Publishing. Bereiter; C., Scardamalia, M. (1982). From Conversation to Composition: The Role of Instruction in a Developmental Process, in Glaser, R., ed., Advances in Instructional Psychology, vol. 2. (Hillsdale, N.J.: Erlbaum). Bereiter, C., Schardamalia, M. (1987). The psychology of written composition, Hillsdale, Nj: Lawrence Erlbaum. Berliner, D. C. (1996). Handbook of Educational Psychology, New York: Macmillan. Best, J. B. (1986). Cognitive Psychology, Oxford press. Be~en, A. (2002). `to danas zna i biti pismen?, asopis za obitelj, vrti i akolu Zrno, br. 49-50, Zagreb. Be~en, A. (2002). Metodi ki pristup po etnom itanju i pisanju u hrvatskom jeziku, Zagreb: Profil. Bissex, G. (1982): A Child Learns to Write and Read. U: Temple, C., Nathan, R., Burris, N., A. (1993) The Beginnings of Writing, 3rd Ed., Boston: Allyn and Bacon. Boyd, F. B. (2002). Motivation to continue: Enhancing literacy learning for stuggling readers and writers, Reading & Writing Quarterly: Overcoming Learning Difficulties, Vol. 18(3), Jul-Aug, 257-277. Bransford, J. (1979). Human cognition. Belmont, CA.: Woodsworth. Bransford, J., Sherwood, R., Vye, N., Reiser, J. (1986). Teaching thinking and problem solving: research foundations. American Psychologist. 41(10): 1078-89. Britton, J. (1987). Writing and reading in the classroom, American Psychologist, 30 (6), http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Broadbent, D. E. (1958). Perception and communication, London: Pergamon Press. Brown, A. L., Bransford, J. D., Ferrara, R. A., Campione, J. C. (1983). Learning, remembering, and understanding. U: Handbook of Child Psychology, ed. P.H. Mussen, pp. 77-166. New York: Wiley. Brown, J. S., Mc Donald, J. L., Brown, T. L., Carr, T. H. (1988). Adapting to processing demands in discourse production: The case of handwriting. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 14, 45-59. Bruner, J. (1975). Child s Talk: Learning to Use Language. New York: W., W., Norton. Bujas, Z. (1959). Psihofiziologija rada, Zagreb: Institut za higijenu rada JAZU. Caplan, D. (1999). Structure, Processing and Disorders, London: A Bradford Book. Carey, L., Flower, L., Hayes, J. R., Schriver, K. A., Haas, C. (1989). Differences in Writers' Initial Task Representation, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Cazden, C. (1976). Play with Language and Metalinguistic Awareness, in Bruner, J. et all: Play: Its Role in Development and Evolution, New York: Basic Books. Charness, N. (1989). Expertise in chess and bridge. U: Klahr, D., Kotovsky, K. (Eds.), Complex information processing: The impact of Herbert A. Simon (pp. 183-208). Hillsdale, NJ, England: Lawrence Erlbaum Associates. Chomsky, C. (1981). Write Now, Read Later, in C., B., Cazden, ed., Language in Early Childhood Education, Washinton, D.C.: National Association for the Education of Young Children. Chi, M. T. H., Ceci, S. J. (1987). Content knowledge: its role, representation, and restructuring in memory development: Advances in child development and behavior, 20:91-142. Chi, M. T. H., Glaser, R., Farr, M., eds. (1988). The Nature of Expertise. Hillsdale, Nj: Erlbaum. Clay, M. (1975). What did I write?; Portsmouth, N., H.: Heinemann. Coolins, N. (1988). Cognitive psychology, Hillsdale, Nj: Erlbaum. Cota-Bekavac, M. (2001). Usavraavanje kriti kog mialjenja i komunikacijskih vjeatina edukativnom raspravom (debatom), Suvremena psihologija, vol.4, br.1-2, 121-131. Craik, F. I. M., Lockhart, R. S. (1972). Levels of processing: A framework for memory research. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior, 11, 671-684. udina-Obradovi, M. (2000). Kad kraljevna piae kraljeviu: psiholoaki temelji u enja itanja i pisanja, Zagreb: Korak po korak. Dai, J., Mo, L. (2002). An Experimental Study of the Effects of Outline Strategies on Writing Achivement, Psychological Science (China), Vol.25 (2), March, 167-169. Dyson, A. H. (1987). Individual Differences in Beginning Composing: An Orchestral Vison of Learning to Write, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Dyson, A. H. (1989). Multiple Wolds of Child Writers: Friends Learning to Write. New York: Teachers College Press. Dyson, A., H. (1992). Whistle for Willie, Lost Puppies and Cartoon Dogs: The sociocultural dimensions of young childrens composing, or toward unmelting pedagogical pots., Educational Psychology, 40(2). Dyson, A. H. (1992). From Prop to Mediator: The Changing Role of Written Language in Children's Symbolic Repertoires, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Di Pardo, A., Freedman, S. W. (1987). Historical Overview Groups in the Writing Classroom, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Ellis, E. S. (1994). Integrating writing strategy instruction with content-area instruction: Part II-writing processes, Intervention in School & Clinic, Vol. 29, Issue 4., p219. Englert, C. S., Stewart, S. R., Hiebert, E. H. (1988). Young writer's use of text structure in expository text generation, Journal of Educational Psychology, Vol. 80, No.2, 143-151. Erikson, F. (1984). School Literacy, Reasoning and Civility: An Anthropologist's Perspective, Review of Educational Research, 54, No. 4. Farka, T. (1988). Povezanost kvalitete itanja u sebi i kvalitete pismenog izra~avanja, Diplomska radnja, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu. Feigenbaum, E., A. (1989). What hath Simon wrought? U: Klahr, K., Kotovsky (Eds.), Complex information processing: The impact of Herbert A. Simon (pp.). Hillsdale, NJ, England: Lawrence Erlbaum Associates. Flavell, J. H. (1985). Cognitive development. Englewood Cliffs, NJ.: Prentice Hall. Fllod, J., Lapp, D., Monken, S. (1995). Portofolio assessment: Teachers' beliefs and practices, Nacional Reading Conference Yearbook, No 41, pp. 119-127, U.S.A.: National Reading Conference. Flower, L. S., Hayes, J. R. (1980). The Dynamics of Composing: Making Plans and Juggling Constraints in L.,W. Gregg and E., R. Steinberg, eds., Cognitive Processes in Writing, Hillsdale, N., J.: Erbaum. Flower, L. (1987). The Role of Task Representation in Reading-to-Write,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Flower, L. (1989). Negotiating academic discours, Reading to Write Report 10, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Flower, L., Schriver, K. A., Carey, L., Haas, C., Hayes, J. R. (1989). Planning in Writing: The Cognition of Constructive Process, Carnegie Mellon Planning Project, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Flower, L., Higgins, L. (1991). Collaboration and the Construction of Meaning,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Forbus, K. D., Gentner, D. (1986). Learning physical domains: towards a theoretical framework. In Machine Learning: An Artifical Intelligence Approach, Vol. 2, ed. R., M. Michalski, Carbonell, J., Mitchell, M., Los Altos, Calif: Morgan Kaufmann. Frankovi i sur. (1963). Enciklopedijski rje nik pedagogije, Matica Hrvatska, Zagreb. Freedman, S.W. (1994). What's involved? Setting up a Writing Exchange,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Gambrell, L. B., Mandel-Morrow, L., Neuman, S. B., Pressley, M. (1999). Best Practices in Literacy Instruction, New York: The Guilford Press. Gardner, H. (1980). Artful Scribbles: The Significance of Children s Drawings, New York: Basic Books. Geist, C. A., Boydston, R. C. (2002). The effect of using written retelling as a teaching strategy on students' performance on the TOWL-2., Journal of Instructional Psychology., Vol.29 (2), Jun, 108-118. Gentner, D., Stevens, A. E. (1983). Mental Models. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Gersten, R., Baker, S. (2001). Teaching experessive writing to students with learning disabilities. A meta-analysis. The Elementary School Journal, 101, 251-272. Glaser, R. (1976). Components of a psychology of instruction: toward a science of design. Review of Eduational Research, 46 (1):1-24. Glaser, R. (1984). Education and thinking: the role of knowledge. American Psychologist, 39 (2): 93-104. Glaser, R. (1985). Alls well that begins and ends with both knowledge and process: a reply to Stenberg. American Psychologist, 40 (5): 573-74. Glaser, R. (1986). Special issue: Psychological science and education. American Psychologist, 40 (10):157 pp. Graham, S., Harris, K. R. (1996). Self-regulation and strategy instruction for students who find writing and learning challenging. U: Levy, M. i Ransdell (1996). The science of writing: Theories, metods, individual differences, and applications. Hillsdale, Nj: Erlbaum. Graham, S., Trola, G., A. (2000). Self-Regulated strategy development revisited: teaching writing strategies to struggling writers, Topics in Language Disorders, 20 (4): 1-14.  HYPERLINK "http://baze.irb.hr/ovid/ovidweb.cgi?T=selCit&F=abstract&A=display&ST=1&R=4&totalC" http://baze.irb.hr/ovid/ovidweb.cgi?T=selCit&F=abstract&A=display&ST=1&R=4&totalC Graham, S., Harris, K. (2001). The road less traveled: Prevention and intervention in written language, Speaking, reading, and writing in children with language learning disabilities: New paradigms in research and practice, pp.199-217. Graves, D., H. (1979). Let Children Show Us How to Help Them Write, Visible Language, 13, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Graves, D., H. (1983). Writing: Teachers and Children at Work, Exeter, N., H.: Heinemann. Greene, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola, Zagreb: Alinea. Greeno, J. G., Simon, H. A. (1988). Problem solving and reasoning. In Stevens Handbook of Experimental Psychology, ed. R.C. Atkinson, R. Herrnstein, G. Lindzey, R.D. Luce, pp. 589-672, New York: Wiley. Rev. ed. In press. Greeno, J. G., Coolins, A. M., Resnick, L. B. (1996). Cognition and learning. U: Berliner, D., Calfee, R., Handbook of Educational Psychology (pp.15-46). New York: Macmillan. Gundlach, R., Farr, M., Cook-Gumperz, J. (1989). Writing and Reading in the Community, in Dyson, A., H., ed., Colaboration through Writing and Reading: Exploring Possibilities, Urbana, Ill.; National Council of teachers of English. Hooper, S. R., Swartz, C. W., Wakely, M. B., De Kruif, R. E. L., Mongomery, J. W. (2002). Executive functions in elementary school children with and without problems in written expression, Journal of Learning Disabilities, Vol 35(19, Jan-Feb, 57-68. Howe, M. J. A. (2002). Psihologija u enja, Naklada Slap, Jastrebarsko. Iwao, T. (2001). Hierarchical concept maps: effect on writing, Japanese Journal of Educational Psychology, 49 (1): 11-20. Jambreai, V. (1981). Odnos uspjeanosti u itanju i akolskog uspjeha u enika osnovne akole, Diplomski rad, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu. Jay, T. B. (2003). The Psychology of Language, New Jersey: Pearson Education. Johnson-Laird, P. N. (1983). Mental Models: Towards a Cognitive Science of Language, Inference, and Consciousness. Cambridge, Mass: Harvard Univ. Press. Kantz, M. (1989). Shirley and the Battle of Agincourt: Why It Is So Hard for Students to Write Persuasive Researched Analyses, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Kantz, M. (1989). Promises of Coherence, Weak Content, and Strong Organization: An Analysis of the Student Texts, Reading-to-Writing Report 3, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Keil, M. G. (2002). One students perception of the the academic writing experience and its influence on motivation: A longitudinal case study, Dissertation Abstracts International, Vol 62(10-A), May, 3312, US. Kellogg, R. T. (1994). Cognitive psychology, London: SAGE publications. Kellogg, R. T. (2000). The psychology of Writing, Oxford University Press. Klai, B. (1990). Rje nik stranih rije i, Zagreb: Nakladni zavod MH. Klahr, D. (1984). Tranzition processes in quantitative development. U: R.J. Sternberg (Ed.) Mehanisms of cognitive development (pp. 102.139), San Francisco: Freeman. Knafli, L. (2002). How family literacy influences the child literacy, Psiholoska Obzorja/Horizons of Psychology, Vol 11(2), 37-52. Knudson, R. E. (1995). Writing experiences, attitudes, and achievement of first to sixth graders, Journal of Educational Research, Vol. 89, Issue 2, pp. 90-97, U.S.A.: Heldref Publications. Kos, R., Maslowski, C. (2001). Second graders perceptions of what is important in writing, Elementary School Journal, Vol. 101, Issue 5. Lawrence, L. (1998). Montessori Read and Write, A Parents' Guide to Literacy for Children, UK: Ebury Press. Lawrence, L. (2003). Montessori itanje i pisanje, Hena Com, Zagreb. Lesgold, A. M., Perffeti, C. A. (1981). Interactive Processes in Reading. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Logan, R. K. (1986). The alfahabet effect: The impact of the phonetic alphabet on the development of Western civilization. New York: William Morrow. Loofbourrow, P. T. (1992). Composition in the context of cap: A case study of the interplay between assesment and school life, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Lo Schiavo, F. M., Shatz, M. A. (2002). Students reasons for writing on multiple choice examinations, Teaching of Psychology, 29 (2): 138-140. Mandler, J. M., Johnson, N. S. (1976). Some of the thousand words a picture is worth. Journal of Experimental Psychology: Human learning and memory, 3, 386-396. Mary, W., Thorogood, L., Jones, D. (2002). How school volunteers can help to raise standards and enthusiasm for literacy, Early Child Development & Care, Vol 172(4), Aug, 371-377. Mayer, R. E. (1987). Educational Psychology, a cognitive approach. Boston. Little, Brown and company. McLane, J. B., McNamee, G. D. (1990). Early Literacy, Cambridge, Massachusetts, London, England: Harvard University Press . Mejovek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istra~ivanja, Jastrebarsko: Naklada Slap. Milas, G. (2005). Istra~iva ke metode u psihologiji i drugim druatvenim znanostima, Jastrebarsko: Naklada Slap. Miller, G. A. (1956). The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychological Review, 63, 81-97. Mu~i, V. (2002). Vrjednovanje i ocjenjivanje pismenosti, asopis za obitelj, vrti i akolu Zrno, br. 49-50 (74-74); Zagreb. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske (2006): Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Zagreb. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske (1993). Program hrvatskog jezika za gimnazije i za strukovne kole u Republici Hrvatskoj, Zagreb. Nelson, J., Hayes, J. R. (1988). How the writing context shapes colledge students strategies for wriring from sources, Expert and novice writers,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Nelson, J. (1992). Constructing a research paper: a sudy of students goals and approaches,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Newell, A., Simon, H. A. (1972). Human Problem Solving. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall Inc. Nixon, J. G., Tropping, K. J. (2001). Emergent writing: The impact of structured peer interaction, Educational Psychology, Vol 21(2), Mar, 41-58. Nuttall, E. V., Devaney, J. L., Malatesta, N. A., Hampel, A. (1998). Writing assessment results, Assessing and screening preschoolers: Psychological and educational dimensions (2nd ed.), (pp.396-406). Oldfather, P. (2002). Students' experiences when not initially motivated for literacy learning, Reading & Writing Quarterly: Overcoming Learning Difficulties. Vol 18(3), Jul-Aug, 231-256. Oldfather, P. (2002). Introduction: Overcoming motivation problem sin literacy learning: Part 1 of 2, Reading & Writing Quarterly: Overcoming Learning Difficulties. Vol 18(3), Jul-Aug, 201-203. Olive, T., Kellogg, R. T. (2002). Concurrent activation of high-and-low-level production processes in writing composition, Memory & Cognition, Vol 30(4), Jun, 594-600. Opa i, N. (2006). Intervju u prilogu Mediteran dnevnog lista Novi list, str. 2-3. Paris, S. G., Cunningham, A. E. (1996). Children Becoming Students. U: Berliner, D.C. i Calfee, R.C. (Eds.). Handbook of Educational Psychology, pp. 117-147, New York: Macmillan. Peck, W. C. (1989). The Effects of Promts Upon Revision: A Glimpse of the Gap Between Planing and Performance (Reading To Write Report 7),  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Perffetti, C. A., Lesgold, A. M. (1979). Coding and comprehension in skilled reading. U: Theory and Practice of Early Reading, ed. L., B., Resnick, P., Weaver. Hillsdale, Nj: Erlbaum. Petz, B. (1992). Psihologijski rje nik, Zagreb: Prosvjeta. Petz, B. (2005). Psihologijski rje nik, Zagreb: Prosvjeta. Philipps, S. (1996). Predvje~be pisanja, Jastrebarsko: Naklada Slap. Piaget, J. (1970). Piaget's theory. U: Mussen, P., Handbook of child psychology (3rd ed.), (Vol.1, pp 703-732), New York: Wiley. Potelle, H., Passerault, J. M. (2002). Effect of the hierarchical organization of procedures on the planning of procedural text, Psychologie Francaise, Vol 47(1), Mar, 53-59. Project Criss,  HYPERLINK "http://www.projectcriss.com/principl.htm" http://www.projectcriss.com/principl.htm Raphael, T. E., Englert, C.S. i Kirschner, B. M. (1986). The impact of text structure instruction and social context on students comprehension and production of expository text, Research Series No. 177., East Lansing: Michigan State University, Institute for Research on Teaching). Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap. Raymond, E. W., Rosenberg, S. (1993). Knowlwdge of Text Coherence and Expository Writing: A Developmental Study, Journal of Educational Psychology, Vol. 85., No. 1, 152-158. Resnick, L. B. (1981). Instructional psychology, Annual Review of Psychology, 32: 659-704. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2001). Razgovori sa zrcalom, Zagreb: IEP. Rosandi, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta, Zagreb: Profil. Rosandi, D. (2007). itanje i pisanje  znanja i vjeatine, `kolske novine, br. 4., str. 4. Rosenberg, V. M. (1989). Reading, Writing, Thinking, New York: Random House. Roskos, K., Christie, J. (2002). Examining the play-literacy interface: A critical review and future directions, Journal of Early Childhood Literacy, Vol. 1(1), Apr 2001, 59-89. Roth, F. P. (2000). Narrative writing: Development and teaching with children with writing difficulties, Topics in Language Disorders, Vol 20(4), Aug, 15-28. Rumelhart, D. E., Norman, D. A. (1978). Accretion, tuning, and restructuring: three models of learning. U: Semantic Factors in Cognition, Cotton, J., W., R., L., Klatzky. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Sabljak, LJ. (2002). Koliko su pismeni hrvatski graani, asopis za obitelj, vrti i akolu Zrno, br. 40-50, Zagreb. Scardamalia, M. (1981). How Children Cope with the Cognitive Demands of Writing, U: Frederiksen, C., H. i Dominic, J., F. eds., Writing: Process, Development and Communication, Hillsdale, N.J.: Erlbaum. Scardamalia, M., Bereiter, C., Steinbach, R. (1984). Teachability of reflective processes in written composition, Cognitive Science, 8: 173-90. Shiffrin, R. M., Schneider, W. (1977). Controlled and automatic human information processing: II. Perceptual learning, automatic attending, and general theory. Psychological Review, 84:127-90. Schmandt-Besserat, D. (1988). From accounting to written language. U: B.,A. Rafoth, D.L. Rubin (Eds.), The social construction of written communication (pp.119-130). Norwood, NJ: Ablex. Schneider, W. (1985). Training high performance skills: Fallacies and guidelines. Human Factors, 27(3):285-300. Schriver, K. A. (1991). Plain language for expert or lay audiences: Designing text using protocol-aided revision,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Smith, F. (1975). Comprehension and learning: A conceptual framework for teachers. New York: Holt, Rinehart i Winston. Sori, I., Palek i, M. (2002). Adaptacija i validacija list-upitnika za ispitivanje strategija u enja kod studenata, Suvremena psihologija, vol.5, br.2., 253-271. Sperling, M., Freedman, S. W. (1987). A Good Girl Writers Like a Good Girl: Written Response and Clues to the Teaching/Learning Process,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Sperling, M. (1991). High School English and the Teacher-Student Writing Conference: Fine-Tuned Duets in the Ensemble of the Classrom,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Sperling, M. (1995). Revealing the teacher as reader: A framework for discussion and learning,  HYPERLINK "http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html" http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html Spivey, N., King, J. R. (1989). Readers as Writers Composing from Sources, http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html StatSoft, Inc. (2005). STATISTICA (dana analysis software system), version 7.1. www.statsoft.som. Stein, M., Dixon, R. C. (1994). Effective writing instruction for diverse learners, School Psychology Review, Vol. 23, Issue 3. Sternberg, R. J. (1985). Alls well that ends well, but its a sad tale that begins at the end: a reply to Glaser, American Psychologist, 40 (5): 571-73. Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. oljan, N. N., Kova evi, M. (1991). Kognitivna znanost, Zagreb: `kolske novine. Taylor, B. M. i Beach, R. W. (1984). The effects of text structure instruction on middle-grade students comprehension and production of expository text. Reading Research Quarterly, 19, 134-146. Temple, C., Steele, J. L., Meredith, K. S. (1998). Radionica za pisanje: od samoizra~avanja do izra~avanja stajaliata, Pripremljeno za projekt itanje i pisanje za kriti ko mialjenje, Vodi  kroz projekt VII, Zagreb: Otvoreno druatvo Hrvatska. Troia, G. A., Graham, S. (2002). The effectiveness of a highly explicit, teacher-directed strategy instruction routine: Changing the writing performance of students with learning disabilities, Journal of Learning Disabilities; Vol. 35(4), Jul-Aug. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dje ja psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-`teti, V., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-Vern. Vizek-Vidovi, V. (2005). Cjelo~ivotno obrazovanje u itelja i nastavnika: viaestruke perspektive, Institut za druatvena istra~ivanja u Zagrebu: Biblioteka Znanost i druatvo. Walser, T., M. (2001). Teaching self-management of writing strategies to promote transfer, Dissertation Abstracts International, A Humanities and Social Sciences. Vol 61 (12-A), 4709, US: Univ Microfilms International. Warden, C. A. (2000). EFL business writing behaviors in differing feedback environments, Language Learning, Vol. 50 (4), p. 573-616. West, J. (2002). Motivation and access to help: The influence of status on one child's motivation for literacy learning, Reading & Writing Quarterly: overcoming Learning Difficulties. Vol 18(3), Jul-Aug, 205-229. Wigfield, A., Eccles, J. S. (2002). Development of Achievement Motivation, San Diego: Academic Press. Williams, M., Thorogood, L., Jones, D. (2002). How school volunteers can help to raise standards and enthusiasm for literacy, Early Child Development & Care, Vol .172(4), Aug, 371-377. Wittig, A. F., Belkin, G. S. (1992). Uvod u psihologiju, MUP RH, Zagreb. Wollman-Bonilla, A. J. E. (2001). Family involment in early writing instruction, Journal of Early Childhood Literacy, Vol. 1(2), August, 167-192. Wong, B. Y. L. (2000). Writing strategies introduction for expository essays for adolescents with and without learning disabilities, Topics in Language Disorders. 20 (4): 29-44. Woodworth, R. S. (1938). Experimental psychology. New York: Harry Holt. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology, Boston: Allyn and Bacon. 153. Zarevski, P. (1995). Psihologija pamenja i u enja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 7. PRILOZI Tablica 17. Rubrike za procjenu pisanja pri e. PISANJE PRI E Ime i prezime________________ Datum________________ Razred________________ Ocjena u enikova rada: 0= nedovoljno 1=dovoljno 2=dobro 3=vrlo dobro 4= izvrsno Naslov__________________________________________________________________ Ocjena Cilj __________________________________________ 0 1 2 3 4 * Uvod u pri u poti e interes. a. itatelj je stavljen u srediate pri e. b. Sadr~aj stvara neizvjesnost. c. Likovi su suo eni s problemom. * itatelj mo~e predvidjeti zaplet i posljedice. a. Likovi mogu biti ugro~eni snagom prirode. b. Sukob izmeu likova mo~e zavraiti gubitkom voljene osobe. c. Zbog krive odluke likovi mogu osjeati krivo. * itatelj mo~e predvidjeti mogui kraj pri e. a. Iz sadr~aja se mo~e predvidjeti kraj. b. Zbog likova nasluujemo ato e oni u initi. c. Sukob u pri i ima predvidljiv zavraetak. Sadr~aj_______________________________________ * Detalji se koriste kako bi se stvorila napetost u pri i. 0 1 2 3 4 a. Opisi ine pri u zanimljivom. b. Opisi ine likove zanimljivim i uvjerljivim. c. Opisi okoline ine radnju uvjerljivijom. * Kraj pri e pisac zavraava s: a. poukom. b. likovi govore o svojim do~ivljajima. c. likovi se vraaju ~ivotu prije po etka radnje. Pravopis______________________________________ 0 1 2 3 4 Pravopisne greake ne ometaju itanje pri e. Pravilna upotreba rije i koje opisuju likove i radnju pri e BILJE`KE I KOMENTARI_______________________________________________________ Izvor: Gambrell, L. B., Mandel-Morrow, L., Neuman, S. B., Pressley, M. (1999). BestPractices in Literacy Instruction, New York: The Guilford Press. Tablica 18. Obrazac za voenje biljeaki o napretku u enika/studenta. I Ime i prezime_________________________Datum  itanje PisanjeGovor Izvor: Gambrell, L. B., Mandel-Morrow, L., Neuman, S. B., Pressley, M. (1999). Best Practices in Literacy Instruction, New York: The Guilford Press. Tablica 19. Primjer moguih biljeaki o zapa~anju. Sastavnice PraenjaPOTPUNO ovladao znanjem i vjeatinamaNESIGURAN u znanju i vjeatinamaNIJE ovladao znanjem i vjeatinama Pismeno izra~avanjeProvodi oluju ideja, planira ato e u tekstu napisati, pretpostavlja publiku, pravi skicu onoga ato e napisati, tekst viaestruko ispravlja i dr.Ne zna samostalno planirati ato e u tekstu napisati, ne zna samostalno napraviti skicu, ispravljanje je samo u tragovima i dr.Ne planira ato e u tekstu napisati, ne pravi skicu, ne koristi oluju ideja, ne koristi strategiju ispravljanja teksta i dr.  Izvor: Gambrell, L. B., Mandel-Morrow, L., Neuman, S. B., Pressley, M. (1999). Best Practices in Literacy Instruction, New York: The Guilford Press. Tablica 20. Liste ozna avanja za procjenu uporabe strategija i tehnika pisanja kod u enika/studenta. PROCJENA STRATEGIJA I TEHNIKA PISANJA Ime i prezime______________________________ Datum________________________ Upute: Prilikom procjene strategija i tehnika pisanja teksta koje u enik/student koristi, stavite znak " u odgovarajui stupac. Ponaaanje Stalno Povremeno Rijetko Biljeake PRIJE PISANJA TEKSTA Postavlja cilj Pretpostavlja publiku Provodi oluju ideja Planira ato e napisati Izrauje skicu Tra~i pomo kolega ili nastavnika ZA VRIJEME PISANJA TEKSTA Rukopis piae ugrubo Rukopis ~eli dovesti do kraja Tra~i pomo kolega ili nastavnika NAKON PISANJA TEKSTA Viaestruko ispravlja tekst Tra~i pomo kolega ili nastavnika Dodatni kriteriji Izvor: Gambrell, L. B., Mandel-Morrow, L., Neuman, S. B., Pressley, M. (1999). Best Practices in Literacy Instruction, New York: The Guilford Press. Tablica 21. Liste ozna avanja za procjenu uporabe strategija i tehnika pisanja kod u enika /studenata. POPIS STRATEGIJA I TEHNIKA PISANJA Ime i prezime______________________________ Datum________________________ S= STALNO P= POVREMENO R= RIJETKO S P R 1. Pokazuje interes i ljubav prema pismenom izra~avanju. 2. Postavlja cilj pisanja teksta. 3. Pretpostavlja tko e mu biti publika. 4. Prije pisanja teksta provodi oluju ideja. 5. Planira ato e u tekstu napisati. 6. Plan ili skicu teksta radi u glavi. 7. Plan ili skicu teksta piae na papir. 8. Postavlja pitanja ako mu neato nije jasno. 9. Prou ava izvore prije pisanja teksta. 10. Rukopis piae  ugrubo . 11. Rukopis odmah ~eli dovesti do kraja. 12. Tekst ispravlja nakon pisanja rukopisa u grubo. 13. Tekst ispravlja slojevito (viaestruko). 14. Konzultira se s kolegama prilikom pisanja teksta. 15. Konzultira se s nastavnikom prilikom pisanja teksta. 16. Naj eae se konzultira prije po etka pisanja teksta. 17. Naj eae se konzultira za vrijeme pisanja teksta. 18. Naj eae se konzultira nakon pisanja teksta. Izvor: Gambrell, L. B., Mandel-Morrow, L., Neuman, S. B., Pressley, M. (1999). Best Practices in Literacy Instruction, New York: The Guilford Press. UPITNIK PISANJA I ITANJA UPUTA ISPITANICIMA: Ispred Vas nalaze se odreene tvrdnje. Ozna ite koliko esto se svaka tvrdnja odnosi na Vas. Pri tome upotrebljavajte sljedeu skalu na kojoj brojevi imaju zna enje: 1 - uope se ne odnosi na mene - uglavnom se ne odnosi na mene - niti se odnosi niti se ne odnosi - uglavnom se odnosi na mene - u potpunosti se odnosi na mene 1. Volim pisati. 1 2 3 4 52. Volim itati. 1 2 3 4 53. Sve bih prije radio/la nego pisao/la.  1 2 3 4 54. Radije itam nego gledam TV.  1 2 3 4 55. Pisanje smatram gubljenjem vremena.  1 2 3 4 56. Svaki tjedan napiaem neki oblik teksta. 1 2 3 4 57. Ne volim itati. 1 2 3 4 58. Kada piaem o nekoj temi viae mislim o njoj. 1 2 3 4 59. Prije pisanja teksta razmialjam ato itatelj/i zna/ju o temi o kojoj piaem. 1 2 3 4 510. Mislim da ne znam dobro pismeno izraziti svoje misli. 1 2 3 4 511. Izbjegavam itati kad god mogu. 1 2 3 4 512. Rijetko piaem tekstove. 1 2 3 4 513. itam samo kad moram. 1 2 3 4 514. Svaki dan neato pro itam.  1 2 3 4 515. Pisanjem pro iaavam vlastite misli i osjeaje. 1 2 3 4 516. itao/la bih viae da mi slobodno vrijeme to dopuata. 1 2 3 4 517. Prije nego krenem pisati tekst postavim si ciljeve koje ~elim ostvariti. 1 2 3 4 518. Pisanje smatram korisnim za sebe. 1 2 3 4 519. Radije u itati knjigu nego raditi neato drugo. 1 2 3 4 520. Mislim da je napraviti plan pisanja jako bitno za samo pisanje.  1 2 3 4 521. Mnogo vremena utroaim na planiranje onoga ato u napisati. 1 2 3 4 522. Mislim da imam dara za pisanje. 1 2 3 4 523. Pisanje tekstova jako me zamara. 1 2 3 4 524. eae bih pisao/la tekstove kad bih imao/la vremena. 1 2 3 4 525. Misli koje imam o temi prvo strukturiram pa onda krenem pisati. 1 2 3 4 526. Mnogo vremena provodim u itanju. 1 2 3 4 527. Nikad nisam volio/la pismeno izra~avanje.  1 2 3 4 528. Volim pisati o svemu i sva emu. 1 2 3 4 529. Planiranje ato u pisati smatram vrlo bitnim za kvalitetu teksta. 1 2 3 4 530. Rijetko itam jer mi je itanje dosadno i zamorno. 1 2 3 4 531. Piaem tekstove samo kad moram. 1 2 3 4 532. Ispravljanjem teksta poboljaavam kvalitetu teksta. 1 2 3 4 533. Sve misli koje mi prou kroz glavu o temi o kojoj piaem nastojim prenijeti na papir kada piaem esej. 1 2 3 4 534. Dobro unaprijed isplaniram ato u napisati u tekstu. 1 2 3 4 535. Prije pisanja nastojim jasno definirati temu ili ideju o kojoj u pisati. 1 2 3 4 5 Tablica 22. Rezultati faktorske analize Upitnika pisanja i itanja (Varimax normalizirana rotacija). Redni broj estice upitnikaFaktor 1Faktor 2Faktor 3h1.,834,154,1960,7592.,154,809,0930,6873.-,519-,186-,1360,3234.,024,661,0490,4395.-,399-,158-,0280,1856.,565,078,1140,3397.-,143-,700,0390,5128.,352,204,3890,3179.,073,165,5170,30010.-,621,187-,0700,42611.-,176-,693-,0700,51612.-,569-,211-,1420,38913.-,162-,756,0530,60114.,236,622,0660,44715.,680,207,1510,52816.,133,692,0180,49717.,262,147,6410,50118.,668,084,2640,52319.-,029,783,0290,65820.,118-,157,7790,64521.-,037-,163,6310,42622.,754,017,1370,58823.-,647-,025-,0060,42024.,668,167,2450,53525.,170-,091,6760,49426.-,014,883,0050,78027.-,668,087-,0120,45428.,662-,132,2630,52429.,167-,200,7620,64930.-,066-,697,2120,53631.