ࡱ> ~}_bjbj .bb?)&&&8^T&"0G!I!I!I!I!I!I!#&bI!I!Z"???FG!?G!???pb3?3!p"0"?&&?&??I!I!?"& :Klub bandita  Ter~ec dvoju vagu i dvoju meru ima, vekau kum vaga ali meri gda kupuje, menau gda prodava. Juraj Habdeli, Prvi oca naaega Adama greb  Otpor protiv la~i vrijedi viae od strasnog tra~enja istine. Edvard Kocbek, Strah i hrabrost Promatrajui globalnu ekonomiju, koje je tr~iate daleko najvee na svijetu? Tr~iate hrane? Nafte? Droge, oru~ja? Ne. Postoji jedno tr~iate koje za sve njih preduvjet, i na koje se oslanja sveukupna svjetska trgovina. To je tr~iate valuta  foreign exchange  odnosno Forex. Ono je najvee, a ujedno i najslabije regulirano tr~iate. Globalizacija je svijet umnogome preobrazila u jedno veliko selo, u kojemu, doduae, viae od 60% stanovniatva nema mogunost pristupa Internetu, i oko jedne treine nema osnovni sanitarni vor, ali se vijesti (a osobito krize) svejedno s kraja na kraj prenose brzinom munje. U tom  selu povijesno utabane trgova ke puteve (svile i drugoga) zamijenili su opti ki kablovi i satelitske veze koji sada ine infrastrukturu trgovine. Doista, trgovina je fascinantna pojava, i nadilazi ekonomske definicije. Od drevnih perzijskih bazaara do modernih stakleno- eli nih hramova aopingiranja, postoji neato duboko u psihologiji ovjeka ato ga dra~i i zbog ega u~iva u trgovini. Nije li jedan od temeljaca na kojima je meunarodna zajednica pokuaala umiroviti BiH i tri podvojene zajednice bila upravo tr~nica  Arizona u Br ko-distriktu? Nije li se post-ratna Europa ujedinila u trgovini, najva~nijim sirovinama toga doba: ugljenom i elikom? No, nu~na pretpostavka za svaki oblik trgovine izmeu razli itih dr~ava (a katkad i unutar jedne dr~ave; npr. u Zimbabweu paralelno kola razli itih pet valuta) jest prethodno usklaenje plate~nog sredstva, odnosno vrijednosti novca. Tr~iate valuta, u novije vrijeme digitalizirano i umre~eno informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, obujmom daleko nadmaauje sva ostala globalna tr~iata, jer prije kupoprodaje aesnaest kontejnera bilo bazge, bilo droge, prethodno je potrebno razmijeniti valute. Trogodianje istra~ivanje Banke za meunarodna poravnanja u Baselu, `vicarska (BIS; sredianja banka svih sredianjih banaka) pokazuje kako je obujam globalne trgovine na Forexu od 2010. do 2013. narastao za 32,5%, i iznosi 5,3 bilijuna dolara, dnevno. Najtrgovanije valute su dolar i euro, potom jen i funta; trgovina kineskim renminbijem je u tri godine porasla za 253%, i sada se nalazi na devetom mjestu (u ato nije ubrojeno kolanje renminbija u off-shore centrima, pa je polo~aj kineske valute realno joa i viai). Forex je doista globalno tr~iate, ato zna i da je otvoreno 24 sata: kada jedna regija trgovaca ide spavati druga se budi. Nema jednu jedinstvenu fizi ku lokaciju, a najvei se dio trgovanja u 2013. godini odvijao preko financijskih centara koji su smjeateni u pet dr~ava: Velika Britanija (London)  41%, SAD (New York)  19%, Singapur  5,7%, Japan (Tokyo)  5,6%, i Hong Kong  4,1%. Sve ostale dr~ave svijeta zajedno ine preostalu etvrtinu obujma trgovanja. Va~no je istaknuti kako su banke naj eai i najvei sudionici na Forexu; prije svega velike svjetske banke, takoer sredianje