Pregled bibliografske jedinice broj: 690174
Utjecaj lovnih biljaka na sklop i prinos kukuruza u visokoj populaciji žičnjaka
Utjecaj lovnih biljaka na sklop i prinos kukuruza u visokoj populaciji žičnjaka // 58. seminar biljne zaštite : knjiga sažetaka ; u: Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2014. str. 65-66 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 690174 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj lovnih biljaka na sklop i prinos kukuruza u visokoj populaciji žičnjaka
(Assembly and maize yield in high populations of wireworms influenced by trap cropping)
Autori
Kozina, Antonela ; Kos, Tomislav ; Bažok, Renata ; Lemić, Darija ; Čačija, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
58. seminar biljne zaštite : knjiga sažetaka ; u: Glasilo biljne zaštite
/ Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2014, 65-66
Skup
Seminar biljne zaštite (58 ; 2014)
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2014. - 14.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kukuruz; lovne biljke; žičnjaci
(maize; trap cropping; wireworms)
Sažetak
Kukuruz je u Hrvatskoj najvažnija ratarska kultura. Godišnje se sije na oko 300.000 ha. Žičnjaci su štetnici kukuruza koji svojom ishranom znatno smanjuju prinos te uzrokuju velike ekonomske gubitke. Suzbijaju se preventivno, a odluka o suzbijanju donosi se temeljem rezultata pregleda tla prije sjetve. Uspješno suzbijanje žičnjaka otežava i to što je zbog brojnih ograničenja sve manji broj insekticida dopušten za suzbijanje. Stoga je prijeko potrebno istražiti alternativne mogućnosti suzbijanja žičnjaka. Rezultati europskih i kanadskih istraživača ukazuju da se sjetvom lovnih biljaka uz glavni usjev smanjuje napad štetnika te povećava prinos. Cilj istraživanja provedenog na području Virovitice bio je utvrditi postoje li razlike u sklopu i prinosu kukuruza između polja na kojima je kukuruz zasijan na cijeloj površini i onih na kojima su usijane lovne biljke (pšenica i grašak). Za pokus je odabrana pokusna površina na kojoj je pregledom tla utvrđena zaraza sa 16 žičnjaka/m2 što je iznad praga odluke. Na pokusnoj površini postavljena su dva pokusa s insekticidima koji su primijenjeni tretiranjem sjemena ili deponiranjem granula. U svaki pokus uključene su tri varijante insekticida i netretirana kontrola. U prvi pokus lovne biljke usijane su na rubove i između drugog i trećeg bloka. Širina pojasa bila je 4 m. U drugi pokus umjesto lovnih biljaka usijan je netretirani kukuruz. Sklop biljaka očitavan je četiri puta u razdoblju između 14. svibnja i 5. lipnja, a berba klipova kukuruza obavljena je 18. listopada te je izračunat prinos. Prikupljeni podaci o sklopu i prinosu uspoređeni su statistički analizom varijance. Rezultati ukazuju na značajne razlike u sklopu i prinosu između kontrolne varijante i insekticidnih tretmana na pokusu bez lovnih biljaka. Istovremeno, nisu uočene razlike u sklopu i prinosu između insekticida i netretirane kontrole u pokusu s lovnim biljkama. Uspoređujući podatke o sklopu i prinosu između netretiranih kontrolnih parcela na oba pokusa, na pokusu s lovnim biljkama sklop netretirane kontrole je viši za 13, 1%, a prinos za 69, 58%. Prema rezultatima istraživanja možemo zaključiti da sjetva lovnih pozitivno utječe na sklop i prinos kukuruza, što unaprjeđuje proizvodnju kukuruza na ekološki prihvatljiviji način.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Darija Lemić
(autor)
Renata Bažok
(autor)
Tomislav Kos
(autor)
Maja Čačija
(autor)
Antonela Kozina
(autor)