-,674-,081-,0740,46732.,095,125,4740,24933.,473,114,1710,26634.,195-,128,6840,52235.,331,019,6430,523Karakteristi ni korijen6,6715,9374,418Proporcija objaanjene varijance,191,170,126Postotak ukupno objaanjene varijance 48,645Masno su otisnute saturacije >.030 PROTOKOL UPORABE I KORISTI OD STRATEGIJA PISANJA Molimo Vas da odgovorite na sljedea pitanja tako da zaokru~ite to an odgovor: 1. Planirao/la sam ato u u tekstu napisati. DA - NE 2. Planiranje ato u napisati inio/la sam: PRIJE PISANJA - ZA VRIJEME PISANJA 3. Plan ili skicu sam: PISAO/LA NA PAPIR - RADIO/LA U GLAVI 4. Mislim da je planiranje onoga ato u napisati podiglo razinu kvalitete teksta. DA - NE 5. Za planiranje onoga ato u napisati potroaio/la sam sljedeu koli inu vremena: MALO - DOSTA 6. Radio/la sam ispravke na tekstu. DA - NE 7. Ispravljanje sam radio/la: ZA VRIJEME PISANJA - NA KRAJU KAD JE TEKST BIO NAPISAN 8. Mislim da je ispravljanje napisanog podiglo kvalitetu teksta. DA - NE 9. Za ispravljanje napisanog potroaio/la sam sljedeu koli inu vremena: MALO - DOSTA 10. Viae vremena sam ispravljao/la: SADR}AJNE POGRE`KE - MEHANI KE POGRE`KE TEKST: BROJ ANO ILI/I OPISNO OCJENJIVANJE U ENIKA OSNOVNE `KOLE Brojna ispitivanja pokazala su slabe metrijske karakteristike akolskih ocjena. Bez obzira jesu li posrijedi pismeni ili usmeni odgovori, objektivnost akolskih ocjena vrlo je niska. U jednom klasi nom ispitivanju (Bujas, 1966) iste akolske zadae dane su na nezavisno ocjenjivanje kompetentnim ocjenjiva ima. Pokazalo se da vrlo rijetko etiri ocjenjiva a sla~u o ocjeni, a razlika je u nekim zadaama varirala od nedovoljnog do odli nog. U ocjeni akolskih zadaa, zaklju eno je, sudjeluje viae ocjenjiva  nego u enikov rad. Kada su ocjenjiva ima dane iste akolske zadae u razmaku od godinu dana, pokazalo se da je koeficijent autokorelacije (vlastite povezanosti ili potvrda vlastitog suda) ocjena takoer nizak. Ocjene istih ocjenjiva a koreliraju ipak viae nego ocjene razli itih. Valjanost akolskih ocjena mo~e se provjeriti tako da se ocjene, koje pojedini ocjenjiva i daju istim pismenim ili usmenim odgovorima, usporedbe sa srednjim ocjenama, koje je viae ocjenjiva a dalo istim odgovorima, ili da se usporede s valjanim kriterijima aktualnog znanja u enika, kao ato je test znanja. Provjeravanje valjanosti ocjena (Bujas, 1966) kriterijem prosje ne ocjene pokazalo je da mogua pogreaka iznosi otprilike jednu jedinicu, ato zna i da bi prava ocjena nekog odgovora mogla biti svaka vrijednost u intervalu +/- dane ocjene. Usporeivanje ocjena s rezultatima u testu znanja (Bujas, 1966) pokazalo je da su korelacije izmeu prosje nih ocjena razreda i prosje nih uspjeha razreda u testu bile sljedee: 0,26 za matematiku, 0,17 za biologiju, 0,03 za materinski jezik i -0,13 za fiziku. Ove korelacije pokazuju vrlo slabu pozitivnu te vrlo slabu negativnu povezanost ocjena s rezultatima u testu za fiziku. Autori su nadalje doali do zaklju ka da je prilagoenost akolskom sistemu najva~nija osobina koju nastavnici procjenjuju na tradicionalnim akolskim ispitima (Abrami, 1988). Specifi na znanja iz razli itih predmeta o ito nisu ono ato se mjeri. Brojni su i izvori pogreaaka koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu, jer u praksi ocjenjiva  sam definira kriterije, a na to djeluju mnogi faktori, kao npr.: osobna jednad~ba ocjenjiva a (blag ili strog), njegova stru na sprema, spol, trenutno raspolo~enje, halo efekt. Zbog mnogih nedostataka broj anog ocjenjivanja javila se potreba za promjenom sustava ocjenjivanja. Bujas (1941, prema Jergovi, 1992) je dokazao da se ocjenjiva i izmeu sebe bolje slau pri davanju ocjene dovoljan(2) i odli an (5), nego pri davanju ocjene dobar (3) i vrlo dobar (4), jer ocjene 3 i 4 obuhvaaju manje dijelove skale nego ocjene 2 i 5. Ocjenjiva , dakle, postavlja mjerni instrument u kojem je dio skale u sredini zgusnutiji nego na granicama. Umjesto do sada prividno kvantitativnije skale od pet ocjena, Bujas (1941, prema Jergovi 1992) predla~e kvalitativnu skalu od tri stupnja: ne zadovoljava, zadovoljava i zadovoljava s odlikom. Manji broj ocjena smanjuje osjetljivost instrumenta, ali time se posti~e to nije mjerenje. Ovaj autor zastupa stajaliate da je isto tako komisijsko ocjenjivanje to nije od pojedina nog. Autorica Bartolovi (1982, prema Ba un, 1987) je dokazala da uobi ajeni na in ispitivanja ima najslabije metrijske karakteristike. Ocjene odreene uz koriatenje standarda po sredini skale su neato bolje, a relativno najbolju objektivnost, dosljednost, to nost i osjetljivost pokazale su ocjene dobivene usporeivanjem u parovima. Bakovljev (1975, prema Ba un, 1987) smatra da su stimulativne samo ocjene dane na temelju usporeivanja obrazovnih rezultata s realnim mogunostima u enika. Ostaje otvoreno pitanje da li bi takav sistem djelovao motivirajue, jer je bitan samo ulo~eni trud, a ne i postignuti rezultati, te kako utvrditi koliko je truda netko ulo~io u odreeni rad. Zbog svih navedenih nedostataka broj anog ocjenjivanja i prijedloga istra~iva a da se ocjenjivanje u ini objektivnijim, bilo je pokuaaja da se u obrazovnoj praksi broj ano ocjenjivanje zamjeni opisnim. Dvije su osnovne pretpostavke za provoenje sustava praenja i opisnog ocjenjivanja: individualizacija nastave i operacionalizacija nastavnih zadataka. Individualizacija u nastavi je trebala bolje osigurati ostvarivanje odgojnih i obrazovnih ciljeva nastave. Da bi se to postiglo, trebalo je pratiti svakog u enika i poznavati njegove osobine. Prema operacionalizaciji ciljeva i zadataka svakog pojedinog nastavnog podru ja nastavnik bi pratio u enikova postignua. Operacionalizacijom zadataka i sadr~aja nastavnog podru ja posti~e se lakae evidentiranje napredovanja u enika i analiti ki pristup u procjenjivanju pojedinih aspekata u enikova znanja. Takvim pristupom nastavnik dobiva podsjetnik za daljnji rad s u enikom na podru jima u kojima je to potrebno. Takve informacije koriste u eniku i njegovim roditeljima da posvete viae pa~nje dijelovima gradiva koji nisu dovoljno svladani. Osnovna razlika izmeu broj ane i opisne ocjene trebala je biti upravo u pogodnosti opisne ocjene da raa lanjuje dok broj ana ocjena sinteti ki iskazuje sve obuhvaene elemente. Opisna ocjena govori o svakom u eniku u razredu neato bitno obzirom na postignuti rezultat i stupanj njegove realizacije zadataka. Osim o razini uspjeha, opisna ocjena govori je li uspjeh postignut s viae ili manje truda, zna i li u eniku napredovanje, stagniranje ili ak nazadovanje. Uvoenje opisnog sustava ocjenjivanja temeljilo se na predvianjima da e u enici biti opuateniji, da e biti manje negativnih posljedica natjecanja, da e porasti intrinzi na motivacija za u enje. Pretpostavljalo se takoer da e opisno ocjenjivani u enici postizati bolji akolski uspjeh, da e se izbjei negativni efekt anksioznosti u ispitnim situacijama, da e porasti motivacija za rad u akoli, razviti se unutraanje mjesto kontrole i pozitivniji stavovi prema akoli uope. Glavni cilj sistema praenja i opisnog ocjenjivanja trebao je biti maksimalno napredovanje u enika prema njegovim osobnim mogunostima. Opisne ocjene imaju i svojih mana. Manja je prakti nost evidentiranja u enika, te su mogue nejasne formulacije samih opisnih ocjena. S obzirom da je broj ana ocjena veliki poticaj ekstrinzi noj motivaciji, uvoenje opisnog ocjenjivanja moglo bi uzrokovati slabiju motiviranost u enika za rad, ne razvije li se intrinzi na motivacija. Ispitivanje uspjeanosti primjene opisnog ocjenjivanja Zavoda za prosvjetno-pedagoaku slu~bu (1983-1986) pokazalo je da su stavovi nastavnika i akolskih psihologa prema opisnom ocjenjivanju uglavnom neodreeni, stavovi pedagoga umjereno prihvatljivi, dok su stavovi roditelja pokazivali izrazitu preferenciju tradicionalnog, broj anog ocjenjivanja. Nakon uvoenja opisnog ocjenjivanja u osnovne akole grupa je autora (prema Ba un, 1984) provela ispitivanje uspjeanosti primjene novog sistema praenja i opisnog iskazivanja uspjeha u enika koje je dalo sljedee rezultate: 1. Mnoge su se opisne ocjene pokazale nerazumljivima, preopenitima, aabloniziranima i nepotpunima. Ipak odreenom broju ocjena afirmirala se vrijednost opisnog ocjenjivanja: analiti nost, cjelovitost, obrazlo~enost. Osobit problem je koriatenje rije i s kvantitativnim obilje~jima (npr. u potpunosti svladao gradivo, uspjeano svladao gradivo) ija su zna enja mnogozna na i neprecizna. Zbog toga je nu~no definirati i precizirati stupnjeve usvojenosti koje izra~avamo opisnom ocjenom: 2. S motivacijskog stajaliata neprihvatljivo je pisanje opisnih ocjena u kojima dominiraju negativne kvalifikacije i izrazi. 3. Opisna ocjena mora biti kvalitetna (jasna i sveobuhvatna). 4. Stavovi za i protiv imaju znatan utjecaj na prakti no ponaaanje u vezi s opisnim ocjenama. Jedan od izvora negativnih stavova prema opisnom ocjenjivanju je njegova ekonomi nost, pa bi sistem u tom smjeru trebalo usavraavati. Istra~ivanje Had~iselimovia (1985, prema Ba un, 1987) je pokazalo da u motivacijskom smislu u enici svoje opisne ocjene u veini do~ivljavaju s pozitivnim emocijama. Pleae (1987) je ispitivala preferiranje u enika broj anog ili opisnog ocjenjivanja koji su u svom iskustvu bili ocjenjivani i s jednim i s drugim sustavom ocjena. 88% u enika je preferiralo broj ano, a 12% opisno ocjenjivanje. Najvei se broj u enika opredjeljuje za broj ano ocjenjivanje zbog razumljivosti, a pod tim uglavnom podrazumijevaju mogunost usporedbe s drugim u enicima. Manji se broj u enika opredjeljuje za opisno ocjenjivanje, a glavni je razlog njihova opredjeljenja opuatenost i spontanije ponaaanje u akoli. U toj je grupi viae u enika koji su ranije imali povremene ili este probleme u u enju. Nastavnici se, u ovom istra~ivanju, u veini opredjeljuju za broj ano ocjenjivanje (58% u ni~im razredima i 78% u viaim razredima). Razlog ovakve preferencije je informativna i motivacijska vrijednost broj anog ocjenjivanja jer je broj ana ocjena, prema njihovom mialjenju jasna, razumljiva i time bolja informacija o u eniku ili ju je lakae i jednostavnije provoditi u praksi. 35% nastavnika opredjeljuje se za neku kombinaciju opisnog i broj anog ocjenjivanja u ni~im razredima osnovne akole, te 22% nastavnika u viaim razredima osnovne akole. Oni isti u informativnu i informacijsku vrijednost koju ima neka kombinacija opisnog i broj anog ocjenjivanja. Prema njihovom mialjenju, opisna ocjena je ta koja daje informaciju, a broj ana ocjena poti e na rad. Opisno ocjenjivanje, u ovom istra~ivanju, preferira 3% nastavnika i to u ni~im razredima O`, obrazla~ui to informativnom vrijednoau opisne ocjene. Veina se ispitanih roditelja u ovom istra~ivanju opredjeljuje za broj ano ocjenjivanje s objaanjenjem motivacijske i neato manje informacijske vrijednosti broj ane ocjene. Neki roditelji smatraju da je broj ano ocjenjivanje openito pozitivnije i bolje, a neki ga preferiraju zbog naviknutosti i dugogodianje prakse. Neki pak preferiraju broj ano ocjenjivanje jer smatraju da se opisno ocjenjivanje ne provodi kako treba. U jednom longitudinalnom istra~ivanju (Arambaai i dr., 1991) autorice su dobile rezultate koji pokazuju da su opisno ocjenjivani u enici bili manje anksiozni u ispitnim situacijama, viae intrinzi no orijentirani na rad u akoli, te su imali slabije rezultate u testovima znanja. LITERATURA: Abrami; V. (1988). Zapa~anja nastavnika i roditelja o u incima petih razreda prilikom njihova prelaska s opisnog na broj ani na in ocjenjivanja, diplomski rad, Zagreb: Filozofski fakultet. Arambaai, L. i sur. (1991). Some personality caracteristics of Primary school students under two different evaluation systems od academic achivement, School psychology and human development, str. 324-336, Portugal: University of Minho. Ba un, M. (1987). Stav prema akoli generacije broj ano i generacije opisno ocjenjivanih u enika, diplomski rad, Zagreb: Filozofski fakultet. Bujas, Z. (1966). Provjeravanje znanja  ispitiva  ili test? Lije ni ki vjesnik, Zagreb. Jergovi, S. (1992). `kolsko postignue i neke karakteristike li nosti kod broj ano i opisno ocjenjivanih u enika osnovnih akola, diplomski rad, Zagreb: Filozofski fakultet. UPUTA ISPITANICIMA S PROCJENAMA VREMENA POTREBNOG ZA POJEDINE FAZE ISTRA}IVANJA Pred sobom imate tekst Broj ano i/ili opisno ocjenjivanje u enika osnovne akole. Molim Vas da ga najprije pro itate. Zatim Vas molim da razmilite o tome ato tekst govori, o tome ato o ovoj temi znate iz drugih izvora (npr. stru ne literature, medija, razgovora i sl.) kao i o tome koji je Vaa osobni stav o na inu ocjenjivanja u enika osnovne akole. Zna i, tema o kojoj itamo i razmialjamo je: Broj ano i/ili opisno ocjenjivanje u enika osnovne akole (napisati na plo u). ZADATAK nam je: Pro itati tekst. Razmisliti o temi ocjenjivanja (ato o toj temi znamo iz drugih izvora i koji je naa osobni stav o ocjenjivanju u enika O`). cca 30 min. za itanje Pauza 5 min. Nakon pauze itamo drugi dio upute. Sljedei zadatak je napisati esej na zadanu temu Broj ano i/ili opisno ocjenjivanje u enika osnovne akole. Pred sobom imate bijeli i zeleni papir. Na bijelom e te papiru pisati esej. (Ako Vam treba joa bijelog papira slobodno doite po njega). Zeleni papir poslu~it e Vam za pisanje plana ili skice ako ju piaete prilikom pisanja tekstova. Zna i, sve ono ato skicirate za potrebe vaaeg teksta, molim Vas, to radite na zelenom papiru. Takoer Vas molim, da ukoliko bilo ato ispravljate u tekstu, vidljivo prekri~ite prethodno napisano i iznad toga napiaite ono ato ~elite. Isto u inite i ako imate potrebu viae puta ispraviti istu rije  ili re enicu. Molim Vas da sve bude itljivo pisano. Ovi se tekstovi nee ocjenjivati, piaete ih anonimno, ali Vas molim da ih napiaete odgovorno jer e poslu~iti u svrhu znanstvenog rada. cca 60 min. za pisanje Pauza 5 min. Primjena Upitnika pisanja i itanja. Primjena Protokola uporabe i koristi od strategija pisanja. cca 15 min. za rjeaavanje upitnika i protokola. Ukupno vremena: 3 akolska sata. UPUTA OCJENJIVA IMA Molim Vas da pro itate svaki esej i procijenite na kojoj se razini kognitivnog procesiranja informacija pojedini esej nalazi. Pro itane eseje procjenjivati e te na dvije razine, a svoje procjene upisivati u za to predvienoj tablici. Razine kognitivnog procesiranja informacija su: 1. NI}A RAZINA PROCESIRANJA INFORMACIJA obuhvaa: - RAZINU DOSJEANJA: mogunost studentske reprodukcije pro itanog u izvornom obliku. Student definira, nabraja, opisuje, stavlja u poredak, ponavlja, imenuje, prepri ava. - RAZINU RAZUMIJEVANJA: student uo ava i povezuje glavne ideje, opisuje tijek dogaaja ili proces. Student klasificira, prepoznaje, izdvaja, sa~ima, preoblikuje, izra~ava, objaanjava. - RAZINU PRIMJENE: studentsko rjeaavanje problema u novoj situaciji primjenom ste enog znanja i pravila na nov na in. Student pokazuje sposobnost primjene ste enog znanja, sposobnost izbora, uporabe, izvoenja, rjeaavanja, planiranja, prikaza. 2. VI`A RAZINA PROCESIRANJA INFORMACIJA obuhvaa: - RAZINU ANALIZE: student raa lanjuje informacije kako bi utvrdio uzroke i posljedice, izveo dokaze i zaklju ke, podr~ao generalizacije. Student analizira, procjenjuje, usporeuje, razlikuje, komentira, zaklju uje, ra una, provjerava, preispituje. - RAZINU PROSUDBE ILI EVALUACIJE: studentska mogunost vrednovanja i kriti kog odnosa spram injenica, mogunost procjene valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka. Student procjenjuje, zastupa mialjenje, izabire opciju, podupire, vrednuje, brani svoj stav. - RAZINA SINTEZE: Student stvara nove ideje, rjeaenja, sintetizira bitno, uo ava nove obrasce. Student preureuje, stvara, predla~e, planira, organizira, razvija, formulira. Ukoliko procijenite da se pro itani esej nalazi na prvoj, ni~oj razini procesiranja informacija, u protokolu uz redni broj eseja upiaite brojku 1, a ako procijenite da se nalazi na drugoj, viaoj razini procesiranja informacija u protokolu uz redni broj eseja upiaete brojku 2. PROTOKOL ZA PROCJENU ESEJA Ime i prezime procjenjiva a: ________________________________________________ Redni broj esejaProcjena1.2.3.4.5.6.7.8.9.10. . . . 124.  U razgovorima s profesorima hrvatskog jezika, a i itajui stru nu literaturu s podru ja jezika saznajemo da se termin pisac eae odnosi na osobu koja je vi na i kreativna u pismenom izra~avanju, a za bilo koju osobu koja piae neki tekst eae se upotrebljava termin autor teksta. Isto tako, u hrvatskom jeziku termin pisanje viae se odnosi na pisanje slova i drugih pojedina nih znakova, dok se za pisanje tekstova eae upotrebljava termin pismeno izra~avanje. Pismena komunikacija obuhvaala bi i jedno i drugo. U engleskom jeziku terminoloaki nema dinstinkcije izmeu pisanja i pismenog izra~avanja, ve se upotrebljava jedan ujedna eni termin writing.  Prema Nastavnom planu i programu za osnovnu akolu Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske, Zagreb, 2006., koji se u svim osnovnim akolama po eo primjenjivati od akolske godine 2006./2007., pou avanje pisanja u po etku djetetova akolovanja (1. razred) svodi se na grafomotori ke vje~be pisanja, a zatim od 2. do 4. razreda razredne nastave na pisanje manjeg broja tekstova razli itih jednostavnijih oblika i formi (npr. estitke i razglednice, obavijesti, pri e, pisma). U predmetnoj nastavi osnovnoakolske razine (5. i 6. razred) pismeno izra~avanje najprije se uvje~bava kroz pismeno pripovijedanje i opisivanje, pismeno prepri avanje teksta, sa~eto pismeno prepri avanje teksta, stvarala ko pisanje anegdote iz akolskog ~ivota, stvarala ko pisanje na zadani poticaj. U 7. razredu osnovne akole pismeno izra~avanje kod u enika uvje~bava se kroz pismeno pripovijedanje, pisanje biljeaki i natuknica u pripremi pisanja izvjeaa, komentara i rasprava, pisanje biografije, oblikovanje vijesti, u enje stilskih izra~ajnih sredstava, preoblikovanja teksta, a u 8. razredu kroz u enje razli itih stilova, pisanje ~ivotopisa, molbi, dopisa, osvrta ili prikaza slu~ei se biljeakama, u enje pisanja pisma, te pisanje dijalektnih tekstova. Kroz pisanje akolskih zadaa i njihovo ispravljanje cilj je kod u enika razvijati kreativnost i pravopisnu normu.  