banke, ali i manje, regionalne, komercijalne. I kad se ovjek ponada da su uslijed niza skandala proteklih godina vodei bankari izvukli neke pouke, da su okrenuli plo u i po eli razmialjati (ako niata drugo) o zna enju te, za njih udesno neobi ne i pre udne rije i  etika ( uli su oni da takvo ato postoji, ali nije im bilo na kraj pameti da je  to primjenjivo i u bankarstvu), izbila je prije koji tjedan vijest o novim veleprijevarama svjetskih banaka. Ovaj put na Forexu. RAZRADA Zbog manipulacije Liborom (opairnije u Prilici br. 9/2012) niti jedna banka nije osuena na kojem od meunarodnih ili lokalnih sudova. Naime, sve banke kod kojih je istraga dovraena priznale su krivnju i prihvatile su izvansudske nagodbe. To im je prihvatljivije; prije svega jeftinije, a i ne povla e se toliko po medijima. Potpiau prekraaj van suda, plate za prijestup, i mirna Bosna. Dosad su etiri velike svjetske banke (Barclays, Rabobank, Royal Bank of Scotland, UBS) platile putem nagodbi 3,6 milijardi dolara (skoro petina godianjeg hrvatskog dr~avnog prora una), ali istrage joa traju, i cifra nije kona na; vidjet e se ato e biti sa Citigroup, Deutsche Bank, JP Morgan. I kao ato je Libor mjerilo (benchmark) za kamatne stope, jer je to temeljna kamatna stopa u svijetu, tako postoji mjerilo i za valutne te ajeve. Budui da se ugovori vrlo esto sklapaju u raznorodnim valutama, a te ajevi valuta osciliraju 24 sata dnevno, i imaju razli ite vrijednosti na razli itim lokacijama, ugovornim stranama potrebna je vrsta to ka, sidro uz koje e vezati te aj na odreeni dan. Jedno od globalno va~nih mjerila za valutne te ajeve zove se WM/Reuters. Kada je Paul Reuter pokrenuo medijsku agenciju Reuters posao se u po etku temeljio na prijenosu informacija izmeu pariake i berlinske burze putem najbr~eg tadaanjeg sredstva - goluba. Od pernatog golubarnika do poduzea koje zarauje preko 12 milijardi dolara godianje proalo je 160-tak godina, a jedan u nizu poslova kojima se Reuters bavi plod je suradnje s tvrtkom WM, nastao 1994. godine. WM/Reuters je standardni skup 160 valutnih te ajeva (uklju ujui i kunu) koji slu~i kao jedinstveni, zajedni ki temelj za vrednovanje razli itih vrsta ugovora. Budui da te ajevi neprestano fluktuiraju, i gotovo svaki lokalni mjenja  valuta ima svoj vlastiti te aj, bilo je potrebno pronai mjerilo koriatenjem kojega bi airoki spektar osoba mogao imati isto uporiate za svoje kalkulacije, odnosno te aj koji bi slu~io kao osnova. Kao osnovno mjerilo s vremenom se iskristalizirao WM/Reuters, skup te ajeva koji se zaklju uje svaki dan u 16h po londonskom vremenu. Budui da predstavlja svojevrsna industrijska norma, mnoge banke i financijske institucije jam e konvertibilnost po WM/Reuters te ajevima. Investicijski fondovi koji ula~u u razli itim dr~avama svijeta koriste ove te ajeve za izra un vrijednosti imovine. Svjetska poduzea ih koriste za izra un vrijednosti svoje imovine, ukoliko ju dr~e u razli itim valutama ili razli itim dr~avama. Revizori ih koriste kao neutralni standard. Ova se mjerila izra unavaju prema kretanjima na tr~iatu, i trebala bi odra~avati prosje ne odnose valutnih parova u vrijeme zaklju enja. No, poato svi znaju da se mjerilo definira