Pregled bibliografske jedinice broj: 690440
Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu
Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu // Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 5 (2012), 43-62 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 690440 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu
(Lada and Leljo in the folklore of Croats and Slavic context)
Autori
Dragić, Marko
Izvornik
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (1846-9426) 5
(2012);
43-62
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Lada ; Ljeljo ; ophodi ; obredi ; magijske pjesme
(Lada ; Ljeljo ; processions ; rituals ; magical songs)
Sažetak
U slavenskoj mitologiji Lada je božica proljeća, mladosti i plodnosti, a njezin sin Ljeljo bog je ljubavi. U čast tih božanstava do pedesetih godina dvadesetoga stoljeća Hrvati su izvodili ophode, obrede i pjesme. Međutim, ti su obredi i pjesme kao i drugi usmeno-književni oblici ostali u narodnom pamćenju. Mnoge su obredne lirske pjesme sačuvale arhetipske oblike. Neke su od njih svojom strukturom bliske usmeno-retoričkim oblicima. Te pjesme pripadaju magijskoj književnosti. Jezične su karakteristike tih pjesama: ritmičnost, simboličnost, slikovitost, metaforičnost, alegoričnost i emocionalnost. Neki su, dakle, običaji i obredi sačuvani u zapisima, ali ih je još više sačuvano u narodnom pamćenju. Kultni ansambl Lado od 1949. godine njeguje tradicijsku kulturu u domovini i svijetu. Općenito se može reći da je sa samostalnošću Republike Hrvatske došlo i do oživljavanja hrvatske tradicijske kulture i zanimanja za usmenu književnost. Mnoga kulturno-umjetnička društva oživljavaju starinske običaje. Mnoga kulturno- umjetnička društva revitalizirala drevne ophode ladarica i ljelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