Prema Programima hrvatskog jezika za gimnazije i etverogodianje strukovne akole, kao i trogodianje strukovne akole u Republici Hrvatskoj nastava jezi nog izra~avanja u gimnazijama svodi se na pisanje tri akolske zadae u svakoj godini, pisanje znanstvenog i knji~evnog teksta u 1. razredu, pisanje ~ivotopisa, prikaza, sa~etka u 2. razredu, pisanje recenzije, priopenja u 3. razredu te pisanje rasprave, eseja, referata, javnih i privatnih tekstova u 4. razredu. U etverogodianjim srednjim strukovnim akolama metodi ka obilje~ja u programima jezi nog izra~avanja su: dvije akolske zadae u svakom razredu, pisanje referata, eseja, lektire, opisa u 1. razredu, pisanje poslovnog pisma, molbe i ~ivotopisa u 2. razredu, pisanje predstavljanja, biljeaki, oglasa i reklame u 3. razredu, pisanje zapisnika, rasprave i komunikacijskih tekstova u 4. razredu. U trogodianjim srednjim strukovnim akolama jezi no izra~avanje uvje~bava se kroz pisanje dviju akolskih zadaa u svakom razredu, pisanje opisa i pri e u 1. razredu te pisanje molbe i ~ivotopisa u drugom razredu.  Osim knjige kolegice udine-Obradovi (2000). Kad kraljevna piae kraljeviu: psiholoaki temelji u enja itanja i pisanja, Zagreb: Korak po korak, procesi pisanja teksta, prema naaim spoznajama, samo su minorno zastupljeni u joa nekim novijim hrvatskim ud~benicima psihologije obrazovanja (npr. Howe, M. J. A. (2002). Psihologija u enja, Naklada Slap, poglavlje: Proairivanje vjeatine pisanja, str. 133.-145; Vizek Vidovi i sur. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP, poglavlje: Vjeatine pisanja slobodnih sastavaka, str. 366-368).  NAEYC - Nacional Association for the Education of Young Children je nacionalana udruga u SAD-u za obrazovanje djece; viae o njoj, njenim aktivnostima i publikacijama mo~e se nai na internet adresi: http://www.nayec.org/  Viae o tome na stranicama fakulteta:  HYPERLINK "http://www.uciteljski" www.uciteljski fakultet u Zagrebu. hr  Formalne instrukcije bi, izmeu ostalog, podrazumijevale pou avanje o kognitivnim procesima pisanja i strategijama i tehnikama pisanja te njihovo uvje~bavanje na konkretnim tekstovima razli itih oblika i vrsta.  U pilot istra~ivanju smo s jednom manjom skupinom studenata nesudionika naaeg glavnog istra~ivanja (N=20) proveli grupnu diskusiju, odnosno ta nam je skupina poslu~ila kao fokus grupa. Metoda grupne diskusije je ina e polustrukturirana metoda u kojoj unaprijed pripremljeni moderatori produciraju smislenu diskusiju koja obi no ne zahtijeva postizanje konsenzusa ili dogovora ve je zadatak moderatora da svakog lana potakne na iznoaenje najboljih i najinovativnijih ideja vezanih uz zadani problem. Diskusija se vodi o unaprijed pripremljenom nizu tema. Kao pomo pri voenju diskusije u fokus grupi moderator (eksperimentator) je pripremio predlo~ak za razgovor. On je sadr~avao 4 pitanja: 1. da li studenti znaju neto o kognitivnim procesima pisanja, strategijama i tehnikama pisanja, na to smo dobili negativni odgovor; 2. kad su im prethodni pojmovi objanjeni, pitalo ih se da li bi htjeli ove spoznaje dobiti kroz svoje obrazovanje u akoli ili na fakultetu, na ato su odgovorili da to svakako ~ele; 3. kada ih se pitalo na kojoj bi razini obrazovanja ~eljeli da su pou eni ovim spoznajama, odgovarali su ato ranije, odnosno negdje u zavranim razredima osnovne akole; 4. kada ih se pitalo o tome dr~e li ove spoznaje korisnima za kvalitetu pismenog izra~avanja, odgovarali su da ih smatraju vrlo korisnima.     PAGE  PAGE 106 RADNO ILI KRATKORO NO PAMENJE podra~aj PA}NJA POHRANA I DOZIVANJE DUGORO NO PAMENJE METAKOGNICIJA SENZORNI REGISTAR Komentar: Komentar: Komentar: x~h$&(*bdfhvxz Z ĽĵĽ|p0J6CJ mHnHu0JCJ mHnHu&j>*B*UmHnHphu mHnHu0JmHnHuj0JUmHnHuj}U jU0JCJ$\aJj>*B*Uph0J j0JUj5CJ UaJ 6 5CJ aJ 5CJaJ(Xvxz|~h$dha$dh$dha$ 6D7F7K8xz3dh]3 $3dh]3a$$dha$ b n ! Hl*L $  $  $3dh]3a$Z \ ^  " V X Z \ ^ ` b d f * , . b ïѣwѣk0J6CJ mHnHu&j>*B*UmHnHphujqUmHnHu0JCJ mHnHu0JCJ ]mHnHu&j>*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHuj0JUmHnHujwUmHnHujUmHnHumHnHu%b d f h j l n p r      ! " # ? @ A B I j k l ïѣމuѣgj_UmHnHu&j>*B*UmHnHphujeUmHnHu0J6CJ mHnHu0JCJ ]mHnHu&j>*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHuj0JUmHnHumHnHujUmHnHujkUmHnHu(    TVX:ǿǿoǿ&j>*B*UmHnHphujSUmHnHu&j>*B*UmHnHphujYUmHnHujUmHnHumHnHu0JCJ mHnHu&j>*B*UmHnHphu mHnHu0JmHnHuj0JUmHnHu*:<>BDFHJL  RTVX ïѥޗÃѥujA UmHnHu&j >*B*UmHnHphujG UmHnHu0JCJ mHnHu&j>*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHuj0JUmHnHumHnHujUmHnHujMUmHnHu*   rtͳ߭ߥ̓߭|yyk|db 0JCJ$aJj >*B*Uph0J j0JUj5 UmHnHu&j >*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHuj; UmHnHujUmHnHumHnHu0JCJ mHnHuj0JUmHnHu&j >*B*UmHnHphu$tv&(*^`bfhjlnpѷ٫uk]j#UmHnHu0JCJ mHnHu&j>*B*UmHnHphuj)UmHnHujUmHnHumHnHu0J6CJ mHnHu&j >*B*UmHnHphu mHnHu0JmHnHuj0JUmHnHu5 j0JUj/ U jU$ $&(*,.fhjlv$&(*bdfм޲ؑywpwhpwpf5jU jU 0JCJ$aJj>*B*Uph0J j0JUjUmHnHu0J6CJ mHnHu0JCJ mHnHu&j>*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHuj0JUmHnHumHnHujUmHnHu( >@BFHJLNP)ļļl_0J6CJ ]mHnHu&j>*B*UmHnHphuj UmHnHu&j>*B*UmHnHphujUmHnHujUmHnHumHnHu0J6CJ mHnHuj0JUmHnHu&j>*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHu%)*+EFGIJKLMNjklmz{|ïѢˍ|uslsdlsljU jU 0JCJ$aJj|>*B*Uph0J j0JUjUmHnHu0J6CJ ]mHnHu&j>*B*UmHnHphu0JmHnHu mHnHuj0JUmHnHujUmHnHujUmHnHumHnHu'L^ h1(?$ @dh]a$$ @dh]a$$ @dh^a$$a$ $3dh]3a$ $ PRTXZ\^`b<>@BVXZܷܡ 5CJ aJ j5CJ UaJ jUjj>*B*UphjUjp>*B*UphjU jU 0JCJ$aJjv>*B*Uph0J5 j0JU4 Tr>%l%v%x%(F(((((<2222<344&5B5D5F5788$8&8R8n;;=>0?:?p?r???ABBBBBPBVBBBBBBCCD D"DNDDDGº6CJ \aJCJ \]aJCJ CJ ]]6]6 6CJ aJ CJ aJ mH sH 5CJ$\aJ 5CJ OJQJaJ nHtHI(?.?0?p?r???@GGG&G2G@GFGLGNGPGRGTG`H$]a$dh]$ dh]a$  dh]$]a$]$ @dh]a$GG$G&G0G2G>G@GDGFGJGNGTGbGG.H\HdHHPL\L^L`LMMMNO,OOOP"QQRR8RdRzRSST TFWhW~YY\\6\8\``Pa|aaaaab(b,bbbbbbb~eefgTgVgNjCJ6CJjCJUmHnHuj56CJUmHnHu5\]656jUmHnHsH u 5CJ\J`HbHdHHHlKPP"Q$Q6Y]4````````aaa  dh]]$ dh]a$ $dh]a$]$]a$aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa  dh]$ dh]a$aabbb,b.bj$k&k(k*k,k.k0k2k4k6k8k:kk@kBkDk$ dh]`a$ $dh]a$$ dh]a$Njdjfjjjjjj"k$kHkJkXkkknxpppptqqrs,vl@lBlDlHlu~$ dh]a$ $dh]a$$ dh]`a$~prԇ&$dh$If]a$  dh]$ dh]a$  dh]&(@;+$dh$If]a$$$Iflֈ  #  t0644 lal@Rf҈$dh$If]a$;+$dh$If]a$$$Iflֈ  #  t0644 lalHv2$dh$If]a$24646;/// $dh]a$$$Iflֈ  #  t0644 lal6Ǝ "$&(*,.0$ dh]a$ $dh]a$  dh]$]a$lnzڝPnp>@>NƢJhl*Bh̫VıƱȱ4Pdr2>@P^Dln$(,B56CJ \]CJ jdU56]6]6Y0ƢȢڪR vH  & Fdh]$ dh]a$$ dh]a$$dh]`a$ $dh]a$ 2f $Xz8@~tn".@BdrZ*`bTF V \    vH^tJLR j0JU566]]6]tJ 2!j"<#8$2%&'D*DI4]~k$ dh]a$dh]  & Fdh]R "4   2!T!j"~"<#\#8$P$2%T%&0&''x++00ZAAAABC(C0CFFHHHdII6LXL^L|LMDM O0OfZZj^^__,aFacc&l(lbrrr$s&s(st؆ƒ ēؕVfCJaJ]6]6`(@-$|dh]^`|a$$ dh]a$ hdh]^hdh]$ dh]a$4\6J8JLX:FHXbp6X\ʢ Ƥ022 *Thj|2Z  .2R8<f,FHp  .Fr j0JUj0JCJUaJ 0JCJaJ 6CJ ]CJ 6]6]TBZvx<|FRrtFf8.Vj      NHl$N^dr^&&'B'((~///0h44*:Z:::<(=,=T=V=x=C DEDEGHIIIHJ jU]6566]^%3j?dJvtXyBDFz $dh]a$dh]dh]$ dh]a$$ dh]^a$ $dh]a$HJJJ&O8OO@O^O`OPPWXX.Y:YnY__````iii j jjnn"zZzH{r{~||||BDzʅ4^ތ*TܒښhPtpȡʢ.jƦ 5CJ \CJ CJaJ6]6]\Z^`df"T-rEfp܋ދdh]$ dh]a$ $dh]a$$dh]`a$6«v&j°ܰް`شڴZ| ,.BD`tضnҷB.»$BƼ6Hh0TRx<dfp"0JCJ]aJ]CJ 6]6]"8:Pv~b,X(Rd4 0     h&ZrHJFFFGG(G,KFKrLLRRRRUUXXaaHeeliiiioo@qqq@NPJ^" L| B*]ph6B*]ph B*ph 6B*phCJ 6CJ]6]6]j0J6U]Oދ^NRTVdh]$hdh^h`a$$ hdh]^h`a$$ & F hhdh]^ha$$ & F hhdh]^ha$$ dh]a$ dh] *0nplnTd,&NR"68JPnp: Rfh0f ,H$V(jLNjlh&:hz6]6]CJ Z] 6B*ph6B*]ph B*phWVP,(br,("*"""00V1 $dh]a$$ dh]a$  dh]$ dh]a$$ & F hhdh]^ha$$ dh]a$zbrp&*,n.N`&"*"""\,d,e,q,00X1222p3r3p4555"6666$8999V:; ; ;<<<==>>n>r>>>>:EnEESSFVvV\56CJ aJ 5CJ aJ 5CJ$aJ$ 6CJ]CJ5B*CJ\phf56CJ CJaJ]6]6LV1X1122,2X22s_KK$hdh$If]^ha$$ & Fdh$If]a$p$$Ifl0#$$064 la$dh$If]a$ $dh]a$22p3r333P4p455"5DkWWk$hdh$If]^ha$$ & Fdh$If]a$p$$Ifl0#$$064 la$dh$If]a$ "5R56"666678$89kdW$ & Fdh$If]a$p$$Ifl0#$$064 la$dh$If]a$$hdh$If]^ha$ 999H96:V: ; ;;@;;{ggWW{gg$dh$If]a$$hdh$If]^ha$$ & Fdh$If]a$p$$Ifl0#$$064 la ;<<<<>>>>n>p>ssqaaXs$]a$$ dh]a$ $dh]a$p$$Ifl0#$$064 la$dh$If]a$ p>r>>>AFpppprVuvvxxxxxx24$3]3a$ $3dh]3a$$ 3dh]3a$$ 3dh]3a$$3]3a$ $dh]a$vV2`F`H`^`~cccc6d8deveppppqxxxx y y2T,V^~n~Ԇ`hj`j~ȏ$Fx^Ғlҝ2@ .56CJ \]] 5CJ$aJ$ B*phf\CJ aJ 56CJ aJ 5CJ aJ j0JCJUaJ6]6J468:<>@BDFHJLNPRTh  3dh]3$3]3a$$]a$ $3dh]3a$ .08NP 3dh]3$ 3hdh]3`ha$$ j 3dh]3a$$ 3dh]3a$3dh]3$a$  3dh]3 $3dh]3a$$3]3a$ .0IJҿԿP^|yJfj2t.x@VJb28X8Pj Zb~    r  5CJ$aJ$6] 6\]aJ\aJ 6CJ ]CJaJ 5CJaJ556 B*phf6 5CJaJNP^`ja`Q> 3dh$If]3 3$If]3$$IflF y$D06    44 la$ 3dh$If]3a$jlLwgT>wXgT$ 3dh$If]3a$ 3dh$If]3 3$If]3$$IflF y$D06    44 laHaSSSSS 3dh]3$$IflF y$D06    44 la$ 3dh$If]3a$HJfh2*VLb8:$ & F h3hdh]3^ha$ $3dh]3a$$ & F h3hdh]3^ha$$ 3dh]3a$$a$  3dh]3246  3dh]3$3]3a$ $3dh]3a$6~            p r t x |     $$Ifa$$If  3dh]3r t v x z |               $%&%&npr  z|~ _`a'()`anpr &F .6 B*phB*CJOJQJ^JaJph 6\]aJ \aJ 56\CJaJOJPJQJaJnH tH  PJnH tH L  $$IflֈHlX D%|  8 8      t<0%644 la         $$Ifa$$If   v '@!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 lav |      $$Ifa$    'H!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la $ $$Ifa$$%&p'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 lapsx} $$Ifa$'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la $$Ifa$'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la % $$Ifa$%&'@'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la@FPZdn $$Ifa$npr'4!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la $$Ifa$  L'!!$If$$Ifl4֞HlX D%   8 8     t0%644 laLR\fpz $$Ifa$z|~'@!!$If$$Ifl4֞HlX D%   8 8     t0%644 la  $$Ifa$ H'H!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 laHKPUZ_ $$Ifa$_`a'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la $$Ifa$'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la"' $$Ifa$'()I'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 laILQV[` $$Ifa$`ab@'!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la@FPZdn $$Ifa$npr'4!!$If$$Ifl4֞HlX D%  88 t0%644 la $$Ifa$  '%%$$Ifl4֞HlX D%    8 8     t0%644 la.0p&*@^`$If$^a$$ & F dha$$ dh^a$$  dh^ a$$ dh^a$".8VP$If$$Iflf\$&&T& t0$644 la $$Ifa$68:*246P R  !""""""6#`#-.1134f889999LHMVMMMtNNNmmxyyӳӬӬӬӳ6] 6\]aJ j0JCJU\aJ 6\aJ 6CJOJQJ^JaJ\aJ CJOJPJQJaJnH tH B*CJOJQJ^JaJphCJaJ B*phB8:*a[RRRa[RR $$Ifa$$If$$Ifl\$&&T& t0$644 la *46XRXPP$If$$Ifl\$&&T& t0$644 la $$Ifa$  J`#0@>(L\$ & F  h3dh]3`a$ $3dh]3a$ $dh]a$  dh$dh]`a$  ^ yy{{}}^~2ʕ̕Еҕԕؕ!"&'*+/1^_cdhinorswy–ŖƖʖ̖  0:<B*CJOJQJ^JaJph5CJ\aJ#5B*CJOJQJ\^JaJph5\56\aJ ]6]6L\PR̕ҕ֕ $$Ifa$ $3dh]3a$$ ^`a$$ hdh^a$$ & F hhdh^ha$֕ؕ"'B9--- $dh$Ifa$ $$Ifa$$$Ifֈpd$&&&T&&&044 la'+01_d6 - $$Ifa$$$Ifֈpd$&&&T&&&044 la $dh$Ifa$diosxy6L$$Ifֈpd$&&&T&&&044 la $dh$Ifa$y–Ɩ˖ $dh$Ifa$ $$Ifa$˖̖ BT9--- $dh$Ifa$ $$Ifa$$$Ifֈpd$&&&T&&&044 la !".6--$3]3a$$$Ifֈpd$&&&T&&&044 la $dh$Ifa$.|2<P(*.2:B $$Ifa$$ & F3dh]3a$ $3dh]3a$$ $dh]a$$ $@dh]a$ $3]3a$<bnnrR4Nf 4&(*,.028:@BFHJ  "*,.ųųųųųŮCJaJ#5B*CJOJQJ\^JaJph5\ B*phf56B*ph B*]ph 6B*ph B*phB*CJOJQJ^JaJph B*aJphDBHJ7$$Iflֈ P$&(&&T&T&&044 la $$Ifa$7$$Iflֈ P$&(&&T&T&&044 la $$Ifa$",.74$$Iflֈ P$&(&&T&T&&044 la $$Ifa$7$$Iflֈ P$&(&&T&T&&044 la $$Ifa$:>RTh24<>FHPRXZbf>?ǵǵǵǵǵǣ5CJOJQJ\^JaJ5CJ\aJ#5B*CJOJQJ\^JaJph#5B*CJOJQJ\^JaJph5\\aJ 6PJaJnH tH 56PJaJnH tH  B*phCJaJB*CJOJQJ^JaJph3N  < $ $]a$$ \A^\`Aa$ $3dh]3a$$ $dh]a$<> $dh$Ifa$$ n^n`a$$ $dh]a$ 4>H@4++ $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Iflֈ xX %&D &&&&&0%44 laHRZdf7$$Iflֈ xX %&D &&&&&0%44 la $$Ifa$f $$Ifa$ $dh$Ifa$?DI@|4++ $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Iflֈ xX %&D &&&&&0%44 la?CDHINORSWYHF 8<H>8źԳԳ6B*]ph 6B*ph B*ph66B*aJph B*aJph PJnH tH \aJ CJOJPJQJaJnH tH B*CJOJQJ^JaJph5\5CJOJQJ\^JaJCJOJQJ^JaJ6IOSXY7$$Iflֈ xX %&D &&&&&0%44 la $$Ifa$Y $$Ifa$ $dh$Ifa$6@>2% $3L]3^La$ $3dh]3a$$$Iflֈ xX %&D &&&&&0%44 la6BzV  $dh$Ifa$$ L88dh^8`a$$ dh^a$ $dhxa$$a$ $3]3a$$3O]3^O`a$6 "$(*,.0  #$%ijn°ݡ°ǡ“݄B*CJOJQJ^JaJph5CJOJQJ\^JaJB*CJOJQJ^JaJph#5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJ5\#5B*CJOJQJ\^JaJph5CJ\aJ\aJ 656PJaJnH tH PJaJnH tH 2$*.04$$IflֈpdX %&&&T&T&&0%44 la $dh$Ifa$0 $$Ifa$ $dh$Ifa$ @4++ $$Ifa$ $dh$Ifa$$$IflֈpdX %&&&T&T&&0%44 la$%7x$$IflֈpdX %&&&T&T&&0%44 la $$Ifa$%joty} $$Ifa$ $dh$Ifa$nostxy|}JXZp4Pv  j B*ph 6\]aJ 6B*aJph6aJ6CJOJQJ^JaJaJCJPJaJnH tH \aJ B*CJOJQJ^JaJph5\5CJOJQJ\^JaJCJaJB*CJOJQJ^JaJph B*ph4@4++ $$Ifa$ $dh$Ifa$$$IflֈpdX %&&&T&T&&0%44 la7$$IflֈpdX %&&&T&T&&0%44 la $$Ifa$4LVX56$ ^`a$$ ^`a$ $dhxa$$a$ p# $3O]3^O`a$ $3L]3^La$$3]3a$$ $dh]a$(D "34679:<=DEGHIJKvw{|°°°°°«‚B*CJOJQJ^JaJph5CJ\aJ#5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJ#5B*CJOJQJ\^JaJph5\6PJaJnH tH 56PJaJnH tH 6PJ]nH tH  PJnH tH \aJ B*ph6B*]ph367:=EHJ $dh$Ifa$JKw|@4++ $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Iflֈ$ dX $& &&&T&&4044 la7 $$Iflֈ$ dX $& &&&T&&4044 la $$Ifa$ $$Ifa$ $dh$Ifa$"#&'+,-himnrsxy|}jvx2pr<T ""N#`#ݽ6PJ]nH tH  \]aJ 6\]aJ PJnH tH CJOJPJQJaJnH tH \aJ 5\ B*phB*CJOJQJ^JaJph5CJ\aJ5CJOJQJ\^JaJCJaJB*CJOJQJ^JaJph6@P4++ $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Iflֈ$ dX $& &&&T&&4044 la#',-7X$$Iflֈ$ dX $& &&&T&&4044 la $$Ifa$-insy} $$Ifa$ $dh$Ifa$@0''$3]3a$$ $dh]a$$$Iflֈ$ dX $& &&&T&&4044 laTlvxt4v4x4z4|4~4444444444 $dhxa$ $3]3a$$3O]3^O`a$ $3L]3^La$`####:$R$T$~$$$&D&r4t44p66:7<788t8u88888999999"9#9'9(9)9*9+9.9:$K&KLLLLLļļPJaJnH tH 56PJaJnH tH B*CJOJQJ^JaJph#5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJ\5CJ\aJ5\56CJOJPJQJaJnH tH OJPJQJnH tH 6PJ]nH tH  PJnH tH 6PJnH tH 0444444n6p6:7888G8u888 dh$If $dh$Ifa$$ $dh]^`a$$ $hdh]^ha$$ $dh]a$88999#9(9SG>>>> $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Iflr\ &&&&&p&$ 0'44 la(9)9*9+9/9ESCA;/ $dh]a$]$ $dh]a$$$Iflr\ &&&&&p&$ 0'44 laEEETH&KLL@MBMDM\MMM*N $$Ifa$ $dh$Ifa$$ $dh]`a$$ $hdh]`ha$$ $dh]a$ $dh]a$ LM@MBMDMZM\MMMMMMM'N)N*N+N,N0N1N7N8N?N@NDNENKNLNSNTNUN^N_N`NdNeNiNjNkNoNpNDzDzDzvvvvvvڈvggCJOJPJQJaJnH tH #5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJ"5CJOJPJQJ\aJnH tH %56CJOJPJQJ\aJnH tH )B*CJOJPJQJ^JaJnH phtH B*CJOJQJ^JaJph5\"5CJOJPJQJ\aJnH tH PJaJnH tH 6PJaJnH tH (*N+N,N1N8N@NENLNTNd^RRRRRR $dh$Ifa$$If$$Ifl4F$`&Q&   t0    44 laTNUN_N`NeNjNkNpNuN dh$If $$Ifa$ $dh$Ifa$FfapNtNuNvNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN OOSOoOpOQ RǸ]6PJaJnH tH PJaJnH tH CJOJPJQJaJnH tH  B*phB*CJOJQJ^JaJph"5CJOJPJQJ\aJnH tH #5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJB*CJOJQJ^JaJph8uNvNN& $dh$Ifa$$$Ifl֞ I$&Q&&&7  t 044 laNNNNNNN $$Ifa$NNN&X $dh$Ifa$$$Ifl֞ I$&Q&&&7  t 044 laNNNNNNN dh$If $$Ifa$NNN&X $dh$Ifa$$$Ifl֞ I$&Q&&&7  t 044 laNNNNNNN dh$If $$Ifa$NNN&X $dh$Ifa$$$Ifl֞ I$&Q&&&7  t 044 laNNNNNNN dh$If $$Ifa$NNNN&!$a$$$Ifl֞ I$&Q&&&7  t 044 laNCRDRERFRGRHRIRRRRRR $$Ifa$ $dh$Ifa$` dhx`$`a$ $dhx`a$ RIRTRlRRRRRRRRRRRRRRSSS SSSSSSSSS:S?S@SESFSJSKSLSkSlSpSqSuSvSzS{Sҭq"5CJOJPJQJ\aJnH tH #5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJ%56CJOJPJQJ\aJnH tH B*CJOJQJ^JaJph5\"5CJOJPJQJ\aJnH tH CJOJPJQJaJnH tH 6PJaJnH tH 56PJaJnH tH PJaJnH tH ,RRRRSSxXrfff $dh$Ifa$$If$$Ifl40$ `& &d  t044 laS SSSSSFX::11 $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Ifl4\$  &&&  t(044 laSS:S@SFSKSZNEEE $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Ifl\$ & &&&  t 044 laKSLSlSqSvS{S|SBTZNEEEZN $$Ifa$ $dh$Ifa$$$Ifl\$ & &&&  t 044 la{ST@TBTJTLTTTVT^T`TbTTTTTTTTTTTTdU|VVWW X1Xf?fffffggEg $$Ifa$ $dh$Ifa$ x^` $dhx`a$$`a$ /b0bFbdeef?fJfbfzf{ffffffgggggDgEgFgGgKgLgRgSgZg[g_g`gfgggngogpgŲxsaaaaaas#5B*CJOJQJ\^JaJphCJaJ"5CJOJPJQJ\aJnH tH )B*CJOJPJQJ^JaJnH phtH %56CJOJPJQJ\aJnH tH B*CJOJQJ^JaJph5\"5CJOJPJQJ\aJnH tH 6]6566PJ]aJnH tH 6PJaJnH tH PJaJnH tH &EgFgGgLgSg[g`gggog_YMMMMMM $dh$Ifa$$If$$Ifl4FT$`&&  t0    44 laogpgzg{gggggg $$Ifa$ $dh$Ifa$Ffcpgygzg{ggggggggggggggggggggggggggggg(h*h4h6h@hBhJhLhRhThhhhhhhhhhhhhhhhh̽̽۽̸۽̸ۗ B*phfB*CJOJQJ^JaJphf"5CJOJPJQJ\aJnH tH CJaJB*CJOJQJ^JaJphCJOJPJQJaJnH tH "5CJOJPJQJ\aJnH tH #5B*CJOJQJ\^JaJph9ggg! $dh$Ifa$$$Ifl֞T@ xX $&&&8&  t 044 laggggggg $$Ifa$ggg! $dh$Ifa$$$Ifl֞T@ xX $&&&8&  t 044 laggggggg $dh$Ifa$ $$Ifa$gg*h! $dh$Ifa$$$Ifl֞T@ xX $&&&8&  t 044 la*h6hBhLhNhPhRh $dh$Ifa$ $$Ifa$RhThh!$ $dh$Ifa$$$Ifl֞T@ xX $&&&8&  t 044 lahhhhhhh $$Ifa$hhh!$$Ifl֞T@ xX $&&&8&  t 044 lahhnnnnnnxz$& $dhxa$ $dh`a$$ $dh]a$ dh$a$dh$dha$$`a$ $dhx`a$h2iii#j$jCjlmm6nnnnnooAȢˢԢ9OPؤpҥ:xڦ&(ħ¨Шڨ$̽ν45>bqݾѽǽ5 5CJ aJ 5CJ$aJ$PJ]aJnH tH 6PJaJnH tH 6PJ]aJnH tH PJaJnH tH 66] PJnH tH \aJ PJ]nH tH E̽νb> $ & Fdha$ hh0dh^h`0 & Fdh$ & F hdha$$a$$dha$ $dhxa$2Bz<>\n+Tb2Dy  :;MNQnv$>KT_m)8Aez`5\6]mHsH 6\]\65[TD>)zs<}O$ & F dha$ $ & Fdha$|6Os~<JRc|}'U^@vV`a'OZbZd+()<.:;dmFNPfmH sH mHsH 6\]\65[OZ;F8x,w.^q<$ & F dha$ $ & Fdha$fhvx2`PQf8DMYox,I=\w.9BT^lu6q!