svakodnevno u 16h, velike banke su namjerno odgaale svoje tr~iane naloge i izvraavale ih neposredno prije toga vremena, kako bi pomakle te aj u pravcu koji im odgovara. Ovakvom manipulacijom  pogurale bi klju ni te aj, koji bi se potom zaklju io u 16h, a kako je zaklju ni te aj bio nerealan vrlo brzo nakon toga tr~iate bi ga vratilo u prijaanje stanje. Mo~da bi ovaj mehanizam manipulacije bilo dobro pojednostaviti kroz pri u; zamislimo osobu koja je zaposlena u uredu, a poslodavac je postavio kameru na radno mjesto. Svakoga dana to no u 16h poslodavac provjerava da li radnici rade svoj posao, ato posloprimci jako dobro znaju. Cijeloga dana radnici ljen are, ali u 15:59 ~estoko se prihvate posla, da bi zavraili ve u 16:01. Kada poslodavac provjeri fotografiju u injenu u 16h, vidi situaciju koja odudara od veine radnog dana. Neato donekle sli no dogaalo se sa WM/Reuters te ajevima: kod deset najzna ajnijih i najtrgovanijih valutnih parova minute oko 16h po londonskom vremenu bile su najprometnije i naju~urbanije u danu. ///ovdje bi mo~da bilo dobro staviti grafiku sa Bloomberga, ako je mogue i prikladno, naravno uz prijevod i potpis izvora:  HYPERLINK "http://www.bloomberg.com/infographics/2013-08-27/currency-spikes-point-to-possible-rate-manipulation.html" http://www.bloomberg.com/infographics/2013-08-27/currency-spikes-point-to-possible-rate-manipulation.html Najvei trgovci na Forexu su upravo one etiri banke koje ve imaju povijest varanja, to su one umijeaane u manipulaciju Liborom; gotovo polovinu sve trgovine na Forexu izvraavaju Deutsche Bank, Citigroup, Barclays, i UBS. Budui da se putem njih izvraava velik promet, trgovci valutama u ovim bankama esto imaju povlaatene informacije o kretanjima te ajeva, ato im omoguuje manipulaciju na atetu vlastitih klijenata i svih onih koji se oslanjaju na  neutralnostfh, . 2 z   . F ` j &ӾꞚhfh<Oh htLh#@hc~h@hVphVphcTR6hPhZ&h:=hW1h-N hh^ hhb hh- h^6 h-6 hW16hW1hb6hcTRhc5hcTR5CJ h25CJ3. 0 ^$*$,$<-8A^D`D\beefptǿжжвԲ䶲ԲԲԮh@_h hDhPhS h6hkhk6 h?6h?hkhDehhcQh#?hZ&hLZh:=h<OhtLhfh A  >HTV`h(R\0>@R26HZH  $Z\`jpѱͭͩh(3hmh h)hz*hbFhMPhMP6hMPh?hr5hch:sjhrh=hDehZ&h  h?h?h?h<Oh h@? D X d !!"""" "`"b"n"p""" ###2###$$$($*$,$`$$$$*%6%P%\%%%%%%%%<&R&&&&&&'D'R'~'''''(6((())))))ļĸĴĴ촼h"hcQhSh$~h hc~hc~ h(36hh6hc~hYph&hXPh<Oh#?hh@hZ&E)))*d*f*v*z****|+++$,&,.,:,<,V,Z,,:-<-b....V/X//////0"0d0j0000000.101<11111112233*3.33*4l4뼸뱼뼩ױhp8h<]h#?hLcahc~ huhuhKhu h)h)h)h?YNhh:_h&h3h@hOhXPhcQh0hSh<OhS6>l444 56668888888$9(909N9l9|9~999:;;;<<<H<<<<=&= >>>>.>P>n>>>"???~@AAAAA"BBBBCüʼ h#?56jh#?56U hFH556 h>56 h$~56h-h-56h>huh/u2hQMhKhSh#?hc~hLcahp8h$~:CCCZD\D^D`DD EfErE~GGGHXXYNYRYZZZZ\[[[[\\\\]]]*]:]\]n]z]]]^^x^^^_4___ȼȼȲȮhahp8hcQhuF/hsh7wh2h4 hErhErhErh&h|6Uhuh-h$~h|h:_h-h-56h#?h-0J56jh#?56Ujh#?56U2 mjerila, u korist banke. Budui da je dnevni promet na Forexu ogroman, pomicanje te aja u tek treoj decimali bankama mo~e donijeti korist u milijunima dolara dnevno. Male, ne nu~no velike manipulacije te ajevima godianje mogu iscijediti stotine milijuna dolara iz d~epova sudionika na tr~iatima u blagajne velikih banaka. Grupe trgovaca koje su namjeatale te ajeve dale su same sebi slikovita imena:  Kartel i  Klub bandita . Kako je