<F0JjiU jU6]5\56CJY<[N{ q=+)zlK $ & Fdha$ $ & Fdha$$ & F dha$YZ[uNdfh:;<yz Xpq =Xan+6$3)B9:67kzmHsHmH sH jU60J jU5Y )Olv 0*Js3-;$`p6TnKU^x 12;a{LbcpHZl 6(BSmH sH 6]5\ 6\]\56[K3-`TK2H (SK`&)u $ & Fda$$ & F dha$ $ & Fdha$Si JKW8`&>P );Ldu: 2 O X f    P    . j ~   `     N P h  HJK   0J jU 6\]\6]5\65Z2   j   K Vnb0jZ$ & F dha$$ & F hdha$$ & F dha$ $ & Fdha$hi +Vs$IOn{"bX|#0Oop8jz2ZrJ#}OW9FmH sH mHsH 5mHsH6]650J jUXZ92r  !)""y#z$f%&'' & F dh$ & F dha$$ & F dh^`a$$ & F hdh^`a$$ & F dha$FNa2@c  , T r     !v!!!!!")"A"""""D#`#y###$z$$$"%$%0%2%:%f%%3&T&U&b&&&&''-'6'''''7(g(((((( )l)m))))))******* 6\]\0J jUmHsH 5mHsH6]56W'(()*,(-<.)//0001~1~2456b8P9:4<<==$ & F hdha$$ & F dha$$ & F dha$* +++,0,,,,,&-'-(-4-----9.:.<.H......&/'/)/A/I/r///0,0h0000 1101@1I1_1~1112&2J2~22334Z4j445666668$8b888&9P9r99:::h;;4<A<<<<<4=s====56jCU0J jU65[=====>v>>>>>>>?K?n???"@Z@|@@@@ A$A6AfAAAAABHBLBBBBBCC\E`EEEEE*J,JKKLLMMOOO`PxPQQQRDR5B*CJ\aJph jU5B*CJaJphB*CJaJph5>*B*CJaJnH phtH 5>*B*CJaJph B*ph56B*ph 5CJ$aJ$\65@=>>?|@ AAFBHBLBNBPBRBTBVBXBZB\B^B`BbBdBfBhBjB $ hdha$ $ dha$$ & F hdha$jBlBnBpBrBtBvBxBzB|B~BBBBBBBCCC/DxD$dh$If]a$ dh$If]$dh$If]a$ $dh]a$$a$ $ dha$xDDYEEFGG,HHHDIjII*J~Jl@lHlJllllllmNmmmmnn qqDqFqHqhqjqqqqqq.r0r2rrrtrrrrrr4s6snH tH CJaJ 5CJ aJ 65\B*CJaJnH phtH B*CJaJph 5B*phCJaJ5B*nH phtH JiiiiP6Ldh$IfK$]^L`$Ldh$IfK$]^L`a$$K$L$IflrS*!: t0!644 laiiiiij6$K$L$IflrS*!: t0!644 la$Ldh$IfK$]^L`a$jVjXjZj\j$Ldh$IfK$]^L`a$Ldh$IfK$]^L`\j^jfjjP6Ldh$IfK$]^L`$Ldh$IfK$]^L`a$$K$L$IflKrS*!: t0!644 lajjjjjj6$K$L$IflrS*!: t0!644 la$Ldh$IfK$]^L`a$jHkJkLkNk$Ldh$IfK$]^L`a$Ldh$IfK$]^L`NkPkXkkP6Ldh$IfK$]^L`$Ldh$IfK$]^L`a$$K$L$IflrS*!: t0!644 lakkkkkk6$K$L$IflrS*!: t0!644 la$Ldh$IfK$]^L`a$k8l:ll$Ldh$IfK$]^L`a$Ldh$IfK$]^L`>l@lJllP6Ldh$IfK$]^L`$Ldh$IfK$]^L`a$$K$L$IflrS*!: t0!644 lalllll6$K$L$Ifl8rS*!: t0!644 la$Ldh$IfK$]^L`a$lllmmnn@nBnrecRIIdh` hhdh^h` dh^$Ldh^L`a$d$$Iflh$" t0644 la$Ldh$If]^L`a$BnooopfppppqFq dh$Ifdh` & F hdh` dh`dh` FqHqjqqqq0r2rtrrrr6s8ss  dh$Ift$$Ifl0LP$@ 0D%644 la6s8ssssssss&t(t*ttttttFuHuhujuuuuvvNvPvRvvvvvv w wBwDwFwxwzwwwwww*x,x.xxxxxxDyFy|y~yyzz&z(z^z`zbzzzzzzP{R{{{{||L|N|P|||}}}N}P}}}}}} ~ ~~~~\nH tH CJaJ`ssss(t*ttttHujuuuvPv0\t$$Ifl0LP$@ 0D%644 la dh$IfPvRvvvv wDwFwzwwww,x.xxL dh$Ift$$Ifl0LP$@ 0D%644 laxxxFy~yyz(z`zbzzzzR{{X Ht$$Ifl0LP$@ 0D%644 la dh$If{{|N|P||}}P}}}} ~~~pX dh$Ift$$Ifl0LP$@ 0D%644 la~~~~~~24NP ln&(*ājl"$&ʃ̃΃FHXZ "<>tvxPTȇʇЇڇ B*CJOJQJ^JaJph5CJ aJ 56CJ aJ CJaJnH tH U~~~4Pn( 0t$$Ifl0LP$@ 0D%644 la dh$If(*āl$&̃΃PP4 dh$Ift$$Ifl0LP$@ 0D%644 la΃HZ">vxz|~X|||dht$$Ifl0LP$@ 0D%644 la dh$If~RT‡ȇ$ r$If]ra$ $y$If]ya$ $3$If]3a$ $$If]a$ $$If]a$3dh]3 $ dha$dh ȇʇЇڇVdF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la Bd2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$  Bp2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$ ,123;@EJKLafghkpzˆLj͈̈Έ҈؈ "#$.49>?@INSXYZ^cmrst}‰̉CJaJB*CJOJQJ^JaJph5\ &,236@d0$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$6;@EKLBp$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$LOU[ag$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$ghkpuzVdF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 lazBl2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Bd2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Bd2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$ˆLj͈ΈBp$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Έ҈؈݈$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$VtF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la Bt2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$#$(.Bp2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$.49?@DBh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$DINSYZBh$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Z^chms$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$stx}VhF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 laBh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Bh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$‰ƉBl2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Ɖ̉щ։܉݉Bl$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$̉щ։ۉ܉݉ ',-.28DIJKOT^cdety~ˊЊъҊ  $%&49>?@DISXYZinstuCJaJB*CJOJQJ^JaJph5\݉$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$ VpF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la "Bh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$"'-.28Bt2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$8>DJKOBh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$OTY^deBl$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$einty$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$VlF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 laBp2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$Bl2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$ƊˊъҊ֊Bl2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$֊ۊBp$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$  VtF222$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la%&*/4Bh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$49?@DIBh2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$INSYZ^Bl2$3dh$If]3a$$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$^cintuBh$$IflrD .#"( 0644 la$ 3dh$If]3a$uy~$ 3dh$If]3a$$3dh$If]3a$0V\^ |~ڕ**hR^BDX>vȦ̦ԦئڧܧhȪ JNp`<t R ӽ 6]aJaJ56CJ aJ 6CJ aJ CJ aJ CJaJ6>*6CJ OJQJ\aJ nHtHB*CJOJQJ^JaJphCJaJH0<HTVVL8888$ 3dh$If]3a$ 3$If]3$$IflrD .#"( 0644 laVXVL8888$ 3dh$If]3a$ 3$If]3$$IflrD .#"( 0644 laVL88$ 3dh$If]3a$ 3$If]3$$IflrD .#"( 0644 la\^`bdfhjlnprt}}}}}}}}}}} 3dh]3o$$Ifl0D#0644 latvxz|~vȏdhdh`$a$ ȏNؑ <xt F|~ $ dha$dh^dhZ.  $(~Lfhj$a$ $ dha$ $ & Fdha$ dh$dha$ |~bFhj t(Hj (2Z:v@Vx BP 8fh nH tH  6CJ aJ 6]aJ 6]aJ\j*,&Jldftv ,.  p#dhdh dh $ & Fdha$$dha$6>^ bFf           TdLrv  $ $j$$$&R&&&&"'~''L(N(P(`((* * *X*Z***jU jU] j0JU656CJ aJ >* 5CJaJCJaJCJ aJ 6CJ aJ 6]M.02468:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`b dhdh.TDD         $a$$a$ dh]^$dha$$dha$dh^             ypypy $$Ifa$w$$Ifl0p$ t0644 la $$Ifa$$a$          & ( * 0 2 ~u~u~u~u $$Ifa$w$$Ifl0p$ t0644 la $$Ifa$ 2 4 : < > D F H P R T x  ~u~u~upp$a$ $$Ifa$ $$Ifa$w$$Ifl0p$ t0644 la       $J(L( **pkkkkiki$a$w$$Ifl0p$ t0644 la $$Ifa$ $$Ifa$$a$ *******"+,,---..D.@1V16666777 77777 7$7&72747:7<7>7F7p77777777888!8L8 5CJ\5CJOJQJ\5OJQJ\5CJOJQJ\0JmHnHu0J j0JU66] j0JU0J jU3***,66667777 77 7"7$7>7@7B7D7F777777$a$h]h&`#$$a$777777778888!8"8#8$8%8&8'8(8)83848>8?8I8J8K8$a$$a$K8L8$a$6 001hP. A!"R#$% nSaTNk荳PNG  IHDRNf\ \sRGB:S6S< )Mt!>cwN+.drI\tk:]?aɖQmONlR}SӇM/lj>N&'0SHl'$S[ l$ Qƻ%S>N8X态N:=Ԇ 4xq7mm_qZKQ2:.8NPNդNUTzH0dRx} 4w|ؓ6Q=Y_75UCOƕy]N1>Gqg?>:ڄNNkue i$s S_#V$^SMO'|tf::6%<b:ͨtw['@%9ڠz ϧ^* i٧p};'ttIVN|J[']nUih垯!9ort>:yb(_|V'N3> :aӚd& bƢ:铍|}ڧLu::J>S:YLu)D 0Sf]<qlN_P9.W?nKkyվTVSS?q-:eSXړO(>h|sNuSFsNڡ~;MOdR|g\=k2:˫n佪7|\~7CVzևx$*^`(ir(B\d'uw+)dqjʦ'|M'Y*&[^{~n󽖹|7UV=I]}tՇxBAҳ"Dj=PQ@(GqcOw:ӬO:ʻuﾇ-[ryjכ^Avv}HNqG:o})?Zmݶ7OlW7eU,ڴާ=ti)# _ro3$'@(o;Rӯ>/_Z՛^'@]uz쓟N?MK)r~0B'iiY:ئ>b7ESs;z C'"Yk" O:5-9yT톼?zmP&tSȆ:ժ4SC~sqpti.q X zdZĻBOwu4> Ag=g2d8dl6IFA(tӗ 3WzNcg)/r=)+܄(tR'shUT)6)'L&x9?P&9BǸNӉ*pw^޿s"0:婓 lC"0NiSm=#Qxp~ЪKRTN贳NF#XsC?Yڒj'!mzZ%MrPJibT:R:wES\AcࠊlȠtjfN֑t҇1=tzx:Gj`^lBfKjn&UZө{L c]'UWNZ1GIvN@vNx_N闵NuȂG2Ӫ_Kj+?=NTNMJ^:1|['*:@C P!to ws.Y"/./.r_\c${?d_]_`m0N:eusO24vKƒw̛i,T:˦Ql/nskN_m!tɯwqҦ^Fnyy#)޶u~4;uI51:Nm{H6N]:dT5N!:yRin gO~]WM^7;;)Nhd:m[9L{}߉)ͱCSeS;ӸvItGG_P?hH2K<)4_WY M7rҶ^:}|1?)Nҩ_fV ƞ9u:ק+R8i24 ɚ}m*_ ͂NkSP:tG)Ni!vAQNA "IL(WmýM7=ٯɡ3ئ.:ӎ:n^eh:;~sSL wS=`:F6!24:w;/;ngƞm=tSD #蔣NC945NN1u":=gL0S-im܈uSa9{ӧ-td n/ir,:ih:uP&ߢO6:= 6I̦9:[4tB':MɴNyEӱӚ`t§-NMN{W4:YN1t+:i*tlrubQN9D VNB >M2i<t+i'\SVt)'|fM'̦uZ"iAS:)iAXiͲZVtzZSf?lI's>5@uV&:1NUC]uXSftlJ'k>M贙NѣI[t \SYN;$JiuO)WtB't] T@ i}yfOm>jn:I ), b-o^'[>m,cQ$E4 )M;$W ɔOTOωN? d't*է'@'|B':-L'|i:ɝ89 H-اAizg %=H:S*f:=RN$us& ކP'ztAVܣGLɌOpe[6?U.ntۣtj޶'lϸݜ~~ezL2Su(I36{< m̓C>45<3PO-@@@;P2ci<'kgHOVO6"V'Y}uyRt*R}-N4ldI=d2)\)ZY >Ep!ɶO1T@xIO}bB-a∐},zK@d֧H俴 |2S, biL Y'>œ:^iODtN -&>٪`dIK@dɧXY>)r7 pnogI;PoTDv rT!)f29j2w Nt7VLv@m*,SerOTP&ʵa0eqXV6@m**g²PTT'Ne, ;B!SQYIvZ.2IB:::NNNNNNNt>A˕1#+:&::׬&::E rI:@IQjKRqKԆ Uw2ԩ֤2 e:AJ q6Nmp7Ε tr=t tzL6wnB^ttrnźS5=I,hA:;lSP#N0~wO~8'@'>m?swCrE'0SFW߮ӆ=X(Jԩ^l)..A'_7׉>W⽝NɋMPNM ( IU @d> 0F"N R:\>L|(söIN['fh6)MPN}-r Jө?I?|u(.>Mp}jȓg{ B'8Nƕ'xs_։sPN.y_F I{Q<;aK'lty`TuF;GIj-\*ttRrhtINԏw#ݓT/6a,7]N:Ց:6ƷqJ6hr>r!'MB#D:D'lTNe]cobdSݸusGeJc&WOuD':wٙ>OuD'tz^'O-tJ7iv;u%w8п< 1TGtB2ĜY::鴡O>=RNuD2tҍ")X'-SҩTN|ʷ;QOY~#:SM['U7o~Ou$j:E]O&&:#գ| 7q}I t8n&n?pd' a 7jߚ!v؄N|Iw(Tv%i}>t)i &&<(^%U&M`]5nNl 4#>aI2 ZJ:6ufcvMp l&C:E|t&@'lnZ/VMN&@XgczS5ZkYD)0"~52UOFACt-z1~pأul 8ud SP.}=|pY-DJ4B1tiBGbA:M4d4PS5lr(9 4N.zq*(@xg)ʼnG)zyMp\@lt:: bMN>$6:::::::::::::INNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNpp}&IENDB`nR}t'PNG  IHDRNf\ \sRGBSD<Mf 3+._Hp2j9zwsxAcs/,6ҴF-))cO&pL"btz:ZL ZL T&n3Bjnc9_VLǴiܫeމk4ntsNQ PKi4<*x5e&)xBM͔<fk(>.1ejQ+&.b=6\4xlKȿ̑MC6Lmf6 S^yruzs424YEl:mwԼ2 ۜ$R^i$1w@>Ri8IE]Ė O6 \2dYԿJŦBI,"xzM6T+tBҩO)4Oy贴 tSZ6 cy5tӧl"$/bkO4@hύ%^֡u&>ݣ5RM=3Yk 4tdOjtTAg#K':SOdh΋^֤SO)\hN^VӹOtbթSq}* 'łK}e:5}%G6ݜHݦRS=a_O3>>NKb6!Z}fS6::}grZN9.v6-%/^nxЉN Ԋk뀕|>%t6=7$lϧ:?/ϟ?___56v_#c]tjQxεM÷QNt8åw-ܐP..+d%>v~>_߽m|66}G|aEuˊuhCQڟ[gPq:EKP/զHmwƧu~y ӓDM{sWl_wt\%/6>:*Mtql^,JGSw%m Yw1NGơMLS:}(pBQCB+u:{|įQ?~~ibw/eJlFэ"l5jɋ:m:>1l_o~579o:]md&׿N4NqAStp:#Q;Sv@\i?u5K6f?n[]7O7}xk_1Q/isԼ:j#{Zcl.Z#{^v@\lCIX٫U#{G.Tr!#JǔKx?u!x)nΤ#nޑof{xNo̧^忎G`};^O˶uz]䊒)2?~ ? =]:Ef;D:ŭN?*_M~4CBUNW{Gb_9Dqt*ZrWK <:Noӟ9C?^[||"N_G?$DqzEcƧtUeWJߨ՟bHNwNVg/tzr[S1{HMc)rmקtʲ{tg|i9vlاtʻ4:mil(>G4NǧlqpJ0)^%,7 @%o](q( 1ѩ)kӈ:,uZM'*نN & 6u ֨-~;_oԗ{?ׯǯFsv߿}}ZN5Қz Vd#~W7=n8m-0zCw\lx)T%cqhuti:'ǜ&՗<ͯ :-FkV#ZN18P4{YNq;o=Ӟˏ^_W6e j s?3F:տ\NyvW˯^>Ghj=ru:ᴥhG1vPK:ӖM-Ohes؊Ge@yAZ_+qIz̽B\аZ~N:տ R9]ҩM ˏ&>eSb@tJ7tڜ}4B~:wMgNtƪ:J>²|)q`SN7q|La_:-օ^zUɍѩSڲi.?zO VD_NN ѩ+?#/?zEEߺ{/[$ƁMSY?G;t=.*TNtJeM:AF[e:%6|MtKƁDj)qJ4N#f:%6cY4N;^NiuAB4i2zd DЉNtzVr镠֥@=j'6i: 2Ե,X֧@:x}=:Sr|fNtR&b}p<#:i0:i@ :%SoD'Dħ}tD':щNb`r,s:@"Hl\"}L:yhN|(r:)t2iy>]':)un%0:Y.bq>b[wtVAщN:}`%̊g߉NtRԽɃFK鼊0>EYO%蜫0N| ¤܅@4Xt};"rkgS^>ݡהD':щNtSz6%DDtSN>i>=)Git Ov~1A봈i_jlC&ՂNtԩ߾:VQ<)㟵f]EcӜ֎:kytsS۫9Da+|,)T$A)S*S؝W9Sw90a"Ru9שaiVy`Eݠ>svzΦ4uȧS=]I2j6kzUi[ʑ:q S6>ť:5]8שh]ЩTmi3`} :SlmUߩKY}zFTe47uw޶~{ukdj k)m4O1p!Isӌ> *i|>= &xvNtۧ:K)I.i Cz>].3>s: AoJIͧkEƧ|zJ,Cit4O1BHSR>*0>S #>ŀS:>.{>SA=ӠdT|S\|ŧuV\^ښOJOڔNIԷw>R= R|Txz_#S:Ѭ$ħ:OcD4, 6-ۧxZ>t,Mf@6;t+>) z41L 6ӘM S%شxFF g2iJ)ip, EB|SÙkL"2 7aFLمZ4I8sNQ"S!At™wҌ&4[.8>)5Ҕ>qb[< Ȝ"SFZ{۴i TLG:n1S$=E w}f-:ʅ%C>M%vVGE%:Q=Ê}HND:b:\Nt':NtD'N@z:@':|@' =ftNtZ OtSӤK iuv脥ӷ脥4@.U2M=G'dfu%:;n$J?OJqIwҩ;0Fj4oli6:)z(ݥ~467Į;i:fyjNtW1s8ЉNQ]um:Ӯ1P>oko{@s$7֩1574~u%HUF6cxSwjڴ4;mf鹡Ng6':Sjsjv=:aiwC-j1Q͖XII\&:+<.а&X \:a"֓dt6 QH"li$2Nq;YUD'$}dC\_8,=t6UNʧ?,i_AmC!eH:57'7StS: 8yôTDQtrNNk68Jk]l^jUf$rnW?,O:OC'PZKhtԩW/NvOd{c Nu:xk2ntj4fUFb:Ҧt%]j`|ЌFʵo4;uj>֫?RE V0g`. iw'k/R:Vyvۀj:Heݼ^rzezsv{ovElv)5 SNmb"zFvChWm獽 g-.Eַ?E'FԺUO6n;3V6oꏌByWtZOgg|?SS{]eb:parybɕ^#ӲN7kN9yӨg+=qtsA30O4Ĥ>gy 3{XiI'ӉNل54ڤ:)CJNMC3iw֑h, T\iI7&i:u5 vHGg]lD'Yi:E;KrV&MBq&ӉN]:]D:33Ĥ}':uTt:3toLҧӪu͕ٲ`uu~i::wf DXÉht_\xl8\]7.QD'`=Ew"Q1:A(C=轏>M~oεεgk~kr}D3$Q M #44hh-ЎXF7AC#GCBiThh(h1%#4ZT<ΥG(I  _yrMҌRO'R?r15<+[QNI&$PE/|R(,<eƖB,y?:oEj+R㢒JoAhhQ9Y&\eЪFiwQ5Uu6666%%%66###`dQVV666tuuupp INNLI.,,lhhhkk><ή>}xx`b`CC3*Iz-f= k=w],6y`JYVݒ60sՀBb,W}"{ /[/꥔bh)4)nCS6\Gycץv+9'hg䵆89G`ROA:YA8L*EѤrR8Ҵd$P-Jj&Ю0X| z݄e@Ə-J%?8+oZumr6HVP4ՂQy gŌ106x9>1GIhlg{藋: 08R.sL0E Ll4dQوUVa [CG K ]hnnr`׹_37 ԷڅQW^!TE- |.g5xe?TtϝtiyzfUsjrlc@+(\ʜN‰ 764ZXW OHZ g˜0I?f|Nf=?um/%v#v<06v雛нXb& CGKտ8CPK ۋVyD5:/(y&xH~gS+x79MQIYiUQgwR''SK~ E1̻c`@Uc?"2TzA&K~j0 ,QwUri/y v}DOdh>;IuryUkj\_lvUBhh{@%'ńazYbu@7O`"`{SLʞ[$@g4uOFrsӖDu#_?x(|AذPljʸɋOj8 ̏a[dfр3`kF<>$|ɉ0+C9;)43u Gi!<-q\WE{K0k4< ov"[_ yx )i:CjOM#0/mVId>fԱ,=MIyJ_zf QDLlႂ2a˜ K67zNT-c?C, U^sZcl)?52U>t7)>pfcE̫@B]h(@){]K؏9^Toݏ帛ąoZA3 j=#w[G3R:FTI,—>)o?p|/FMB!4@-]׶؝.KLƑ-'gWz=. 0>aB\$8W8v|׳TVnoG{_ڪDW˟"'רxC9=ot=j `)yNJFQ|(^NT3qrxnRtɓSBl9'۽RF=/3wgO:(˃i,Z%>O]z:ZR -_^ؗi:;nw6ا2|49Rs0=aHeE3i6 ޖAr<FvNv6X`$j|W%Ь֨ Ѫzyl@Q8<f~-UU]He#(9^jC`R))IIP rr/޺=Cr{!廖N#=%d0 Ep BϑpqQg?yCDYzttS’q~1h; B= > *;8X_J; {Hr3X_*rW{pd)Cb$ծ: ei%pkZ}4&.DgD SJ>c\ZS\zl(ܴRWic_o~Xnj<T*Л772Uֹe 3`R%ArDcHXUu Kp4R"Q(=Rj"~S"-1*Л9`0+=i'Ih7D,\(}pWp5oTQ`׼^y')2@*2`37SRlk;#fr)n> …SJt9>B]Rm ldJy3X+^dm)mQ<,ԕܖ(Ԟgٛ75ux\):G̨ zI"g?l)dbr6bkM_ReO5 f ނA:X=jڮ+<1ʳ_O"}ٍ 9ݷiڲQa.๱<~6f)~Jc+=(kܭuh3X|Lys.SVs^ȔiY@yԎQuZceAQ~l鍅!p7hpix;6}l=闎&&^$zKиEOxc%9՞IGRV_3$Ų6ւ9٥ѡϞ%MW'07D6Z\([XI6g%xPUe= RrIڐA2 HXmZ/8Ȏl[w*k.K!~ӭѶו\ '!`w5&}=n`Pgf}:kZ&1y1 Pb܆`2x.:!TݾPQP떸gCM.NacЅ&~gYht\s U'06q sXdc2Ư8g%6niլP-씛;&iulSRC)lgHB?( -ݚWNKA/Fk\~PB!zخ< Y;^4].??ɉPe*wLҔ?˻C,pyvg?MLY m-^ga7DΔ隭2_qKz,*ݔD'uTŋM+1Սf TBNu@QF &.+ 8|fu\- <Ҕ+gkZ$>wbMr<\- l)~eg:+͌VS1^xη ɦSqF't!6/w4~sMPJj<7sVwcIgZV#!Өe`-F3:dsȕo{DrtEE2T-Un | )곕q;9ݣFqł'h{oeu$NB~\kceꅓ 9OJ۳^ M [#ZuSQv47,҇Vq- 83`d6: ִrYMZMbQbXKNr*>wJdw#0Zɥpӯ{AM=Rs+,ہ3_/?ȇWjh?•QK-Š> Hf0KSCL ,G: 4 z|^~^+S.ސ6a5{!(םST2kԬte,=kڲ ]!W9gɴlVUtl@ t_t-Tg>|/Y=XRvhԳI+caCg k"JFjpb oN3 2ݔ-)0}C{*\=~B߳2g]8dIb?dN456LJ09S\+$=<kgE{դ^7l3MzWwYQS T 4~uE(~X|4_\ 2fLJs!q8WOjɱ{-[2EWܰZ)까9*}]uz?!؂V3 hVd}TS,w(KqrnOg&gj1k1/b2gu e>cBb"X F1VU0> !cm6O.]O QC)kb8HlxM.8>\!޴FT冒)*7%SGFk 5L*A$^2-[0)qh5TfθczqMg2|%Oﳓ?[ >YBQ] )*)q\zfS|K4휙J, t ju }p7302q3ɼ ShQ][i X&fq~ z:Pg<>G8Uʢo*df=Ղ&1s;Ls/9ZuguzӲ>1} NŒ]'8(^L 9{`\Z]}݋NRgo]ZRvp3*+eT`'{c^ù;4~9uM'v&9{zxx l{;tdœkPl]vvoȢCqrl!-f jc\VR:"jmуvs`AFVy{ۯCZIC#l̷e#n>[ X$(du98܋ɼ?g@5ܑ&u冈w8CܲzŻd>=cuzCϧ@(3 b9#2lWJjo6<3QpR@Ӕy#k^R]/r=8?\yk9:6R%՝v t}~ r{ac>,ɜ UL2iHzO5Dq P3 -;ʏ$`$?-?S"pMlglSߦܿL5tAn#-9P cu1/״@N޶0%:S0!-y> :XĈX6_x;5~7*Il"le0PJ[FSv|/Y* w2~¥VVb`9eSV 튑n C ]!s*cccn^2Zwi#RfW ŢR]z5<NoXՕEBLr;͓0gTYsj mV/fM~C?yc駒fiM*˼L}Pr#M;-u`;8oɰ4qo^tea[s a%D>IFVy">8/0:>c#L^yeQ/#|k6>4i*͍rUo3.z9бW<`f}Wᙎ \B)9]c:S@sJiI{9AcF|5z8dxaNlLu4lݕeoN$l޶)Oet ˁ9VPOCGb>bJP-SYNk&|ɣo82@ F}YS`!Z,U3$7!SqDW@u<|XS&EjVG R?K `#-3JXi1>i^ %X@$i_ X>ZrWx8kRX.MX‡c|p_6U|1oHI5/seMIo4V܎iN3}G56Z7 ͣ;z{f@ϥv1cy&lW7 Q4¿3 %^Ѩpt N  "W/IWcGREv $O鈖+oֹ{WG3^Ta}AֽD\' ~" K߮Vc[=^=:K$~IrMYWheUm0h~4Ay31THF{pEO>J"2M]s*W^ŝxp+ Yケ3Xr!P b:M'@Tðkݣ-U}Z<&y  >JW]$bWh7i J7,vPR$)w -_OT#/n=/0mo 9WʜgrОۄ󀌏b9&tt2;1(싥(6h[*ndmY8Xy *b2l$ٯ L,漛|)`[x >O"`:(8il{1N -|K劾J L^9Aӣ l UfYn>o"29՗0b0sPBPֽ,>s];jvP4`Nٙ+{ * -1Qwδam"jeˆe器>{H1=iJb?id@dgn7*ZܥeZ0yh?yq_g^{"ڏ4c/qr7OOnrhi^rzt!Jpi+\EB`ґK?~>4r9|~Ɨ@ $dbõO i#qF"Ia& B?S^8p|R 3*o_W/Xm b]SKʋؠtovx9kOd0P&€&K㛾]W4+@XD91( )E{)Gzy,7ÙA**7)x;_h̷[vG]_Θatfb^[f?&I_jkWFXDs"2O@mj-W\:G݌ `!ߊ]a.Pv OrQ ()U6 oO{O &ݯ FIѩnjGJ/yuUX|O(-Jm z1Q<&Yg ׈wwXװqz 汹GQ+3̌Q;B "9dK*\ Nuix*Wj %LiǐQYI[0(_@ҡ"&{_N7*Ko>c[<2\99(?~8ea@s֋lKN׿* b+eNh!.zy0.P֋¹`1drU,%j]Fg$4ҟe=S++O`2ܒ,2@,3ݘ59;?'Őj^8>Ljرۂi5(3𸉬]/a`ܟN[ .?R!x=bmobϯTx .SXT9t*5s-"-"j$l%dOqD&!y<bӖ\R}q}G'i1th} MPh/ QK;}/\;=PpE舌*N݃:R4NzM N 񼔪$?qoF%]*xye\bviū©,{15^ 2~Xi̜ПVP\2B1Д!@Z$ǂFvD#w2T[(쁇 ~H[^$ {I#l>6Ɇ,-`&G p>AZty|1}'n^|*3G~E‡K).m%CݻKږn0PvI8+:Us/DuoCW'ӓM#pTIi|4ʰm>€2rq Vѩ\ľByQ*8\ްi8Řz@8(_ v<^U'h0RtW 2&Q7j'/po~ew'>(q-P Y  #Q,vUAzKY4@wK#OJ} fiuAJU&1Rd :F27c~j1{LC2k-]GEP:jw6ELf䇭w$⇍He@47 k9qq"u3<@a%^W} |(] ^]- £bF4}N~_(w?w ˈTW~9ꔣ:V꼒9Tp C]р fymgǮX)α& \goގGiy;EQ/\̺'јo ImV0h / .qtJ9ȋ#-טG@UY 2tu_xLߏex s(V`=ʯ4ֹyZ4頧/!d~1䭶]\Ƨcya€c1?dd^6Վ fL;vع]{H[}mZ̕ _7{{(flSIq[ l).srv~OPc"6q]s׊:O0ܹ?<^e Xŧ7AvfіE TqóconT&P%U+/U%Oc1&\:iK(I[O0,ukݽ~4Sn#dˢx 6\>1&d<{ĒeR\ȥ4 j/68 ByJOOt=}I 3_3oufrLP1%[Eܽڼ1㭨)"܌Iw9`оZ7*=0ӟ]<5f_T$!;kX6٭5^7>J=x[d y^Qt77UP_?8PIډw,_Vo`&Cb@ Fx0kXN0 HnPt͠7Vף3" Vg)YL)DiOKt ؞S+_Lzu,7r3;<1TiC*U\M$'b :(8͝ d֓ȫ"}.'ߣ.L#c d|.wڈA.n񕘺4&Ub'B9Iͫ?H_%3* J;L+'e]2t=PzPJ1^(sD*+愆"\6.5w'ßHJ(O(܊_i4DflHz򾻛џ;A*d4G_,cIYhx| 4kAx)0^R#j#zm%OUv'$dc5%CoǕ0k?P,_99hgJwF9ʤ vu{9 l;#7r-v`: KyDx5bSYlK4۸k$waȞlNm-`vGӦjգUz6z׸Gｖiu|5nw<܇2x#$YGiN<&`Yz>\@ UЯλWy/LTt_`(_P?T9ǷɍpB#z"zCݯd~ ۡ`,D9[L H?{db"Vs"+@*@Ni(t^o%kB%p[UrI솪W] a wZgW͞lyQb4riJfCm"7u*3kmY(ΣW)dt*o]bl9|zߴ y[..}s'֩BV hO,ň1GĤ>zPw2DK{n]\=3Ma H3T Q?M:O ~LjA o2e%2wITf4ql@fޖ߲H '4RDSpԇ<৹ߢڷ%3a,S5McX]-aZOryMF0yd42pHS 0dcF N/ O͋3!?ˮCojQw. - 34U,gE(슷G/%lĢML;b风f z("ܪrIg22n7VK}ƍrDFz[r;2;RAEGĀ>mCB NQ5KA[[ҳ2Eǽ uO0^ %^ @-~y/3. heE~v i+`z y),#VuG4U-6}xoNH1UGhF(=kͧ_я>2@ܟI쨴i/?|`K{,̀]\ACx4DRg1{(w}e{X2I6%ldw:T_ fQCuUe٘b5! G>' ?$_偰ۺh2Ǐe?;*gf/4%9~ML{+,-^gy#㠫eY&g~u˷?i#,Lx>rho@>N fD/8' G/yfL§*ezZ22Iz,b9ixfפw})_.cR6z )=7Mhs:Z%0KVwPW$ЩINhRRw0 P/~!zV2lb;y uG:F2Oxn!kBQrWdձO-/?sL4g)~ ؖWn~ex}=߅ s)(.N|"w4)cpk[ BP3Ńy։v!J}Td'kxլZ5V<9*} V{%!][fmbÖ|Gfa_WmtrP[u0?"hV0zӬ_7Ժھ7eܓU}E(Ԕϧο)eTN2ϵ@J5ekjUmϯ<Z9lJo!C1hJ^ $ʝGP|`χ1M;慻m8|gqġk $8X$,^2FNQxW}p!ZUeyKe} ՘8G7I h_IuH=ɍ,4yӵ JDMs1gl;nL<^ЫnfPp^ Jd_WL;+푂M Ei4rF8!xe¶%r2˜G@CSHifjjHvCZ@D9PkAqZ#5ދ[%-im؄iu[=RnJ)n ֟ ri& WG$y\ &TSئK֥dre,c&I,༴T /Ch 򡊪M#$iiuݣpXB*>wUZqE \Lrګr咻1xl9UUznrGZd#?c5F_R։I{SigN:9|&D1'[Wa$aVzwiBcy]λ{Nw2 *ߥh<@! B iy Xb܏rwup ]}Om(?+V@5Y% o `a3*`,uFqm62]}Rq,lBIF͆mjK,Im]h5™sU}"u>B5-VFN]bRhge' m3E`jW8`(P{{`=a݇sp4B@TєUd=*$sϿVeFӖRv Of!t %ICzId5y̎v%"Z~[3ŇߵM,zr'@0<1,Z/9y%{{g,f!|nԙ܁9y v0|EjȩD Z@Wb2܃n]e~J0㣅{pA)$y08y~%JB_zbBK{5g,ܬCOrd$N̦MF+A`1P橿LRj|'+[vx,n ?|Er,W6\I )J. T B H)ҫJ EC7o.ҝyTtmx/L~~9QswlW[-|u9߽i?}wxRjY.ѲRӯ'_Ϭ0):nR-\bM=̙]=wiI)/\,j&l7oo<r鵃uxY-ƝS]^g"ӼvĜY/i_H}g,j,731.g Nڤn&hc-XַÂej׾s/svm:v+sr.Wzc?.2yϊZ~t'sN(g|>tVyGfEw= -^`b8Q쉐c-09Jm[y~I{yw{~7 5:?y5z~Ή>݃]7\{>aD4|[Zaw5#FZ/8O ٸr-oS=~|mRK7@hwmȮ[M[R훭l;m|gt*.*?Rf/y +ozʍ:F祘W*.}eЎW;Mqogsy kz=G48M7p{u~29oI/_|[]wM}5}ٍΘm0ECۯ*xnzԨ~nknHX}>~ǵl˱Fv~fP(2y~#*\^N6M_X/jІUw8-Κʻ畹uŷ/~;n?ۿY8ߎ^:-ڡ,>rHV/bOxTrjje,z@v4;Es|]~տ|sdȺQh=S[_q4W5>l׍qW 1eK?[fR 5Z/|p{G2_ʱ-w]to]r\etc_oO_Z~4t\+Sbr T~YUƆ;A3[ssMz+j/o-uG߾U|HүV^gO^(5(k+',.މYWwZq)[4Ҷ}sCϟY7O ءt+?{e- #FǹG|(]d:mk~7~oٚ%[|w_̯{P/qU/~Zm ]3>♁w6gTJ)pʷXcso.j<V؅mk(P&fX7oKkfFvD zG~mzLhq ;_X.k?E>ZWϿo6Pg~m_l]lWfrS̈;?j{~͕5q]wlKwujyu"7_ݻxȜ?}5ƶPKWwL^e W4eΘ7]}\s=icϬ+\*/͞Z7vLݾdƉk;;i۞=|կ7qK>(xKg}+K ӧy|qw_6;qzJcllۢʬ>w)n޺ ?9\]$׭ug嫳喝CdХ.=6?yAu?uehBـmݿQeБt fȱxtk[aÛ\iZiݯOzӡ7,tam  }Wog缴mѽݪׂCw8h|ӓ\_БoU ,uSDZ%͠k^>t7*Us/ּQ}P۾gZbn:wk%nVc&DuowG*V􍞅 k:ԽeO/1G\7B֟+q~…Z^s6>oŜo]F/y?szĉb6W޲5VU W*2bjJ :7 T\c=bl懣c#T3 glwyґO}]Ε !\|V}(b\0yջoO Mw*;`+˻#Rj/܁aաWݸfD)n ߯?c֮wG_*g̱e>ݨjO^~|t.3/vFcM1Uw| ?O/i]~[;q#~=>_ h)z=ǜݲKwFOYvՖ]Ȓ׿%&o8|㕎+׿7n_¿ܿ]xwv0׬z 0^]ZWr9\+ܡg?,ۤF^؄5b=޸[W_KtxPyq5zǗ]i]*W<?hDAw*/Sq%g7mݧo\<@3}tB{}y_?-|~]M e=cb۵Y 3/?:)ҢK[]=wz]Cu tljMz/ oteLjfѼc._{!~y!‰ ն/N(,tfoQDMא_`Z݋r< 5ߍYXuK4/LZ GnW-o̯bc_=~o+Y洘[c>.|ک*6z{uS mH} &O]8zej_?OvWN7kQ>ݶlWխ8o'3Zx:n\ӺO'}ݘ00WQ|Cmхѻ,q)gh!zz;?j5⫀ER??.b'*a WlN"|pᔻJ?kk{hūN3x[sW []oɎT ߢUuyJ5iu!z}AMVLt`hاg]\b^ۙp,qzԚ^hx.?u7HP=-4w6{n;kṋٱ瘅fNIԗ7)w, 6{cg5^IGZ;Vj}nCZ׸܎ |۳xa b7thz8.n{ :;ĝ卧Տ*x˲ 8#ﭺo.mWuockuoKwwq˅o6cN[ˏ@X>򛁫l_!uVlXj.jy*Mq53;ZN=-7޹sӃ'^/2렼CV)&񩉝fRĥ;Nn'8YnN=ZVW//ۧ b&}kuO[wXjuc)Zl_l:5R_SшK/|f΄η 4f˴5 oz/-e^P.R[o-7%'.KW#=QChP%jnU-zƒśg.#|û%EYcVk#+^+>hŸf lT[*6QvMzZj>}j:-jC^:Kq|\M1/YroiՀŕ9wO GWa׮9jԬJpV*s潱`a\gQg73.jnOx].Z=W|zV (ɲgNVxm~f/RURiEUWY{F׿Z7 sVJn-Uo<]V<'L81xq~g^v}N5*?=Zzi&5#9Ds֖;UI?$W}2f)sv5zS|fY7T@̕vs:]sHXo9y媅7:u}sa9&rlx͟6N§֊RF\XB>7(wyx|ضw>wҝEKzsPJ7^*6ul痞עL^|}gĢ輤ⳣǴy`L_ߤɋM?n*|}a3(X}Զ߫8?Zkl;rxu u_{cG,Y%Q -t4tw=4.x5uD|}۰gǖκsᏫ+o|ҀZZYURDz1E?ۥ☋}չd}}cz(ZłwK)3ypj1'c\ceoWwI0g~q Xhg.km&6U\-non 2N>s9Fi+ϕs撲sv9n, U^;5YTKN2G ÷7xH t^ֲ|7xxӳ/ݫ~q{_xifNZgdȞ_sՋS\a9ZBu|{;dc}D w{:s+mL>C4"a 4s>OZ4zira  ̈sٽ[<\`5>̡|/~WG]|aJՃ'1up{C}Ǝ>u]S#伏 _էͿŠGa̚ޢ۲S?j/3. \7άwvNAm.R/^+4eދ= ~vV-j>be\ܑO27O\GZ8݋]>wV>>{۠9WZ){w +m+sǶNkykR!P_i$G_Jh܇ {T Sux/rpOsh?l@'|-V5{`&k)xj۫/ϛ+gnƻ\ľrLOn?onq䕫_㝹yek:}tӵO+{o|~~w˜8O^*iV9nqw&X+u2š[/1{3$r64t;^3ƶ9Œ/}Jxn7+]JDW)}/̙gۼ4BM]~vұw FhZ3_jv*6͑Z(8~OXKG?/nݱMnW4s߱m}In~n=,fPB>)w{m9XՉOx.omUjĘRG?>uΟwZ\}|1]ᗊ?1ño;&W W|CkAF1p7">;OtPƄjt]Kܺ9rXZ{Ef3[+:/8&~횖]7sK5'tTۂFe <.7P&?=Wd GBkڬۍ ew^#@cn=cN"'ݝ`v̘ ?+js4\uі]Qju`8.W~qGИg۝{F4N5VPoo_3Mޒ3;ODu. r"q6mz/sxdۯڻΔQU+ժWkx)X U?gS7?l^}c|3W)/=ʣKU9zW ȣ 2^s!}ć֛>J 9qC<\'9wo4! wߧZ &پ{.QXX*_<ڶmuڽ{7>|8,ڶmF$IB]vE'NDW\A/^DD'OD=*V1cZ`Z|9VZ~=[. BѨiӦkQQQ %4zhϡ݂zEi521a$10a1a˜c„ c &LsL00a1a„1DŽ cI"q#&9\x"ǘTDE  t#dQ0(Y"x)f\(b$0r1O$+c.Ű&-?(fӫ팹 )p1UxRxs9&(ԠWXh83%\*8$lHP459&rȰ>XsJ:#Qb ZBg̥z+I Bc1n52&stf%*<,Ltc.ͣNCɣ)?v1VdYYb@M1c-I"si'nҋf$E*Ec c.[Gc'LRJ*Ɯ±|ی4c⣠c䈖 bO3VN,mԥ0cjX̰d2ys> R֎7s/f1kELөHsL8tΘ{Li9&e^s9&laZ,⋉r:uci9Ya"˲Ę{, bX3!䱇t9d(g̥܌t<Ì9 Xa̩Tg̥"y0y㒷s/&O""yƜss95m,%9p(y@=x(ΕKp,U$%RsH\1 uY&'P\\eBBX%I"p@ErJŹ0tw 튲5""0;z.c9- P0'ItqfDo*aU56B !̉gI u iUrIhbQEi~y!el'|$ZRx+r~XWH10+pev;&fG僌1s9\ΡѬJyr dq󴄧CÐёkȆuG^yl`za>9\(0ɶ%Vm69.)sPSL)sd?0uH9RA4lKxhQ0 rف;dXyƥ&#Ф}s~Zz}99Җ{X7$2 ̑4-74{>"Hϑt3Kg6SyTϩ92.גM}U9](l=Ǚp%2AB6ʚg l(QlꁙM&I5ܖŔ跼_(3oŜ˜w&_#jE~0 < 2+toAo #B1Wpst`ŘÖ䥯$eYHE X}km<أPyRͫX8IT6: d݋^iY \Ζ<#ZBmh>;EyU bEqq9m, Vi⽲݂jE>ICX&4E/Axjv8xٳ.w1ǘc1\f$3 &fywC>I͆91n̅r6}BA8!#G^#b̥sϛד'\$^$!(f*̘K氜Y $1 %Κ}ec*|q޻  G}7jx RE1䄬{[ReN1^d:'4gb© ܋29-e%eo(&vc1SUEG)d9I{{V -U8H9V4jiѝ97jijxfHJP!*s"#sHH)t99[Ns)I%e]WN!eٜÙ?T] DRI>7ҭ%g"I_#\*:7B\8uNV2sa)'X|~992{B0g8QX)tg_!XSx3 Saw39YLޓ>#o".#AtTM{r=R lDÜ͆d㾲ÍeNU>8.-ŷNe [c@aΙJdfsv{N9>;01s,ٴEFLۓ=S<>ߙ|RUƜ϶ef1'&%k[XgC0N6;z$J]3f䯦#ٞ5F02@9ss} D"#% i,) V0v cކfE1&] ig`у,E`8vrj0r LCGۈ!Q2=Yrş@Һ1ohAۗ-U1̹Sa.wL+HlᷔҀ94X%dI"},H A>!Q#;hP` t8O N%:6ayJ: 2$Ue&- :FU S=ce6s0IcC`%gXE "f93ip `_D6K0t yH:Zmi %+(dtB Ssد|M J&Vբis2 <%H>dJl_'Ґ9^`"(03=?#iGxCߙX$lmӎ9иBWsL1sϜf$PcApj;%ӕuŜ p -s̶L{沱?7Rp(JlCѵ 2*yHAڣdr)LP=g!,=bA]q,- orVQP;sǻ!”# Oġ@P@_cg$4Nf(l$rCΉc݃% ifQ"5QE-R̟dH\a[bU.ZmK3s .;gX%#LT2!2{E a* 4"u)K9P1\94 Fnao8:G >.nJ 0/I`).,s(jBv1.i*K&S Aff a+9PH[kpPUle&0dM&S\i%ok4d.- 8X-*aYkHbN Ɛ YR L%aaX@2q&[[&I\9LX:EG [\>ssuA`a(ے+m5|%HCL"+"B scQUxh$ySGϥ5s` C!gB4J\9O99-3i3q01]2'5 Ac:EU wGAj[bLz, 9^nI|0 ~b̅ CWss"Lgs$Ngf3G&$<ȸW b9MvM,>  ^[v;=Aس?u". Nt(ڌ2QP_%&f̜ˇ&kǜ l"\Ü'?11u Άz\`#XВq 3<p}+ݬ&:h$/sS-Kb&/ٜ\ KO(dN*yRԲmI%"{yRZ#-`䟍mx3-cDxBu^L 8h({^*Dc`a T1=G`jR:*Y[e I\P!o8sJL5KZp 򰇇񆂂/1 @__JL=- v br8Fy9g1ss \O%c.ے$ԇ9:s: irtw Ё %OOB~WcDz3cTCԘfbAȏ:p#cGAϥc8Ss0kt0axs(3b1ANuiOCf$ 6i9 5h_V$c.Mba2xK*[Pk?K6Na,Ov -5nXUSER ]:Ct8]!eA|:z 8[0s4 nFlK(I25@s~D02" 6bh6=߂IP#U #XiJI8S<qKg14RAppoƤ@X5 0yNhS6̳s9 .GaN 0(>Z.'6⭝%hfWD!cp1ǘc1ޜxZ8<?u 'p(n<)8D1L a{'#YaidbZd3B00| a6;c.#.60w|bNˤy%dDijXΟYٌd9;O笼#c.]q-~1G>Due 1ekc.g^ TdN.m^ZY 2yGFm+f`H +`좓}t+b?DjpBSd9H31#rX/ꚭ'3-)tDBK l6ì@eBǂ@#"#VdsDmX6A9Ɍ5-in){0lK=Kps,%bLђB.K $ g}ϴL *3qɑ0*A3y5.2TE6rr9‘(&1>[rL? {͉0昞KQ3gqxg Dx9THtyb.#1|N %Ft2::$&Snz LlT:LA74OH 3^Ir 'rˀr|M_76^w$5\-`d~JtNKS"RmpIKZ o6y_6aѾY21z={rHP~8HbtUE-%SY9(Z|ѭPyet:%u(25=Wv)TȁI6LKl W=uI^=Y6DExj",h iI4 ,~ ' Z œI5͓nv *Ш]<\.6&Ҽ(, 9ŇlK#V'SZt8Z Is8D={ jo%i`nŪ4bdP F-x% B7D,ZP)OYtpMCnÜ% g9x Xܦ 2kzIw* m|(6`g~e\]T. H r?HTUL:acka8lƻ1|̩c.@y&1x?<'SEkl)z(c/#DW` Gv p܌QHzNe8G2yߘ`(l@=F'4̉p:"P9q" Zˊܪ_q(vitXPB<$ j̉c㜔7D;`b0pJڰcV&Pqj"tu-41=C\&6$q+cf?0 c1ǘceg"Ҁ9KřN$a!<&YU3]<\&89u=s ,≼ -uP!sY9p]֓)d!o}jna.`:c.0gP 30IIL03dDĘ>AX MN4u(bTdIzҐ:$fĝ)AAFhx>sY9=i4#4;o+etCf˜˲H nϐ&J~|l.t#9.$1\3w^22w,%, K,-zY2=ǘv5Zo\w^V]Bhz9{—l;7B o|$i 4h2cFTznbssœ0' s[ s[]9/̉ sW,4"ǼegE+U硈΍v}(LշOUY MI9ޅ3goО A{z:EzӞsC4A)KR͔Ku`w3,~-l9R)$sHQo}?S2k\`u%o7cCEvHK b 0+ݙ`֍tmjlqP !#PD1wdbR,^R6&\GR6`Rh#xUU|&wTcb]o&%^|3'Xa .NʏnSPMÚ**ۄ2&c4:>$L&m򌢼sp=s1lVN8˰p[Xu̐./Z:Lv*oЦ3di!(-!U,ܚ [}-Mxo=7q6ضN чBs2 Mpʴ* \ %f-j+6%uԒfjf涾e6ń 5-}˵ Pcwv[ޟ(yѶ4FE8v(d~|jarC)Q7SkOq}{&o+I!NF:02R38><]tI3m_FhduI kN'D%C,H8sH d>p?@D1A`S:@N!Wz~mۇB:^Ee"#F^TWF0%i2vHo5N+;D6<"U+K.!P*s޻Kr񻨴V2E愹G71Pey1/1eP+緗e^{i,uYlېtPyaix-Y^z\ɑWSl[=`0ws!)7ξ2e" f=&4XR_k'BMR,|ŖZER8wF|P0B{U>zᡫ sgmoA AQQ#*!xJbң{:X-ix }3!AZ.f#>0疇kc9wxBGOi}쪷Ӻ,1{ykfkUuI0;V^NB`YW|a UО~p3W/̝wZA –n(-~A -MQBUQ[yʮιUcNTJje>m2aA~_I;;i N;:HsZ.Sl}K/TI';aœ?Ts$D)pyjhkwݎ ̝^"V:!r m9S>*7ν·l耾sf<*{U&oY}('ն )P1g.@=fZnV+mݡ4Zcv;XWёovű9U@ք:b5s\.؍\|th-/wU]NUۤ{{)7]2apU5v}9-O)E#VumxjeGy}T$\PJkR`Ԑ2¸;9&x1е&d s00lV;O ҽ&>s^r+}F䴟|U11Qi5j!Ω‘O%<ϥs:y~@w;_3оQf4Cj>fGjϥsen鞷/yU^R嗯 hd,f3aܮEH #V< s![X lɟ7.gg_ _tK5p sJ(UZ&͓ѿ\xwt?}OnKt s't]/뵙~f [kzeڤO\WX.srN+U-̝mqzS<o Imz8TdJ, ַo׹_Ӂߪ-_G| sǝa~˩y,y;o+?9aN{0뺅;mH;m8CBqQ s;e†0w s(BZ{ /ÌYI#No:WI9JZ*%FL?"pyk0.0w<0g\Gb~ZoW:m`( R7eǫ} s"Jandibr sh6uC3/fPEaAsz1Ku90~ÓKtn8-9 ̉Vhœ0' s;JH'̉o9ѹ@%|b.+v;Sd]%:7uMœ0' sObJY-?[=&Dnm)KZD瞾=iNSlOvar?Sȅ5Cyy(p"4l$ʞHwJtшt_A{߻8162t`$aR['^m2_wB;kJ0wLKU p#7®0M󉴒&wLC{/ œ0̕_愹1w $0'&݂991aN9-91aJIV s jz-:wΩ|z{vAsDnAl .9W|y#1qц ]iytn1&cwR"]9k?XsAZGya6 SaNt OYWUH,̉hS;j8 SaNttsn_0wru=D2V sœ0=ꄂ!c?ڷbm:-]΍=Gb8W`IUf*]߂4ce ꪓ 0wF27X sj0w3W++̝rz-̝鈙4ܙM;\Uߵ3׽sXYtQ^t}0wngCg?m^;cJUcXInj_Յ1FexpI &]{} 0' suZ:wpD]cUk6ƨ rCs'sOh sg\S@Oz6Oj5t;Wxyb0̄;4`0by~|bb"b;;WKutyR9*1X꺻Wו}n۱ sWbX߱K\h}t9ѹsbw'ɩhSp6rwb[mJNVmFVrwc.uG|\P֣b4j6՝ D[(6#3[кR}Eβ4r\ؘ{ٌ\=&}ZV .Bs/ o) s)N>\ߝ * sW9b=Bx at](nsj'TM3ynsngco\QB9k']&̭G7cs;4Xs7gF\o)]8QRtqDDD9aNRR|{؞OJr_~/ GŨiyB]MtuVUS7&izZ3KGѵiT٠0]1(=]UQZ>cR%½LX(Wko #90!Zhг@k]2Mo49Y#Q Nt ۷௳ t·\jSłjXuz{35:Q/$w%ce* KUVV9@_xngdm`.#u{fy ݤ,M\Y沦!9 H̭mdNp|u-}Kmësy^_m RGO0D~A⦰?bJDCPxPP=##OTPiE,W- W\9Vs̑0\K^z;umY 9^z$!Eȕԥ}(2K9-ֹ"TEa#Ԫ"Q迣}[ach)_ju|K0ǾejĀMX?ַDBdpg;s -Bss\(%:p3ڤ,|;-Gs!E+uF2)_4jjtK+n%ڡr:Ԋ G1gt.G%v?pp:{s.xkC_&ýPqen}seiMAF:0?Ŝ#\޶^xژ ,`fi$ޘOo:̵!LgNcz ƤeNtN{Ü疘T`ᰔ~%A vEDD\-4ndcRLUJtNtNtr>Lby^ lXss9ѹ/qў19q*9BnsynGչVW-eLksmBk V_%Ϝ̷9aN)}ˇX((tn]Y>ݿ0z :':7j }Ƌ_S7 }޽[SFꐖiЛuw-+"% u>E]]WT*5[n, G,RvX9W1^X 4@pV?f6SvQ__Zrn9S GjfHtL e] ڔe@@i(ǮsF5 Ĭ.S_T}ŹRPtVض\t`kIsW]Jb0| Tp\ķ|fߒ i;*5ۧu<(“3w=Ղ*9er:*&iF0IQ09&9Lgt&f 1ԩ0fn2qIʪ*r:V|7DmBNU7C{rj4(g!9+@V*0<=s1戋(Rn7Q-ŵےḵޤ|k1s `O5b8_[DFs:SDsK:gFQ A^N:a2G:}Ϭi9rRꁈ`x>ӄn9[llcts"ssOs\:L$Xޣz.O9r,Ͳrnb,CVj?es!T\}U|VZ. 65k|޴D< '{ ^7ƈžf]Ai"EQ4o ҷjYs[`]'WKTۢ>?ƀd@K,d! sys=ssAqHcTr YE/ў@/\u+\$MckЇo+9aN|ss6)L]Ji>E}0ОkJtg1_ϼEf:yD7GmՌ,pF:d GUT)۝Cx䮠kwhQ;SB"lgoo&_b"!&z7gH_o)-G <Ý{vufss#ҹܟŜ+|'9@|Kѹ{[J{9-EDDD99aN9-ŷRtN?L$G tNΉoyD='}}KiωΉΉΉ ssœ܃1' d])& ķ1q-U'طpsT}aw<0%HqKdWzo<¥! ;Vޓk0Ią9aN}{~^ytгLѽ8bX/,4BQqx YNEm4uS>C%>oi9 A !gQ/ 箲ֹ s69C|f#st aHU>GtB VF|˧ӹ:ZkQI*QP+lg gSS֪ WK8֐#jdNS@(ސ3 gϪs̥JX۩3!|ˇk!jebeaBD䌪*2So7*_e}MR  e“\˷E^$P}POÝ@+>;: ,ȡ*əY۪W  T"9'BCy4kS9:URyB%XaCTU(lCX aESLMz}9Ʀ )ݖF*3; 2W5| ĉiKe'nB?xΝ%!1Tv80DZHs /pyCELf/EQTz%3:* Ir[nɺ7}q[EnI// 5pJbPm?邊Nx1禈|ܮ3'wG|KaNu噏r-O-kynޞs%G݁{u X}KQZnwya:\cj21sMFfF NU[[tcdN s79( 7gU#j0wSTpؠÔa:g]AՋuu9]\;07sF{ TTpM[ϋOraN愹fd܅iiLcs1s׹int,*eetD6nsmDŽ2 0w-{Y)kGQacAlv7Bpky@m+ul0wsmvb<-c< u-/!*Z\qDS6^?yFZ6r x?_kɜs#SMe5rYJ!N`٢@*񵑽)U+3LUR# ,C#T gL1[rhWS9ID2G*ӡS $9~s0'-d+ GȌ%,MS*6}M1sL{y *◫bTӶNq~2Y?Zx5i}}[.9"q^@&5AHv<Rj>\Hi@;s֤s^XT ʴ܌[z,Cm :hќxoT&dz0BXI{N愹|Ly$30g̡=ܣayOx[ uv 74zOZsܐnA=zgr0XsU1fs*NGw`ʆ`mߣͩc95*em*\ReL5AM)a ӖkXU\]s;UWCJϷ^HtެbBXp2F f^an9}݉0P5Bȩ=7 Vc?hl˜; 3sqã*y%ѣ4G>]հO5hJ_ΰ%5:F6&a9'}kU9{|0+>0Sw`monVV[E#'w6.x ҽ 1aLO̍\~MfZ!ٷA#cppjoWv0]WjasHY(i+c4il`z'O_N;f\r+8b4$X5л]q<ےsiai~vY9綳 EECxˎ.q>gB~p3nβzg,h}I XFi ]0wwvcն% sbܣMF1ە*bbg+ka"T enem sY#.?q.s69FM'\:MCLTSj/ZܩQRN1R;}޾lͲN|1odNkLY q*Jl9c2aR^ʖVxצ>6W@Ąǵ ї2&kMXh.!W{İҷ1J GL 2؟fEY7&?sƨ!؟h:ˍR> O?6j-IGGOK?7ңJ/v{f;߳꿧TDd!>  C A?2%Dž\sKD؁V`!Dž\sKD؁V" snK&xZ]hU>wv6٤mR)6 VG%b!EQ,C2K]bLK&P_|Q>ܒ-}A"6J@$V3sl7 ͜s=3@$ @|t,(^4QzMH˜V,^g[1 "xm'm+4۟%׿aʛE+2e %Zu$'ч!+f bi VGZŢ7!=K)#׵嵏:+ٞiCo VڶN]\i_Yn䏻:}^^oe֯`]C8UJ2âz1z\w~~ޓe4vQTn<1WVD f%& GcXWvq]8wh| Ybc݂6(Ma"]ntA+srrii̕Spm-HngV5?FUj'[O9cbs쬛 _nua{iq*eN{N'T8ʜtY}GIu! G.$tQ(se ,2']]d]*eNY0GIu߳g*eNJ5կj\Ǫޕ\;tw62&6A *Ga= kSX\U Vش®*&yGvTaivEaWv[as˙754kC,?lkw||Kֽ[|ηjoX}\!:>BK{{Cp‡,q|ds|2;caQscۿK{fb,d\BllRőlBO0똲-{ ̄EZI6Mq]cZw`K6&',3Ae\& lÖ󙂕)$3 mۊ*oU#s? ?C%p4%}>ⰮMwq /BxOR.Yz]wXzCv?'<oXF:$˒5;<S@tS0Mxӿ§q gL Y߯@\0b̈mޓva-*L7ep@Ũ]f(|})?ûoq _ۻ0׷rfoybbYB=-Bz?9A2  # r'7jߋUGt~܃Qv~(=] Qd~jt6;8VĖNV?༼q ~]TƠu*2q޸6U5Fovнdo\372::8}uzm@y:NM.f'ZעzWѳ~W~vΜg,)jYlgުa1~/N 1$$Ifl4֞ I$&&&7  tF044 la$$Ifl4֞@ ,X $t&8&&  tF044 la$$Ifl4֞T@ xX $&&8&  tF044 lamDyK >http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlyK |http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlmDyK >http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlyK |http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlmDyK >http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlyK |http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlDyK www.uciteljskiyK .http://www.uciteljski/. i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH:@: Naslov 1$@&CJOJQJtH B@B Naslov 2$$@&a$5OJQJ\tH L@L Naslov 3$<@&5CJOJQJ\^JaJZZ Naslov 4$$dh@&a$#5B*CJOJQJ\^JaJph@@@ Naslov 5$$dh@&a$ 56\D@D Naslov 6$$dh@&a$ 56CJ\HH Naslov 7$$ dh@&a$ 6CJ]\@\ Naslov 8$$H@&]Ha$#5B*CJOJQJ\^JaJphJ @J Naslov 9 $$ dh@&a$ 6CJ aJ 6A@6 Zadani font odlomka6@6  Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH*JC@J Uvu eno tijelo tekstax^0 @"0 Podno~je  p#*)@1* Broj stranice,U@A, Hiperveza >*ph2@R2 Zaglavlje  p#B@b 5Tijelo teksta,Tijelo teksta1,Tijelo teksta11,uvlaka 2$ a$Rr @Tijelo teksta, uvlaka 2,Tijelo teksta3, uvlaka 21, uvlaka 211$h`ha$HP@H Tijelo teksta 2$ ]a$HQ@H Tijelo teksta 3$ ]a$S =Tijelo teksta, uvlaka 3,Tijelo teksta2, uvlaka 31, uvlaka 311$ `a$..  Sadr~aj 4 ^<@< Sadr~aj 1  f# 5mHnHu.@.  Sadr~aj 2 ^.@.  Sadr~aj 3 ^..  Sadr~aj 5 ^..  Sadr~aj 6 ^..  Sadr~aj 7 !^..  Sadr~aj 8 "^..  Sadr~aj 9 #^<B< List Paragraph $^m$POQP Tijelo teksta 2 CharCJ_HaJmHsHtH>'@a> Referenca komentaraCJaJ:r: Tekst komentara'CJaJ2O2 Comment Text Char8qr8 Comment Subject)5\>O> Comment Subject Char5\@@ Balloon Text+CJOJQJ^JaJFOF Balloon Text CharCJOJQJ^JaJNT@N Blok teksta&-$0dh]^`0a$}K_0-I =gy      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxy ===================w  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwx!+3H\l-I        !+3H\l     -I-I R y "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& !"& ""& #"& $"& %"& &"& '"& ("& )"& *"& +"& ,"& -"& ."& /"& 0"& 1"& 2"& 3"& 4"& 5"& 6"& 7"& 8"& 9"& :"& ;"& <"& ="& >"& ?"& @"& A"& B"& C"& D"& E"& F"& G"& H"& I"& J"& K"& L"& M"& N"& O"& P"& Q"& R"& S"& T"& U"& V"& W"& X"& Y"& Z"& ["& \"& ]"& ^"& _"& `"& a"& b"& c"& d"& e"& f"& g"& h"& i"& j"& k"& l"& m"& n"& o"& p"& q"& r"& s"& t"& u"& v"& w"& x"& y"& )&.//38AHNQ]itp} 4+C !7.C:DQP[Rgs=٘użqGZ Q'1:n?cH9T^gq{D~b§_# v  #*/[6f;FR^dklu"/ UpRѷ G$_J"A)*1-Ivl   s  pP}v4|+ 9j !H "#$ %&$ '( )*$+5 ,-Z. /$01213.45~6*789:;U<=>?@ABCXDQEFZ GHIJ? KLMNOj PQRSTUVW X` YZ[\Q]^_`abcdefg hEiejgkl9meno1p@q{rstu&vwx,;<=>?WXY  `a]1!`yI g _ \   < = *+.!!!!!!!!!!!!]"^"_"""#&&&&*-G........// / / / ////////////////"/$/%/&/(/)/*/+/,/-/.///C/D/33333333333333333333=4>4?4@4A4B4C4D4E4F4G4I4J4K4L4M4N4O4Q48=?AAAAAAAAAAAA BB B)B@BABMBVB`BwBBBBBBBB$CFCGCHCCCCCCE-HKKKKKNNNNNNNNNNNNN8O:O;OOOSXiiiiijl4B~=NN΍ݎy`ݐRϑfެ7 678d;<> :"v#8:>>>>>>@FKLqWsWtWWWW ^bvrvU}123kl88XuZ  XY%QRZpl|EUFV_o@PNOPQ{|}C!6666789::::::]?^?_?`?a?b?c?d?e?f?g?h?i?j?k?l?m?n??????DBGCGRGSGPVVVV!Y]aakalasaaaaaaaab:b?b@bjbbbbbccjhninwnxnqqBsvwxyzu|||+~,~-~.~/~0~1~2~3~4~5~6~7~8~9~:~;~<~=~>~?~@~A~B~C~D~]~^~_~     |}~ƅDžȅ QTY^chijƆˆ̆͆!&+012RUZ_dijk؇ۇ#()*adinsxyzňʈˈ̈#(-./{~Ɖˉ͉̉:=BGLQRSTdƊ`bJ|}؍ލ#()W\bghӎ8?@}5M{!"#,16<@EFBDE#V @DINSXYy} ";Urst|STUX[cfhi:?DJNSTk }~  ejotx}~@!&'s t u v 0 1 2 5 8 @ C E F r w |                " ' ( d i n t x } ~     6 g     )>~###$N&''['\']'i'''''''''(((((( (%(&(+(0(1(@(E(J(O(T(Y(^(_(b(g(l(q(r(s(t(u(x(}(((((((((((((((((***********2+3+4+9+@+H+I+S+T+Y+^+_+z+++++++++++++++,,#,(,),*,+,--\.].^.j...................//#/(/)/J/P/V/[/\///////j1k111111%242g2m2n2o2t2{22222222222222222222223 3333333=3C3I3N3O3P3Q3R3|3333333333Z6[666667,7a7b7c7h7o7w7|77777777777777777777788 8 88881878=8B8C8D8E8F8p8u8z88888888b;c;d;e;s;u;XAGQHQRYYccccccccccdddddddddddddBeee9ffgghh,i-jjjkkklllammgn0oqopppqrrCssNttuv/wwwxxZyyz,{{l| }}k~"Mp/σ[>e9Ɉ/Go؋i،K8А*|Z 2M4ۙ&kUMHןz.jڢwp1{ רVU !ڭR!ѯB^WA;uAѷL1ջtֿX@TJB*g i;F]SF&Fh8gK=m(tu RST~LM&CDEFG,-./01JKLMNO^_`abc    !"#$%&ABCDEFhijklm!"%[\]^_b  9:;<=@fghijmLMNOPT}~45678<nopqrwAB\]rs>`#$Njk56Jfg#$^z{+,LhiUf]yz<XY=YZ&4PQ89vcq!*367:?DIOPSX]bhilrx~  $*/5;<@FLRXY]ciouvz #(./38>CIJNTZ_efjoty  #$(-38>?CIOTZ[_ekqwx|   -27<=>cdkl23`pZhZ)XYZ[\]^_pi  fgsu3  !!""""""""###v$w$$%%%%%%%%))3)@)A)g)h))))))))))))))********* * * * * ******&*'*(*D+E+x+%,,-- ./00011111111;2<2=2N2W2X2[2\2]2`2a2b2e2f2g2j2k2l2o2p2q2t2u2v2y2z2{2~2222222222222222_5:>AAAZB[B\B1C[H\H^H_HaHbHdHeHgHsHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHI.I0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0(000000000000000000H00_"0_"0_"0_"X0_"0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&0&(00C0C0C0C0C0C(00K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0 0i0i0i0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0 i0i 0 i 0 i 0 i 0 i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i 0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0i0 0 0 0 0 0 0 0 00000-00000000000000000 0>0>0>0>0>0>0>0>0>0 0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW0tW 0tW 0tW 0tW0tW0tW0tW0tW0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y00Q0Q0Q0}0}0}0}0}0Q060606060606060Q0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:0:00n?0n?0n?0?0?0?0?0n?0CG0CG0CG0CG0n?0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0n?0in0in0in 0in 0in 0in0in 0vin 0vin 0vin 0vin0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in0in00D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~ 0D~ 0D~ 0D~ 0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~ 0D~ 0D~ 0D~ 0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~ 0D~ 0D~ 0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~0D~00e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;0e;00d 0d 0d0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0 d 0 d 0 d 0 d 0 d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0 d 0!d 0"d 0#d 0$d 0%d 0&d 0'd 0(d 0)d 0*d 0+d 0,d 0-d 0.d 0/d 00d 01d 02d 03d 04d 05d 06d 07d 08d 09d 0:d 0;d 0<d 0=d 0>d 0?d 0@d 0Ad 0Bd 0Cd 0Dd 0Ed 0Fd 0Gd 0Hd 0Id 0Jd 0Kd 0Ld 0Md 0Nd 0Od 0Pd 0Qd 0Rd 0Sd 0Td 0Ud 0Vd 0Wd 0Xd 0Yd 0Zd 0[d 0\d 0]d 0^d 0_d 0`d 0ad 0bd 0cd 0dd 0ed 0fd 0gd 0hd 0id 0jd 0kd 0ld 0md 0nd 0od 0pd 0qd 0rd 0sd 0td 0ud 0vd 0wd 0xd 0yd 0zd 0{d 0|d 0}d 0~d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d 0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0000000000000000000000000000000000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00B0B0B0B0B0B 0B 0B 0B 0B0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 00000000000000 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 &&&)Z b : t)GNjlRHJ"PyzvV.r 6y<?n`#LpN R{SYN^y_/bpghfSF*=DR]ci6s~~̉ *L816789:;<=>@ACGPRTVWY[\]_ahkr    (=O^ck(?`HaaDk~&@260ދVV12"59;p>4PjH6   v   $p%@nLz H_'I`@n8*\֕'dy˖.B<HfIY60%6J-48(9E*NTNuNNNNNNNNNNRSSKSBTT1XXY9YZZ+^-_W_x_____B`j```aEgogggggg*hRhhhhO<KZ'=jBxD6NvSTTUTWYZ^^*_R____`f````$anaaa,b6bdbhbeef`fnff"g0gzggg.hhhh&i6iiij\jjjNkkk>lllBnFqsPvx{~(΃~ȇ  6LgzΈ.DZsƉ݉ "8Oe֊4I^uVtȏj.  2  *7K8L8245?BDEFHIJKLMNOQSUXZ^`bcdefgijlmnopqstuvwxyz{|}~  !"#$%&')*+,-./0123456789:;<>?@ABCDEFGHIJKLMNPQRSTUVWXYZ[\]_`abdefghijlmnopqrstuvwxyz{|}~K833<XZ[]},./1Q!Ak>Z]^`>Wsvwy`|'CFGIi    ' E a d e g   + = Y \ ] _   , : V Y Z \ | B̓م7I/٦@.z^q]-I X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕XXXXXXXXXXXX ")! !ChwXOb$%`p1ݭ b$SaTNk荳8R b$R}t'n b$F /2At|(@  (  t  s *2jJ"? bB  c $DjJ"?bB  c $DjJ"? bB  c $DjJ"? bB  c $DjJ"?bB  c $DjJ"? bB  c $DjJ"? t   s * jJ"? bB   c $DjJ"? h   S  jJ"? \B   S D"?t   s * jJ"? hB  s *DjJ"?n  S g #" `? h  C #" `? h  C #" `? \B  S D"?