mogue da se takvo ato opet dogaa? Mogue je jer ne postoji vrsta regulativa, jer je prevladavajua paradigma joa uvijek ona o slobodnom tr~iatu koje samo sebe  nevidljivom rukom najbolje upravlja. Britanska i avicarska agencija koje nadgledaju tr~iata (FCA i FINMA), avicarska institucija koja nadgleda konkurenciju (WEKO), kao i avicarsko dr~avno odvjetniatvo, objavili su kako provode istragu nad nekoliko financijskih institucija koje su bile uklju ene u manipulacije na Forexu, a postupno se u istragu uklju uju i institucije u EU, SAD-u, i Hong Kongu. Korejska tvrtka Simmtech podigla je prije koji tjedan tu~bu u SAD-u protiv 7 najveih svjetskih banaka za prijevare na Forexu, povodom ega je ameri ki dr~avni odvjetnik E. Holder izjavio kako je istraga pokrenuta, a  manipulacija koju smo dosad otkrili je vjerojatno tek vrh ledenog brijega . No, hoe li nagodbe sa varalicama biti dovoljne za povratak vjere u globalni financijski sustav? Onaj tko ~eli oporavak gospodarstva mora osigurati preduvjete kako bi trgovina bila posao na obostrano zadovoljstvo, a ne potkradanje jedne strane. Sve dok ne po ne iskreno i aktivno zalaganje za moralne dimenzije u financijskom svijetu, a osobito u bankarstvu, promatrat emo la~i i prijevare, skandale i manipulacije, ato dugoro no ateti svima, pa i bankama. OKVIR, nevezan uz osnovnu temu teksta: Dragi sunarodnjaci, ~ao mi je  Kvantitativno labavljenje (quantitative easing - QE) je maglovit naziv koji odra~ava niz nespretnih prijevoda: skovao ga je Nijemac na japanskom jeziku (prof. R. Werner), potom je loae preveden na engleski, i kona no je iz engleskog u Hrvatsku stiglo  labavljenje . Sintagma koja viae skriva nego ato otkriva predstavlja grandiozni eksperiment najveih sredianjih bankara u monetarnoj politici. Sredianje banke uobi ajeno su kontrolirale ponudu novca kupovanjem i prodavanjem dr~avnih vrijednosnica na financijskim tr~iatima. No, u aktualnoj situaciji kada su osnovne kamatne stope na financijskim tr~iatima vrlo blizu nuli, ato zna i da je novac jeftin, a ato bi trebalo motivirati banke da kreditiraju gospodarstvo  ime bi se trebao pokrenuti ekonomski rast, no gospodarstvo svejedno ne reagira  sredianje su banke naale novu, nekonvencionalnu metodu kojom su htjele pokrenuti krizom duboko zahvaena gospodarstva. QE je strategija kojom se poveava ponuda novca u financijskom sustavu, i kojom se financijske institucije doslovno preplave novcem, u nadi da e se na taj na in poveati likvidnost sustava i pokrenuti ciklus kreditiranja, kojim e gospodarstvo dobiti vjetar u jedra. Europska preslika QE modela naziva se LTRO, koji je bio tema broja Prilike br. 6/2012. Tisue i tisue milijardi dolara slilo se, i slijeva se, u financijske institucije. Banke grcaju u novcu: kada to ne bi bilo tako kamatne stope koje banke naplauju jedna drugoj bile bi visoke. Sada je npr. u Hrvatskoj prosje na meubankarska kamatna stopa manja od 0,5%. Nakon banaka, najvei dobitnici su vlade, odnosno dr~avne financije, za koje su sredianje banke kupile vrijeme, i koje su dobile mogunost odgode nu~nih reformi. No, iskustvo pokazuje kako je nu~an preduvjet za prave, duboke reforme  kriza. Politi ari nisu motivirani provoditi promjene sustava kada stvari idu glatko. im kriza zae iza ugla, gotovo sve se vraa na staro; zato je vrijeme koje je kupljeno QE programom samo odgoda neizbje~nog, i to na ra un graana. Naime, malo tko govori o gubitnicima, a to su graani: srednji sloj druatva. Njihova se atednja (bilo oro ena, bilo ona u mirovinskim fondovima) umno~ava uz vrlo niske kamatne stope, koje su realno (tj. kada se ura una inflacija) negativne. To zna i da njihova atednja ne samo da ne raste ukamaivanjem, nego se realno smanjuje. No, jedno je kada kritika dolazi izvana, ali kada dolazi iznutra, od osobe duboko involvirane u ove procese, onda rije i te osobe dobivaju posebnu te~inu. Bivai zaposlenik Sredianje banke SAD-a (prije toga bio je menad~er u banci Morgan Stanley) Andrew Huszar prije koji tjedan u Wall Street Journalu objavio je pismo kojim se ispri ao zbog provoenja kvantitativnog labavljenja:  Mogu rei samo: ~ao mi je, Amerika. Kao bivai du~nosnik Sredianje banke SAD-a, bio sam odgovoran za izvraenje programa kojim je Sredianja banka SAD-a uala u eksperiment kupovanja obveznica poznat kao kvantitativno labavljenje. (& ) Shvatio sam s vremenom ato je zapravo taj program: najvee prikriveno spaaavanje Wall Streeta svih vremena. Huszar je izvraavao za Sredianju banku SAD-a kupnju vrijednosnica u QE programu, i nakon nekog vremena, po njegovim rije ima, shvatio je da program u kojemu sudjeluje  prosje nome Amerikancu nije inio kredite pristupa nijima , premda je to bio njegov navodni cilj.  Kona ni rezultati potvrdili su da, dok su obi ni amerikanci osjetili tek trivijalno olakaanje, kupnja obveznica koju je inila Sredianja banka bila je apsolutni uspjeh za Wall Street. Banke nisu samo profitirale od ni~ih troakova kreditiranja. Takoer su ostvarile golemu kapitalnu dobit na vrijednosnicama i debelim provizijama za posredovanje pri kupoprodaji. (...) Nevjerojatno, u dr~avi navodno slobodnog tr~iata, QE je postao najvea intervencija na financijskim tr~iatima bilo koje vlade u povijesti svijeta. Huszar tvrdi kako, sve u svemu, QE ne donosi dobro ekonomiji, osim velikim bankama. Ka~e kako se upornim upumpavanjem novca u financijska tr~iata tijekom posljednjih pet godina Vlada SAD izbjegla suo iti sa stvarnim izvorima krize. Njegov klju ni argument jest da je gotovo sve ato je u injeno nakon financijske krize 2008. ialo u korist bankama, a ne graanima: bankama je sni~ena cijena zadu~ivanja, a one nisu u inile kredite niata pristupa nijima, nego su primljeni novac investirale u financijska tr~iata, uslijed ega burzovni indeksi rastu, ali se ~ivotni standard graana ne poboljaava. Svijet je globalno selo, i sve ato se dogaa na tr~iatima velikih igra a odra~ava se i u Hrvatskoj. Poruka koja je poslana iz centara ekonomske moi glasi: igra se nastavlja, sve ide po starom. Koncentracija kapitala, nejednakosti  dalje rastu. Nije li to upravo ono ato je papa Franjo osudio u svom dokumentu Evangelli Gaudium? OKVIR, nevezan uz osnovnu temu teksta: Kome je viae dano, od njega se viae i tra~i Bo~i je, meu ostalim, i vrijeme darivanja. U ovo doba poticajno je istaknuti inicijativu grupe svjetskih mega-bogataaa, predvoenih Warrenom Buffetom i Billom Gatesom, pod nazivom  