\B  S D"?\B  S D"? a c ZA6 dogoro no pamenje - slika#" `? h c ^A: kratkoro no pamenje - slika#" `?  c ^A: kratkoro no pamenje - slika"`V  # "? V  # "? V  # "? >   "?B S  ?!!!!!!!!!!!!!!!!!!! //3Fg-I <tLTht mtmtZZtZZt\ *t ,*t #*tt++t++tt +x+tP+ +ttt Qmt4Q!thV%b"t@P&t@aC%'t@!5 t !t,!*t !tI _Hlt187821925 _Hlt187821905 _Hlt187821858 _Hlt187821956 _Toc145138473 _Toc158013753 _Toc158014161 _Toc158014635 _Toc158015054 _Toc165356566 _Toc170716962 _Toc170717334 _Toc180913795 _Toc180913965 _Toc185745729 _Toc187821749 _Toc187821832 _Toc145138474 _Toc158013754 _Toc158014162 _Toc158014636 _Toc158015055 _Toc165356567 _Toc170716963 _Toc170717221 _Toc170717335 _Toc180913796 _Toc180913966 _Toc185745730 _Toc187821750 _Toc187821833 _Toc145138476 _Toc158013755 _Toc158014163 _Toc158014637 _Toc158015056 _Toc165356568 _Toc170716964 _Toc170717222 _Toc170717336 _Toc180913797 _Toc180913967 _Toc185745731 _Toc187821751 _Toc187821834 _Toc145138477 _Toc158013756 _Toc158014164 _Toc158014638 _Toc158015057 _Toc165356569 _Toc170716965 _Toc170717223 _Toc170717337 _Toc180913798 _Toc180913968 _Toc185745732 _Toc187821752 _Toc187821835 _Toc145138478 _Toc158013757 _Toc158014165 _Toc158014639 _Toc158015058 _Toc165356570 _Toc170716966 _Toc170717224 _Toc170717338 _Toc180913799 _Toc180913969 _Toc185745733 _Toc187821753 _Toc187821836 _Toc158013758 _Toc158014166 _Toc158014640 _Toc158015059 _Toc165356571 _Toc170716967 _Toc170717225 _Toc170717339 _Toc180913800 _Toc180913970 _Toc185745734 _Toc187821754 _Toc187821837 _Toc158014167 _Toc158014641 _Toc158015060 _Toc165356572 _Toc170716968 _Toc170717226 _Toc170717340 _Toc180913801 _Toc180913971 _Toc185745735 _Toc187821755 _Toc187821838 _Toc158014168 _Toc158014642 _Toc158015061 _Toc165356573 _Toc170716969 _Toc170717227 _Toc170717341 _Toc180913802 _Toc180913972 _Toc185745736 _Toc187821756 _Toc187821839 _Toc158014169 _Toc158014643 _Toc158015062 _Toc165356574 _Toc170716970 _Toc170717228 _Toc170717342 _Toc180913803 _Toc180913973 _Toc185745737 _Toc187821757 _Toc187821840 _Toc158014170 _Toc158014644 _Toc158015063 _Toc165356575 _Toc170716971 _Toc170717229 _Toc170717343 _Toc180913804 _Toc180913974 _Toc185745738 _Toc187821758 _Toc187821841 _Toc185745739 _Toc187821759 _Toc187821842 _Toc145138485 _Toc158014171 _Toc158014645 _Toc158015064 _Toc165356576 _Toc170716972 _Toc170717230 _Toc170717344 _Toc180913805 _Toc180913975 _Toc185745740 _Toc187821760 _Toc187821843 _Toc185745741 _Toc187821761 _Toc187821844 _Toc145138489 _Toc158013759 _Toc158014173 _Toc158014647 _Toc158015066 _Toc165356578 _Toc170716973 _Toc170717231 _Toc170717345 _Toc180913806 _Toc180913976 _Toc185745742 _Toc187821762 _Toc187821845 _Toc170716974 _Toc170717232 _Toc170717346 _Toc180913807 _Toc180913977 _Toc185745743 _Toc187821763 _Toc187821846 _Toc145138491 _Toc158013761 _Toc158014175 _Toc158014649 _Toc158015068 _Toc165356580 _Toc170716975 _Toc170717233 _Toc170717347 _Toc180913808 _Toc180913978 _Toc185745744 _Toc187821764 _Toc187821847 _Toc170716976 _Toc170717234 _Toc170717348 _Toc180913809 _Toc180913979 _Toc185745745 _Toc187821765 _Toc187821848 _Toc170716977 _Toc170717235 _Toc170717349 _Toc180913810 _Toc180913980 _Toc185745746 _Toc187821766 _Toc187821849 _Toc158013762 _Toc158014176 _Toc158014650 _Toc158015069 _Toc165356581 _Toc170716978 _Toc170717236 _Toc170717350 _Toc180913811 _Toc180913981 _Toc185745747 _Toc187821767 _Toc187821850 _Toc145138492 _Toc158013763 _Toc158014177 _Toc158014651 _Toc158015070 _Toc165356582 _Toc170716979 _Toc170717237 _Toc170717351 _Toc180913812 _Toc180913982 _Toc185745748 _Toc187821768 _Toc187821851 _Toc165356583 _Toc170716980 _Toc170717238 _Toc170717352 _Toc180913813 _Toc180913983 _Toc185745749 _Toc187821769 _Toc187821852 _Toc145138494 _Toc158013765 _Toc158014179 _Toc158014653 _Toc158015072 _Toc185745750 _Toc187821770 _Toc187821853 _Toc145138495 _Toc158013766 _Toc158014180 _Toc158014654 _Toc158015073 _Toc165356584 _Toc170716981 _Toc170717239 _Toc170717353 _Toc180913814 _Toc180913984 _Toc185745751 _Toc187821771 _Toc187821854 _Toc170716982 _Toc145138496 _Toc158013767 _Toc158014181 _Toc158014655 _Toc158015074 _Toc165356585 _Toc170716983 _Toc170717240 _Toc170717354 _Toc180913815 _Toc180913985 _Toc185745752 _Toc187821772 _Toc187821855 _Toc145138497 _Toc158013768 _Toc158014182 _Toc158014656 _Toc158015075 _Toc165356586 _Toc170716984 _Toc170717241 _Toc170717355 _Toc180913816 _Toc180913986 _Toc185745753 _Toc187821773 _Toc187821856 _Toc145138498 _Toc158013769 _Toc158014183 _Toc158014657 _Toc158015076 _Toc165356587 _Toc170716985 _Toc170717242 _Toc170717356 _Toc180913817 _Toc180913987 _Toc185745754 _Toc187821774 _Toc187821857 _Toc158013770 _Toc158014184 _Toc158014658 _Toc158015077 _Toc165356588 _Toc145138500 _Toc158013771 _Toc158014185 _Toc158014659 _Toc158015078 _Toc165356589 _Toc145138501 _Toc158013772 _Toc158014186 _Toc158014660 _Toc158015079 _Toc165356590 _Toc145138502 _Toc158013773 _Toc158014187 _Toc158014661 _Toc158015080 _Toc165356591]6 :    CCCCCCCCCCCCCCKKKKKKKKKKKKKiiiiiiiiiiii >>>>>>>>>>>>tWtWtWYYYQQQQQQQQQQQQQQ}}}}}}}}66666666666666::::::::n?n?n?n?n?n?n?n??????????????CGCGCGCGCGCGCGCGCGCGCGCGCGCGVVVVVVVVVininininininininD~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~D~1e;e;e;e;e;f;f;f;f;f;f;f;f;f;dddddddddddddd______""""""******.I@@@@  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGH7 Z ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; ))))))))))))))CCCCCCCCCCCCCCKKKKKKKKKKKKKiiiiiiiiiiii444455555555>>>>>>>>>>>>WWWQTTTTTTzzzzzzzz66666666666666::::::::?????????????????????QGQGQGQGQGQGQGQGQGQGQGQGQGQGVVVVVVVVVvnvnvnvnvnvnvnvn\~\~\~\~\~\~\~\~\~\~\~\~\~\~1r;r;r;r;r;r;r;r;r;r;r;r;r;r;dddddddddddddd"#####%*%*%*%*%*%*.I,1289:?DEVY  !*+-/139:?@GHLMOPRS^abcmnop{|   M N V W ] ^ _ ` h i p q z {       ! " # - / 5 7 ? A K L T V _ ` g i o p { }   *+,-3489ABFGIJTUWXg  !&(/02356BCDEKLPQYZbcklx   !,-679:<=DEKLMNVW\]fgkloprsuvxy}~  &-.89={ &'-.45<DOPVW^_`adglntu $%-./0<Zbcdehry{LY[\]^_efmnuv  !;CEPQXYe|   &'(HJKRSWXcdjlrsuvxy~"#*,2EGHJKRSZ_jkqrv "#%=DEMNUVXYZ[\]abjknouv )*/089:;FGPRXYZ[`aklvw'  %-.679QWX^_`ag  !/78<=DELMPQY+/67?@ABIJRSYZdeghmnvw{|  "$,-569:Co p q { """"""""""""""""""""""""""""""""""####%#'#)#*#,#-#5#6#:#<#B#C#J#K#M#N#P#Q#R#S#[#]#`#a#e#f#n#o#s#t#v#w#z#{######################################1$6$7$@$A$I$J$M$U$[$]$a$b$h$i$s$t$w$x$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % % %%%"%#%$%%%0%1%7%9%:%;%E%F%Q%R%Y%Z%^%_%f%g%n%o%u%v%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& &&&&!&#&,&-&0&1&<&=&H&J&S&T&]&_&g&h&q&r&}&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''' ' '''''''!'"'(')'4'5'8'9'>'?'G'I'O'P'R'S'X'Y'^'_'j'k'o'p't'u'x'y'{'|'~''''''''''''''''''((((( ((((((( (!(&('((()(.(/(4(5(=(>(D(E(I(J(N(X(](^(f(g(n(((((((((((((((((((((((((((()) ) ) )$)&)')1)2):);)C)D)G)H)R)S)^)_)b)c)m)n)p)q)s)t))))))))))))))))))))))))))))))))*=*>*D*E*U*V*_*`*e*f*i*j*o*p*v*w*{*|*********************************+++++++++++++++++++++++++++++++++++,,, , ,,,,,,, ,!,),*,-,3,;,=,H,I,S,T,^,_,e,p,w,x,y,z,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- --------&-'-d-e-q-r-~--------7.9.>.H.M.N.P.R.S.U.].^.g.h.t.u.x.y....... ///8/9/A/D/H/I/N/O/Z/[/`/a/j/k/l/m/v/w/////////////////////////////////00 0 0 0 00000#0$0(0)0-0.06070E0G0H0I0R0S0[0m0p0q0y0z00000000000000000000000000000000000000011 1F1O1P1V1W1^1_1`1a1d1g1l1n1q1r1y1z11111111111111111111111111111111122 2 2222222 2!2(2)22242m2n2x2y22233 3 33333"3$3)3+33343=3>3H3I3O3P3R3T3_3a33333333333333333R4Y4]4^4`4a4k4l4m4n4x444444444444444444444444444444444445555555$5%5+5,5556575F5L5M5P5Q5T5U5Y5Z5\5]5e5f5h55555555555555555555555555555555555566 6[6c6f6g6i6s6t6w6x66666666666666666666666666666667777 77777777)7*7-7.7475797:7<7=7C7D7F7Z7a7c7j7k7n7o7u7w77777777777777777777777777777777777777777778 8888888#8C8J8K8S8T8Y8v88888888888888888888888888888888999 9 99999"9#9(9)9.9;9A9C9K9L9M9x9~999999999999999999999999999999999999:: ::::::$:%:+:,:3:5:9:;:@:A:F:G:N:O:P:Q:T:W:\:^:j:k:s:t:v:w:y:z:::::::::::::::::::::::::::::::::::::;; ; ;;;;;;;#;$;(;);/;0;6;7;?;@;A;B;J;K;P;Q;Y;Z;[;\;c;e;i;l;q;r;w;x;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< < <<<<<<Z<]<^<a<b<f<g<i<j<q<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== = =====!=U=]=_=a=b=d=e=l===============o>u>w>~>>>>>>>>>?!?"?&?(?,?-?3?F?P?R?X?Y?^?_?`?~????????????????@ @#@-@.@3@6@;@<@A@B@I@J@K@L@O@Y@\@]@h@i@k@l@n@o@u@v@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@%A)A*A5A6AAABACA[A]A^AcAdAoApAqAAA BCCCD DODQDRD\D]DiDjDxDgEuEEEEEEEEEEEEEEEEEEFF FFFFFF"F#F&F'F.F/F3F4F6F7FAFBFDFNFTFVFXFoFuFvFxFyF~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF G[G^G_GdGeGjGGGGGGGGGGGH HHHHHHHH"H%H*H.H7H8H9H:HCHDHNHPHTHWH\H]HbHcHjHkHlHmHpHsHxHyHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHEIOIPIVIWI^I_I`IaIdIgIlInItIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJ J!J)J*J,J-J8JvJ~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKK K KKKKK%K&K'K(K6K7K>K?KGKHKIKJKPKQK\K]K^K_KjKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLL#L$L+L,L5LQLTLUL[L\LgLLL%M-M.M2M3M9M:M=MMMMMN+NNNNNNNNNO&O)O/O0O6O8O9O;OOOOOOOOOPPPiPoPPP6Q@QWQ`QaQfQgQnQoQuQvQ{Q|QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRR R RR*R3RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR]ScSdSeSfSjSkSlS}SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTTTTT#T$T&T'T+T,T0T1T3T4T@TATJTKTUTVTXTYT_TaTeTgTlTnTtTuT{TTTTTTUU UJUOUQUXUYU^U_U`UDVHVJVKVLVVVzVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWW'W*W+W/W0W9WaWdWfW~WWWWWWWWWXXXXX XlXqXrXsXXXXXXXXXXX,Y3Y4Y9Y:Y@YAYEYGYLYNYTYUY]Y^Y_Y`YfYgYoY/Z6Z7Z;Z[?[E[F[L[V[Z[\[d[e[p[q[}[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\$\7\<\=\D\E\K\L\N\f\n\o\t\u\z\{\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]"]#](]]]]]]]]]]]]]]]]] ^^?^I^b^i^k^w^x^~^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___ _````````rasataaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabb bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb8cAcBcFcHcMcOcUcVcbcccpcqcwcxccccccddd!d"d'd(d,d.d3d5d8d9dt?tHttttttttttttttttttttttuuuu uRuXuYu[u\ubucuouwu|u}uuuuv v v vvvBvFvGvMvNvOvPvWvvvvvvvvvvvvvvvwwwww!w#w*w+w0wGwLwMwWwXwZw[w`wawewfwkw{w~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwww/x7x8xGxxxxxxxyyy"y#y&y'y,y-y6y7y?yAyEyFyHycyjykymynytyuyzy{yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyy z zzzzzzzz z!z+z-z2z4z;zCDJKST^ahipqstxy{|ݒ #7>?ABJKV“Ó˓̓ӓԓ֓דݓ Ĕʔ˔ДҔؔ %&*+45:NTUXYdĕŕʕ͕̕Εӕԕוؕޕ,14:Ɨ͗)+/0>?IJOX]^dfkmtuz{ 49:BDIKNOPQS$%,-23=HNOQR[ɚ &'019:<=?@GHJKYltuyz{|~›Ûśƛ˛̛ӛԛڛ "()138:;<HIM  !$%/0689:@ACDJÝĝŝɝʝ֝؝3>?BCMNTV^_`almruz{ž˞̞ўҞ۞ %()./56:;>?H[]^abc $%'()*34? $9FGVW_`hijϣ٣ !')./Фޤ$4SVW]^fgijwxyʥܥt QYZabc (/YcyCJMVR\ê +5tvwūҫ٫&ȬҬDJLQR\qwyŭƭϭѭح٭߭ )3456<=ABDPXY^_eorsuv{|  ѯگ.4567=>FGLMNOWX^_bcijrsyz|}°İ˰԰ $%+,35;<BP\^efqruv}~V\]defgnŲƲϲвӲ۲ /0189<=Gkux~ *+0389<>CDOPRմߴ #&/ǵɵ׵ص޵ڶƷǷηϷ׷ٷ !"#%+,34:<CDLY`aikuvx@GHMOU|}~»ȻٻϼѼݼ $%'krs|~ܽ (*+,ʾ˾оӾؾپܾ޾ &(-.1ovw $%&'()5678FGMNUVXY[\cdijmntu}~"$68=>BDMNP]`aghpqvw{|%&239;>?ABIJTUWXb6>?CDOPTUXY[19:ABFGK ?ABILQx?FGMN]qwxyz}~&129:? 9;=> 9hopqr}~#$+,;<DFOPVWXY_`ghklqr~()-.6 (@KMRSUVXYabdeghlmwx}~ #%&'()./56;<@AGHIJPQY\abdesuz| '(3478BCGHJKOPZ[\]bdhimnuvwx~MTV`almt!"'(017"#+,78:;DELNPQV"#%&()12:-34>HPQSTVW^_fhopxybdeijnostxy|} } >H  !%&)*1245=DEFGHNOST[()12=>BKOPWYbcklmu{|+128:@/2356:;=nqrtuyz!#-.0134:;=DFGKLTU^_jkmnw &'24:;B]cdfgmnuvyz  (EMNVW]^`ag{ U\]hilmopvw  ()+,/0<=ACOPWZckstvw| (<@AMNTUWX[\a]defgmnuvV_`hituwx| &'/DIJTU\]ftxy{| $mrs}~  !$%-.;<FGMNPQVWXY]^cdmnwy~"#%&./9:;<EFMORSTUXr}~ 08>LMTUVW^`ego '()*138:EFO789ABHIPQRSZ\aeklstz{}V]wyz|}$.>CELNQRv{"$+,45@AHIJKRTY[`al~ntu|7<=DEKMQRST\lopqry  jt  !",WXYabmnqHPQUV]$-57=?DFJKO     ! # ' ( - . 6 ? C D R S U V _ ` d e f s z |                                  [                  6 : < B D I q y z { |        : @ A M O X Y Z                                        % & ' ( / 0 ; < @ A G H O       !<BCOPRSWXYZ^@HJQRZ[gilmn  )*027;<=DMNOWXcdklrs 3:;<=EFQSXYa}~CDEMNYZ_`hijJQRST[\ghst  "#*+,-46;=CDNNT   &'+ELMUWYZabghlmx#&'( FNOZ[acklrsvw}~AFGPRWYbcjrtu~ "#%&+,78>?@AHIKLNOTU_`fglmtu=DEHIOPUV`aghtu}~  &'/045;<?@DEO%&1          % z!!!!!!!!!!!!!!!!+"/">"G"H"Q"S"V"W"Y""""""""""""""""""""""###J#Q#R#S#T#[#\#g#h#m#o#t############$ $$$$l$q$s$z${$$$$$$$$ %%%%%%%*%+%-%.%3%4%8%J%P%Q%Y%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& &&&&&&$&%&3&4&<&=&>&?&D&E&J&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&}'''''''''''''''''''''''''''''(( ( ((((((](c(d(l(m(p(q(v(x(}(~((((((((((()))&)+),)2)3)6)7)<)=)A)b)j)k)o)p)y)*****************+++C++++++++,,,,,,,,,,, ,!,(,),0,1,9,:,C,D,I,J,P,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - - -----------.&.'.-...6.7.8.9.>.?.D.E.Q.S.[.\.a.b.f.g.j.k.p.q.u.v.x.y............................................///// / ///////)/+/0/2/9/:/@/A/D///////A0E0F0R0S0[0\0^0000000000000 11111 1!1#1$101i1r1s1v1w1y1z1{111111111111111111122222222333333444444444444444445:5;5<5=5G5H5I5J5R5S5^5_5f5g5n5o5v5666%6E6L6777 7 77777787=7>7E7G7L7N7U7V7\7]7e7g7h7i7n7o7u7w77777777788 8 888888w8|88888888888888888888888'9-959;9>9E9i9j9k9s9t999999 :::!:":#:$:.:=:A:C:J:K:V:W:Y:::::::;;;;;";#;%;);3;4;8;9;;;v<w<x<z<{<<<<<<<<<<<===========<=?=@=E=F=M=N=X=Y=`=a=c=d=m========= >>>>>>>*>+>,>->7>8>9>:>?>@>I>x>>>>>>>>>>>>>>>>V?a?b?j?k?v?x?|?}?~??????????????????@@@@ @2@6@7@<@=@E@F@N@P@S@T@V@W@Y@Z@^@_@d@u@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAAAA(A)A2A4A5A6A:A;ADAEAKALAPAQAZA[AcAdAiAjAvAwA{A|A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB BBBBBBB B!B#B%B+B,B2B3B9B:BC@CMCNCOCPCXCYCdCfChCiCkCmCsCtCzC{CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD DDD D%D&D/D0D2D3D;DDDDDDDDDDDDDE%E'E/E0E;EF?FEFFFPFQFYFZF]F^FgFhFjFkFrFsFvFwFzF{FFFFFFFFFF GGGGGGGG G,G HHHHH(H*H1H2H7HSH^HHHHHHHHHHHIIIJJJJJSJUJVJWJYJaJbJiJjJwJJJJJJJJJJJJJKK KKKKK&K'K(K)K/K0K8KQKXKYK_KaKhKiKkKyKKKK,L2LLLLLLLLLLLLMMM MMMMM(MgMmMnMvMwMxMyMMMMMMMMMMMMMMMMMM9N?N@NHNINJNKNPNQNVNWN^NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNO)O/OyO~OOOOOOOOOOO?PDPEPIPJPPPePmPnPpPqPvPwP}PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP.Q3Q4Q;QQCQRQXQYQZQ[Q`QaQiQkQpQqQuQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRR R%R&R.R/R5R6RFRGROR~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSS S!S"S#S'S(S-S.S2S3S:S;SCSDSMSNSOStSzS{S~SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTT T#T%T.T/T^?^G^H^R^S^[^\^d^e^m^n^x^y^^^^^^^^^^)_1_3_;_<_E_M_N_O_Y_Z_a_b_f_g_k_________________a"a#a+a-a2a3a;a=aAaCaJaKaTadanaoatavaza{a}aaaaaaaaaaaaaaaabbbybbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcccc c!c"c)c0c1c9c;c@cAcHcIcMcNcPcQcYcZc]c^cccdckclctcuc|ccccccccccccccd5d=d>d?dNdVdWdXdgdddddddddeeeeee%eeeeeeeeeeeeeeeeeee8f?f@fEfFfLfNfPfQfXfoftfuf{f|ffffffffffggg gggggggggggggggghQhXhYh]h^h`hahlhmhnhohthuh{h|hhhhi i iiii)i4i5iiCiDiJimivixi{i|iiiiiijjjj+j3j4jmJmKmWmXm`mbmdmemimpmumvm|m}mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnnnnnnnnnnnoo ooooo"o#o(o)o-o.o0o1o8o9o:o;oCo]obocoiojolomosoto}o~ooooooooooooooooppppppp"p#p)p*p0pypppppppppppppp qqqqq$q%q&qqqqr r rrrr&r'r0r1r4r5r:r;r@rdrlrwrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsssss s!s)s*s1s2s8s9sIsJsOsPs[s\s]s^scsdsfsgsqsts}sssssssssssttt!t"t+t,t0tmtntotzt{ttttttttttttttttttu u uuuuu(u)u*uDuKuLuRuTu[u]udueumunuvuwu{u|u}u~uuuuuuuuuuuuuuuuuuvv vvvvv v!v#v$v'v(v0v2v;vvvvvvvvvvvvvvvvww:wDwEwOwPwWwXwYwZwbwcwnwowtwuwzw|wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxxxxxxxx"x#x(x)x/x1x8x9xDxFxPxQxXxYxaxbxixjxlxmxrxsx{x}xxxxxxxxxxxxxxxxxx#y'y)y4y5y6y7y=y>yGyHyPyQyVyWy[y\y]y^y`yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz z zzzzzzz"z$z)z*z,z-z6z7zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{ {{{{{${%{^{`{f{h{m{n{s{t{w{x{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|||||||||| |!|&|'|)|*|+|,|.|/|0|1|7|9|?|A|E|F|I|K|N|O|Q|R|[|\|e|f|h|i|r|s|u|v|x|y|||||||||||||||||||||||||||}}}} }L}S}V}Z}[}_}`}l}}}}}}}}}}}}~~~~~~~~ ~!~&~(~-~.~5~[~d~e~l~n~r~s~{~|~~~~~~~~~~~~~~~~%&/04 #%&',./08:EFIJR]ijpqx̀̀πЀҀӀ$%34>?HIPQ\Á́́Ձց܁݁GMOTUW‚Âʂ˂ςЂׂ؂߂)*+,34;<>?ABDEGHSTUV_`efopxyÃă˃̃ԃՃكڃރ߃ @AOPabhixy89?@GHLMSTUV`iqryz|}̅ԅՅ݅ޅ $%'(*+3489?@EFMNOPWY^_eĆƆ͆Ά؆ن6>?@AIJOLJ·χׇه݇އ !%&(RVW_afgoptuwxƈΈψۈ܈"#+*019:<ڊ݊ފߊދ *+45;=BCQRZ\bcefjkmnpqvwxynjȌɌʌӌԌی܌  &'-/23459:ABJKNOUVZ[]^deqsōǍ΍ύ׍؍܍ݍy=EFJKNO[]abjs}~"#*,2345=?DFKLUv}~ǐȐАѐڐېܐݐ   !()37?@EFG]efmnopxy}~  !()2aijrs}~ɒʒΒϒ֒גޒ &'/06cdfmnvw“ȓғדٓޓߓ "&'.01278>@FGHIPQYZ]^ghoprsxyɔ˔͔ΔՔ֔ޔߔAIJMNUahiqstuw˕ϕЕՕ֕ IQRVW^_`ŖƖȖɖ͖Ζ֖ؖ!"$(/078@AJKOPW $%-.1ȘИјҘ%&-ęř͙Ιәԙؙ     +1289=>BCKLNOQ    "./56;<>?FGMNRSYZcdk۝ÞĞȞɞϞўӞԞ۞0:;ABHIM  !RXYabijoptơǡ͡ΡϡСסءݡߡ%)*,-5GMNVW[\_`deijoquvxy~¢ǢȢ̢.4x}  ,-./6 duz{ܥ#$'(014567<=FGHIPQYZ^_efmͦΦЦѦӦԦۦܦ  !"*+3456=>FGLMUVX[efmntu $JLMRSXouv|}ŨȨШ'+,12?@FGKLNOST^_bce  ')*+2ªɪp,/034:;ABC278:;FQYZabjlpq{Ӯ׮خ߮(/089DEFGNOWXYZ_`byïǯȯʯd !"#$MRS\]dʱбұر۱dkltvIJ̲Ͳڲ۲    !*-3 !+,45@ABCPQWY^_kϸѸӸ߸_abpqxyʹ˹̹͹չֹݹ޹#$01:;<=CL˺Ժ׺ݺCJKLMUVacghm>CELMP¼üļżмѼټڼ5>?BCJNTUXYbcd½Ƚ !"()012տ !()*+3;BELT[]eho}-/08FLOW   $oxy&3:;CDPYZ[delmwx"$+,459:<=Dnqs~ #$+,/0=>Hlo{  &)*1245:;Entvwx n"#%&/0;fijqrvw|}  9?@LMNOWX\]dehiqstu|} $%/068:;@"+./78:;@dhikluvxyAJU\jo~  )+45>@DENOPQUVWbcdnopqvw$,35<=EFNOTV_`bclmstvw#%&'*ahjqrz{  ,-/>ABJKST]^ijstxy{|589BCIJLMPbhjsu|}4<=HIMNT_`aklnovw|}  %&./78CEFGRSTUbw !"#,.5otuvw~  !()*+-.9:;<BS[\]^cdlnpquvwx'.078ABCDIw~5>?ABLMQR\]bcjlqr{"-/89>"#*+,01349Xf%348GUao,35<=FGMNXy  %)*,ISTUVZt   !"-.0Pdelmuv  %'/056ABHIJKTUVXYZ[]_`hkE5EFGHR[cdghpqyz#$, &'/012:;CDOQVdmp{&01;<>?BKLMRSY[`aklqrv'(34?@B '(46>JQRSTZz  3:;BCDEHJNPTVZ\`bfgkmopwy}    $&*,./345689>@DFKLMNXZ^`efikoqrswy}~ %&,-./9:Biopst|} !"-56ABCDKPVWXYbcijrstuwz~   !)+0128>?OP\ &'()./58JKOPRSWX\ELMZ[`bfhnpvx%&+,01>?DELMOPYZackmqsuv}~ '(- !%&02568:<=BCHJPQYZ[\`aijqyz{ "#$%34;<CDEFNOZ[^_fghinptw|~ "')34679:Aktuxy &'/X'(45<=DEFGOP[\abdelmopwx "$%&-./012B'(/01  #$&~  #%(),-2345?AEHMNQSWYZ[_ajkqrst&'1@ABKLUV^`dek  %&*,013?HILMWXfhmnpv  )*124567=>M!"#u     !#$,*+0156?@GHOPXY_abcklstuv~            $ % , - . / 7 8 D F H I P Q [ \ ^ o r s                             ! # % & 1 2 9 : ? @ G I P R W Z a b i j }                        ( ) . / 9 : = > A B E F O P X Y ` a i j n o r s | }                                                    $ - . / 0 8 9 : ; F G L M Q                        ! & + o z | } ~                           ,.34?@Cacdjkrsuv| +-.179:=>AIKLOUY\^fgeqryz{|DLMTUVWabjkvw|}                     !!!!!!!!!!!D"O"P"T"U"[""""""""""""""""""""""#### # #####$#%#+#,#2#3#5#6#<#$$$$$$$$$$$%%%%%%%%%%!%"%%%&%0%%%%%%%%%%%%& &&&)&*&2&3&>&?&C&e&o&p&z&{&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' '''''''''3(l(u(v(x(y(((()))))*$+,+b,i,j,s,t,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- ---------<.F.].g.......!/%/&/)/*/,/Q/U/V/[/\/e/f/h/i/n/////////////////////////////////////!1+1?1G1H1O1P1Q1R1]1^1e1f1k1m1o1p1y1z1162D222222222>3A3B3H3J3K3L3P3d3n3o3z3|33333333333333333333344 4 4444D4L4M4T4U4V4W4b4c4j4k4p4r4x4y4444444444445555555555555555555555555555566666666%6&6*6+6-6.606166676@6A6O6R6Y6Z6[6\6d6t6666666666666666666677!7#7$7+7G7O7Q7S7T7[7777777$8*8+8,8-848P8V8X8Z8[8b8j9v9w9}9999999:::::::::: ;;;!;";&;';0;9;E;y;;;;;;;;;;k<w<x<~<<<<<<<<<<<<<<<W=]=^=b=c=f=g=n=>>>>Z>c>d>p>r>y>z>>n?o?q?}?~?????????????????????@(@3@4@>@?@E@F@R@S@^@_@h@i@u@v@z@{@}@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@RA]A|BBBBBBBB'C0C1C7C9CACBCOCPCWCXCaCbCjCkCmCnCqCrC}C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDD'DIDUDVD]D^DgDhDjDkDtDuDDDDEEEEEEFFFFFFFFCGFGHGQGTG\G]GaGbGcGdGkGlGrGsGyGHHHH H!H"H&H'H-H.H5H6H9H:HL?LGLHLOLPLXLdLkLlLrLsLyL~LLM!M"M-M.M/MMMMNNNNNNNNNN'N(N/N0N;Nm@mmmmmmm.n7n8n9n:nDninlnnnvnyn~nnnopdpxpyp~pppppppppppppppppq%q&q(q)q+q8qBqCqEqFqOqPqWqXqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqZr[r\rcrdrprsss s ssss s+s,s2s3sBsssssssssttt t!t-tttttttttttVubudulumunuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvv vvvvv=vFvxv|v}vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww&x'x)x*x2xxxxxxx:yBylywyxy}y~yyyyyyyyz z zzzz{{|*|||||||[}e}f}h}i}m}}}D~E~G~P~R~S~`~i~$y/129:@AJKTUXY\]`aijnoqrz{|~ƒȃɃʃ̃у҃ڃۃރ߃ "#'(./0278@ADEIJLMRSYZefsuvw~ÄĄɄʄЄфلڄۄ܄ !KLXY\]ŅȅԅՅ݅ޅ  $%-.89CDPQSTXY]^bcgjpqyzņƆʆ͆ӆԆ܆݆   !%&*+/24567;<=>FGHIQRTUYZ^_cdhkmnoptuvwćŇχЇׇ؇ڇۇ߇ "#'*67?@JKUV`acdhimnrswz҈ӈۈ܈  56>?KLMNXYZ[bcmnz{}~ωЉщ҉։׉؉ى   &'129:<=ABFGKLPZadefghvwƊ̊ϊЊъҊ  abfglmwދߋ}ŒÌŌ̌͌#%,-_`gh}~ƍǍ͍΍׍؍ݍލ  "#')+,-.2389@ABCKLMNVW[\abfhjklmqrst~َێ>@BCJKLNTUW؏ #$+{|~%&,-46>?@AGiprz~ƑϑБґӑՑ֑ "sxy~ߓ   &(+,-.9:@ABCLMWY`bhitu"#./<=FGHIOP[\deprtuwїҗח  6:cjlst|}]fitšcjkoprs|   %CGHSTWbf   %&-.45AoyzGRSacghq $%01?@B ʠ!"014578=9DETV[\a2<=>?IJRTYZdĥ̥ͥإ٥ޥCJKPQXo}¦Ħ˦̦ͦΦզ!"+,7ݨ.23:;=^_`hitu|}©̩ͩ֩שߩ"#*+,-3467>?DELNUV^_jlstxy{ɪʪ̪ͪѪҪӪԪުߪ!?FIOW_`bcjkrstu}~ǫȫЫѫԫի߫ CNOVWX_fgmnxy}~­íĭŭЭѭ٭ڭ  (*./56<0239:ABKLR\eɯly^efghpq|}~ɱʱ˱̱ձֱ߱   $%-.78=>EFHIMNVWbcefklnoqrxy{|fnors|}޳ !"%&*+01<=DEJKOQRSVӴݴ޴'()*45ABIJLMWJRSTU]Ѷ  '(-.67>?C"#/067?ĸŸ̸͸۸ܸdrs|~}кں !V_aklvx~λڻ@IJVX\]_kwxɽӽ>JLOP\nrsvwܾ !-.78=¿ȿɿпѿҿ $jstwxz{#$,-23<>CJQRST]fxy~  ajkst}~ !#%&)qtu}~%&',-5678?@ABIJKLRSUVYZ[\hirstu{|  !"#)   =>JMTVy{#*+,.56<OXYefghopz{  +,0156;<?@DFRSTU_`abijtu-./0289@EGHIJUtuvwy$%&(./1 #$/`gipqwx|#$*+/HQRZ[\]efghrs}~"#$%/0:;GHNOZ[`amotuyz ,-46=>@ #$)[cdnpxy{`hirsuvu}U^_klpq pstvw|}~  $%&'2367@BIKMNTU\]efnoz{}~"#$%,-469:@ACDHIRSTUXYcdhiklqswxz{}~ !()+,/089@AIJPQRSZ\bcghjktu|}  |%*+45>?CIKLNOWX_%&12>?GHPQUV[\ikopwy !#$/09hrsxy}~-.56@BCDFGRT\]^_fgqr~   !()23?@ABKLSTWX^_ijuv}~   !"'(./12>?EFJKMNXY`aefrsvw  +,./45@FJKPQRSYZ[]efnovwyz     !"#*+,-78ABLMTV^_bcmnz{ "#$%)*+,4567?@CD[\]^bcdemnopxy|}    U#19:CDFGNOQUWXZ[bcefgiuv~  #$./9:>?CDIJMNRT`aklmnxyz{   &'/8?AHIJKR  #$,-45=?FGHIPQUV`anotu $%)+-.5679?@BCGHST\elnuvwx<?ADEFGIJNOZ[cdklsu|}~RUW\]ijrs|} #$&copvx"#(*-.0167=>FHJKMNRSZ[]^fgklnovw~  "$()-.67ABDEPQRSWXcdijmnst{}~  #$&'/056=>GHOPUW\]ghijopqr~#%,.9:>?ABKLRSWX_`hiopuvxy  #$%&*+-.235689>?FHKLNOUV_`efpq|}  ()*+45;<>?FGQRXY]^`ajkopxy  &(+,./67>?CDNPSTVWYZ`acdghnoqrxy   "#)*2345:;@ACDFGNOVWXY^_hinoqr{|}~    '(/023<=CDJKLMPQVW]^bcklmnqrwxz{ "#&'./0189;<CDEFMNOPXYZ[cdmnpqxy{   ,-789:DEFGNOYZdeijnostwx|~A%(*+2346<=?@DEPQYbjlstuv}035<=?@GHST\]delnuvwxCFHQR^_cdijnowxz{!"#$,.579:ABCEKLNOST_`hqxzGJLOPSY[\ghpyUXZdemnpq}79:BCTUW !"()+,129:DEOPXY`afgmnopxy~ !"#%&(*018:>?EFNOVWabcdkmrswx~   %&+,34:;DEMNSTXY^_fglmopyz{|~ !")+/09:?@CDJKPQYZ[\bcefopvw{|}~#$()13<=IJLMUVWX\]efrsz{    '(0279=>@ACDHIKLNOVWablmpqwxz{}~  "#%&()/0129:BCOPVWYZ[\efmnvx{|~            $ % ' ( 0 1 7 8 @ B F G K L V W X Y _ ` h i k l s t } ~                                                    ! " # % & * + 0 2 5 6 7 8 C D M N T U Y Z a b n v } ~                                              ! # $ + , . 2 4 5 7 8 ? @ B C D F R S [ \ f g q r v w { |                                             ! " & ( 4 5 6 7 A B C D K L V W c d h i m n s t w x |              %]egopqry %KWXabjltuvw~#$%&-FLMUVcdmnvx$,.5678?KWX^_ghmnz{  '0156;<GPUV`aklstOWXYZ`abchiuv %#$%&01<=>?FGRSZ[`aghpqtu   "#./67BCDchioptu $%'(/1@ACDFGQR^_efnovw  !"&'+,45?@BCEFHITUbcdestz|  &'12<>ABDEOPWX\]^_deopxy$%+,-.45?@ABIJLMST]^dfmostwx{|!(+6789FGOPRSVW]^lmvwxy $%'(23=>JLMNXYZ[bcefpq}  <FGQRST`bklnorsy{  SYZeghis          " # - . 9 : D E O P W Z c          !!! !!!$!%!,!-!5!6!=!>!H!I!J!K!U!V!W!X!b!c!i!k!{!}!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""""" """""""!"""'"("."/"8"9">"?"I"J"S"T"["\"f"h"n"o"~"""""""""""""""""""""""""""""""""""" # ####### #!#$#%#.#/#6#7#>#?#F#G#I#J#O#P#V#X#Y#Z#\#]#^#_#d#e#f#g#t#u#}#~##############$$$$ $%$%%%%%N&' ' ''' '"'-'.'f(g(k(l(p(u(w(x(|(}(((((((((((((((((((((())) )")))+)/)0)2)*************2+4+8+9+H+I+R+T+X+Y+^+_+h+i+o+p+y+z+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,",#,',,,.,/,6,7,9,;,A,B,D,-------------------.. .)./.0.=.>.K.L.O.^.b.d............................../// / / / /////"/#/'/)/+/,/-/./2/3/4/5/=/>/?/@/H/J/O/P/U/V/Z/\/^/_/`/a/e/f/g/h/r/s/}/~//////////////////0000111$1%1/1=1C1D1I1J1L1M1Z1[1h1k1r1s1u1w11111111111222222222222222222222233 3 33333 3!3%3&3'3(303132333;3=3B3C3H3I3T3U3V3W3[3\3]3^3h3i3s3t3{3|33333333333333333333333333344 444444!4"4(4)444q4v4w444444444444&515|5555550656668696D6E6J6K6X6[6b6c6e6g6r6s6z666666666677777777777777777777777777778888 8888888888$8%8&8'8/8186878<8=8A8F8H8I8J8K8O8P8Q8R8\8]8g8h8o8p8t8u8y8z8~8888888888888888W9X9^9_9m9n9s9t999999999\:^:d:e:::::0;1;7;8;=;>;@;A;L;M;R;S;`;f;g;i;r;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<<<<!<B<F<G<P<Q<W<X<[<\<`<a<j<k<q<r<s<t<z<{<}<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== = =========$=%='=(=1=2=:=;=F=G=P=Q=X=Y=a=b=d=e=l=m=w=y=====================>> >!>(>)>.>P>W>Y>_>`>i>j>k>l>w>x>z>{>|>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ?????????%?&?'?(?,?-?0?1?:?;?E?G?K?L?P?Q?S?T?W?X?^?_?h?i?u?v?w?x???????????????????????????????????????@@ @@@@@@@ @&@(@.@/@7@8@@@A@C@D@N@O@Y@Z@]@^@d@e@f@g@k@l@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAAAAA%A&A*A+A2A3A;AB?BCBDBEBFBJBKBTBUB[B]BcBdBlBmBqBrBsBtBzB{B|B}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC C C CCCCCCC C'C(C2C3C=C>C?C@CLCMCSCTC`CaCcCdChCiCqCrCuCvC}C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDD D D DDDDDDD%D&D-D.D3D4D;DE?EFEGEOEPEWEXEcEeEpEqEuEvEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFFF FFFFFF!F"F&F'F)F*F6F7F8F9F@FBFLFMF]F^F_F`FbFcFhFiFtFvFyFzFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGG G G G GGGGGG&G'G)G*G4G5G=G>GAGBGKGLGMGNG[G\GaGbGnGpGyGzGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHH HHHHHHH"H#H)H+H2H4H9H:HAHBHKHLHRHSH\H]HiHjHlHmHvHwHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH I IIIIII I'I)I1I2I5I6I7I8I:I;I=I>IBICIJIKILIMITIUI_I`IjIkIyIzIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJ)J*J+J,J3J4J6JWJ_JaJkJlJvJwJ{J|JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKK K K KKKKK!K"K'K(K/K0K5K6K@KAKJKKKQKRKUKVKXKYK^K_KcKdKfKgKnKpKtKuKvKwKyKzKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL LLLLLLLL L!L&L'L,L-L6L8L?LALNLOLRLSLULVLZL[LdLeLlLmLwLxLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMM M M M MMMMMMM%M&M,M-M3M5M=M>MAMBMCMDMFMGMIMJMNMOMVMWMXMYM`MaMkMyMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNNNN N!N#N$N.N/N1N2NNFNGNJNKNLNMNONPNRNSNUNVN]N^NeNfNgNhNoNpNzNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOO)O*O/O0OPEPGPIPJPNPOPWPXPZP[PePfPrPsPyP{PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQQQQQQ>QEQdQlQmQpQqQsQtQxQyQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRR RRRRRR(R)R.R/R9R;R?R@RHRIRhRjRlRmRsRtRzR{RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRGSQSRS[S\SbSSSSSST T T TTTTTT1T8T:TU?UAUUUYUZUaUbUhUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU VVVV V%V&V(V)V4V5VBVDVFVGVIVJVLVVVVVVVVVVVVVVVVWWWW W!W,WlWpWqWsWtW|W}WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXdXeXkXlXqXrXtXuXXXXXXXXXXXXXYY Y YYYYY!Y"Y'Y(Y5Y7Y=Y>YHYIYMYNYPYQYYYZYaYbYdYeYmYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ[[aaaaaaaaaaaaaabbbbbb%b&b)b*b,b-b1b2b7b8bAbBbDbEbbbbbbbcc c ccccc!c"c-c.c7c8c?c@cAcBcGcHcPcQcTcUc[c\cdcecpcrcyczc|c}ccccccccccccccccccccccccccccccccccccd d dddddBeKeQeWeeeehh,ilmrrCs0xxwyyM eACDEKZ\]_efz{0123sv{} !UWZ[\]TUWY`aCGNOQSXY%&(*/0ABIJQR]_dfnotu{|""""****%*)*.*+E+1N2245U5\566>?? ? @@@@@@@@A%A&A)A*A-A.A7A;A@AAAIAMAXA BBBoCzC DDDE\H\H^H^H_H_HaHbHdHeHgHhHsHHHHHHIIIIII IIII I*I+I.I+,:?VY _a ; > )+-/!!\"_"""##&&&&**--F.H...///B/D/3333<4R488==??AAAAAA B BBBB B(B)B?BABLBMBUBVB_B`BvBwBBBBBBBBBBBBB#C$CECICCCCCEE,H.HKKKKNN7O;OOOSSXXiiiijjll34~AB}~<=MNMN͍΍܎ݎxy_`ܐݐQRΑґegݬ߬68 59ce:>  9;!#u#w#~88::>>>>@@FFKKLLpWtWWW ^^bburwrvvT}V}02 13jkkl7878WXtuY Z   WY$%PRYZopkl{|DETUEFUV^_no?@OPMQz}BD!!66667788~99::::\?n?????DDAGCGQGTGPPVVVV Y*Y]]aajalarasaaaaaaaaaaabb9b:b>b@bibjbbbbbccjjgninvnynqqqqAsBsvvwwxxyyzzt|u|||*~D~\~`~{~Ņȅ  PQSTXY]^bcgjņƆʆ͆ !%&*+/2QRTUYZ^_cdhkׇ؇ڇۇ߇"#'*`acdhimnrswzĈňɈ̈"#'(,/z{}~ʼnƉʉ͉9:<=ABFGKLPZcdŊ̊ _bIJ{}׍؍ݍލ"#')VW[\abfhĎҎَ7@|~46LMz{ #+,0156;<?@DFAECF"#UV ?@CDHIMNRSWYxy|}  !":;TUqRUWXZ[bcefhi9:>?CDIJMNRTjn  |   deijnostwx|~?A (r v / 2 4 5 7 8 ? @ B C E F q r v w { |                           ! " & ( c d h i m n s t w x |      5 9 f j     (+=>}##$$M&N&''Z']'h'i''''''''''''''(((((((( ($(&(*(+(/(1(?(@(D(E(I(J(N(O(S(T(X(Y(](_(a(b(f(g(k(l(p(u(w(x(|(}(((((((((((((******1+4+8+9+?+@+G+I+R+T+X+Y+]+_+y+z+++++++++++++++++++++++,,,,",#,',,,--[.^.i.j.........................////"/#/'/)/I/J/O/P/U/V/Z/\/////////i1k11111$2%23242f2g2l2o2s2t2z2{22222222222222222222222222233 3 33333<3=3B3C3H3I3M3R3{3|3333333333333Y6[6666677+7,7`7c7g7h7n7o7v7w7{7|77777777777777777777777778888 8808186878<8=8A8F8o8p8t8u8y8z8~88888888a;f;r;u;WAXAFQHQRRYYcdddddddAeBeeeee8f9fffgggghhhh+i,i,j-jjjjjkkkkjlklllll`mammmfngn/o0opoqoppppppqqrrrrBsCsssMtNtttuu~vv.w/wwwwwxxxxYyZyyyzz+{,{{{k|l|} }}}j~k~!"LMop./΃σZ[=>de89ȈɈ./FGno׋؋hi׌،JK78ϐА)*{|YZ 12LM34ڙۙ%&jkTULMGH֟ןyz-.ij٢ڢvwop01z{  ֨רUVTU  !٭ڭQR !ЯѯAB]^VW@A:;tu@AзѷKL01ԻջstտֿWX?@STIJAB)*fg hi:;EF\]EG%&EFgh78fhJK<=lm'(sv  QT}KM~%&BG+1IO]c  &@Fgm~!"$%Z_ab 8=?@ejlmKPST|38;<mrvw@B[^qu=@_b "$MPik46ILeg "$]`y{*,KNgiT[eh\_xz;>WY<?XZ%,36OQ79u|bips !)*23579:>?CDHINPRSWX\]abgiklqrwx}~   #$)*./45:<?@EFKLQRWY\]bchinotvyz  "#'(-/2378=>BCHJMNSTYZ^_dfijnostxy~   "$'(,-2378=?BCHINOSTY[^_dejkpqvx{|  ,-1267;>bdjl13_fopY^gh!YZ(.W_oyho    egru2 3 ! !!!""""##u$x$$$%%%%%%%%%%%%))2)3)?)A)f)h))))))*%*)*C+E+w+x+$,%,,,-- . .//00001111:2=2M2N2V2X2Z2]2_2b2d2g2i2l2n2q2s2v2x2{2}22222222222222 BBBZH\HsHHHH+I.I,? 3a &&..KKNNfWW݁)>[Rpn??vHHa$appqqD~`~ad{~:=Ɗ̊؍!#.1 i ej2 5 F w   '"'**I+T+_++--....//J/P///k1w1223 3=3C3|33[6g67777781878p8u8ddqtֿ(v TMYGSc Fm*%_=@jmP8<rwB^*)*N222A\B\HHHHHHHHHHHHHHI IIII I)I.I prof. ANELAjC:\Documents and Settings\prof. ANELA\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje MAG.asd prof. ANELAG:\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\anela\MAG.KONA NO.doc prof. ANELAG:\anela\MAG.KONA NO.docheڃUx L6dx2%.<%:@%^3^0Z&A#1|e{5|rc7ĠJfl/[9g{D e|))^)`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHii^i`OJQJ^Jo(hHo99^9`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. hh^h`5hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. \ ^ `\o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. 88^8`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJPJQJ^Jo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`hH.^`OJQJo(hH pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`CJaJo(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.%@ G 3^0T XG #1 G LH G c7hePS-aT)#0%PDaT)#0UdPSwT)#0؝@SVT)#0VPT)#0V؝0*M0؜^fA@Ll        <                  xXAAA BB B)B@BABMBVB`BwBBBBBBBB$CFCGCIK%QRlEF_@Hlasaaaaaaaab:b?b@bjbbbbD~ }~ƅDžȅ QTY^chijƆˆ̆͆!&+012RUZ_dijk؇ۇ#()*adinsxyzňʈˈ̈#(-./{~Ɖˉ͉̉:=BGLQR؍ލ#()W\bgh@#,16<@EFV @DINSXYy}STUX[cfhi:?DJNST}~  ejotx}~v 1 2 5 8 @ C E F r w |                " ' ( d i n t x } ~ >~['\']''''''''(((((( (%(&(+(0(1(@(E(J(O(T(Y(^(_(b(g(l(q(r(s(t(u(x(}(((((((((((((((***2+3+4+9+@+H+I+S+T+Y+^+_+z+++++++++++++++,,#,(,),\.].^..................//#/(/)/J/P/V/[/\//////111%2m2n2o2t2{22222222222222222222223 3333333=3C3I3N3O3P3Q3R3|3333333336667a7b7c7h7o7w7|77777777777777777777788 8 88881878=8B8C8D8E8F8p8u8z888888dtu S~M&G,-./01JKLMNO^_`abc    !"#$%&ABCDEFhijklm!"%[\]^_b  9:;<=@fghijmLMNOPT}~45678<nopqrwB#$Njk56Jfg#$^z{+,Lhif]yz<XY=YZ4PQ89q!*367:?DIOPSX]bhilrx~  $*/5;<@FLRXY]ciouvz #(./38>CIJNTZ_efjoty  #$(-38>?CIOTZ[_ekqwx|   -27<=>ckl_"1;2<2=2N2W2X2[2\2]2`2a2b2e2f2g2j2k2l2o2p2q2t2u2v2y2z2{2~22222222222222.I1S# UUpEE03 U"y03)D!0@    - ---- -"-(-,-.-/-4-5-9-<-B-D-H-L-M-O-R-[-c-h-i-j-k-l-pDqDsDzDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD DD D"D&D3D8DBDNDODPDRDSDTDUDWDYD\D]DbDiDmDrDzD{D|D}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD D DDDDDDDDD0D6D9D:D?DADDDFDGDTDWDbDeDgDoDwDyD~DDkk͉͍͎͊͌͏͙ͥ͞ͳʹ;   !$'@)@*+-@/@0@1345689:;<LMN|O|P|T|U0W0X0Y0dBeBfBhBilmwxybb%%%%%%%%²³µ¶º»RRRooooooRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR    !)/13>@ACEFH-I @0@(@BDHT\`blnv|@*HL^@r :DHPjtP@ R@"X@.268:>dpvx @ @$ @ 4>L @j~, @ @ @, @ "$&4p @: @BH @P @T @Z\ @` @d @h @lnp( @D @| @ @ @ @ @ @ @ @@ @  @,@8@ D@$L@*X@24l@8:x@@B@FNPRTV@\bhjlprtvxz|~@ $(*.d@4p@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialU.{ @CalibriCentury GothicA& Arial Narrow5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1 FѺf[^ z:vybCy!0dY@1,! 3QXZSVEU ILI`TE U ZAGREBUMilk prof. ANELAOh+'0 $ @ L X dpxSVEUILITE U ZAGREBU9VEUMilkILIilkilkNormalI prof. ANELA94fMicrosoft Word 9.0B@t߬@LXT@t@Yyz:v՜.+,D՜.+,x4 hp  HomeobY@ SVEUILITE U ZAGREBUSVEUILITE U ZAGREBU NaslovTitle\ 8@ _PID_HLINKSAQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html V)http://www.projectcriss.com/principl.htmQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlNRhttp://baze.irb.hr/ovid/ovidweb.cgi?T=selCit&F=abstract&A=display&ST=1&R=4&totalCQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.htmlQX>http://www-gse.berkeley.edu/research/NCSWL/reportsexpert.html<_Toc187821857<_Toc187821856<_Toc187821855<_Toc187821854<_Toc187821853<z_Toc187821852<t_Toc187821851<n_Toc187821850<h_Toc187821849<b_Toc187821848<\_Toc187821847<V_Toc187821846<P_Toc187821845<J_Toc187821844<D_Toc187821843<>_Toc187821842<8_Toc187821841<2_Toc187821840<,_Toc187821839<&_Toc187821838< _Toc187821837<_Toc187821836<_Toc187821835<_Toc187821834<_Toc187821833<_Toc1878218321|http://www.uciteljski/adogoro no pamenje - slikadshkratkoro no pamenje - slikadskratkoro no pamenje - slika  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fo+Data q1Table?WordDocument SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolo+o+  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q