The Giving Pledge . Njihov je cilj motivirati milijardere svijeta da prisegnu kako e veinu svoga bogatstva pokloniti. Svaka osoba (ili obitelj) koja se odlu i na ovaj korak mora dati javnu izjavu kojom se obvezuje viae od polovine svoga imetka dati u dobrotvorne svrhe: ili tijekom ~ivota, ili oporu no. Javna prisega se smatra moralnom obvezom, i nije pravno obvezujua. Novac ne ide u jednu sredianjicu, ve svaki darivatelj sam odlu uje u koje e svrhe namijeniti novac. Procjenjuje se da doprinos prvih 40 potpisnika iznosi najmanje 125 milijardi dolara. Za usporedbu, godianji BDP cijele Hrvatske iznosi oko 56 milijardi dolara. Inicijativa je dosad okupila 115 osoba i obitelji, a meu poznatijima su Mark Zuckerberg, Ted Turner, David Rockefeller, Michael Bloomberg, i drugi. Mnogi imunici su odbili poziv, i ne pristaju na takvu obvezu; izri u mnoatvo mudrih razloga zbog kojih se ne mogu ili ne ~ele odrei novca. Cini ki promatrano  ovo je samo joa jedan klub milijardera koji se ~ele promovirati i oprati u o ima javnosti. Pragmati no  kamo sree da ima ato viae lanova.     PAGE \* MERGEFORMAT5 _``Baabbbb2bxbbbd&d(df@fvfffgggghhPhThdhlhnhhhhi\j`jhj|jj"kZkbkdkkk6l:l>lllѭh358hh~0h1.h|hjhj6h!hjhcTR h5 h++Xh{`h{`h(3huhjhDnkh2h&h7whah#? haha>ll2m@moo4p6ppqqqqZrdrprrssss*t.trtuuv vv~vvvvv$ww8xBxxxxVy^yy2z@z{F~`~2TXzЄ&(ммhmwha^ h~0h~0h-:hrhE^h{`hhxh\h;7hhhD(h Bhohjh`hh1.h~0Bx8~X<,0268<>BDxz|~ $`a$gdZ&dgdZ&gd-Ngd~0gdr‰Ɖt̊Њڊ܊<HTrt<̍,.248:>@DFprtvz|~hfAhFH5mHnHuhZ&jhZ&UhajpjhajpUh!h-N6h++Xh-N5 h++Xh-Nh-Nhrh~0ha^hjh-:hmwhu',1h. A!"#$% ]DyK yK http://www.bloomberg.com/infographics/2013-08-27/currency-spikes-point-to-possible-rate-manipulation.htmlyX;H,]ą'cj 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHT`T cTRNormal$d`a$CJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 44 Z&0Header  p#:o: Z&0 Header Char CJaJtH 4 @4 Z&0Footer  p#:o!: Z&0 Footer Char CJaJtH 6U`16 #?0 Hyperlink >*B*phcPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] @?  (((+&)l4C_l$&'()*+LMOx%NJ-@?X "$+!8@0(  B S  ?)-49GKLOX]^abirzNU|elYb  ( 0 (*+2   *,-4\j##$$;'G'H'N'''A1G1H1N1o1w13 33"3X4b4,626669999::::::::::==========???????!?"?>?A? klBC    .0~""n%o%&&&''',,J0K033+6,6~889999::????????!?"?>?A?jj  ::jk  sy " " , 2 Y Y ] ] 1 1  0Q)Q~$$+- 6@|}SS\fKQ\e|hhlmoy}  9NPXYy{I.__j !!=!=!!!### %%/%;%<%n%o% & &&3&9&;&C&&&'a(k(V/Y///000!0888888W9W9f9h9m9n9999??"?;?=?=?A?wv#@{`K-:mo >s4xZ&)z*"2,-n.uF/W12/u2(3FH5;7358:=?#?@vBbFQM?YN<OOcTRU]RS++XLZ<]E^a^:_`LcabDe:sjDnk7nYpajpErc~fArjD&tLc5S"a Bj0cQ;mw|& XP3r ~07w\dL$~uP!!-g nEk|fD(Vpuc-N^/S1.@_[=Zp8MPu??@   @?HH HHHHH H$H&H(H*H,H0H2H4H8H:H<H>HBHDHXUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibriA$BCambria Math"qCG7'Lj 5 rj 5 rqr0>>KHP $PcTR2!xx Domagoj SajterDomagoj SajterOh+'0x  4 @ LX`hpDomagoj SajterNormalDomagoj Sajter76Microsoft Office Word@v Z@@"3j 5՜.+,D՜.+,8 hp  Hewlett-Packardr >  TitleT 8@ _PID_HLINKSA O jhttp://www.bloomberg.com/infographics/2013-08-27/currency-spikes-point-to-possible-rate-manipulation.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVWXZ[\]^_`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry F3Data Q1TableY&WordDocument.SummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q