ࡱ> Y\X LbjbjWW .\55oi  $$$8888pT8A,nx+z+z+z+z+z+z+$.a1H+]$+$$+9&9&9& $$x+9&x+9&9&)b)k6 6.)d+,0A,6),1!&1b)b)b1$*9&++$A,1 : napisao written by Alen }uni Vu edol efekt 'History here has not been sanitized into a colorful spectacle for your viewing enjoyment. People are actually living history here, punctuated by periodic violence.' (1997.) Herbert Muschamp, kriti ar arhitekture New York Timesa The Vu edol effect 'History here has not been sanitized into a colorful spectacle for your viewing enjoyment. People are actually living history here, punctuated by periodic violence.' (1997.) Herbert Muschamp, the architecture critic for The New York Times Prije gotovo 20 godina Bilbao, maleni gradi na sjeveroistoku `panjolske, je bio gotovo nepoznat na karti Europe, borio se sa teakom industrijskom krizom i prijelazom u postindustrijsku fazu. Ono ato ga je lansiralo u zvijezdano nebo i to zahvajuljujui upravo arhitekturi kao transformatoru razvoja je zgrada Franka O. Gehrya i Guggenheim muzeja podignutim uz lokalnu rijeku. Tadaanji kriti ar arhitekture New York Timesa Herbert Muschamp je kao i mnogi bio o aran formom objekta te je napisao jedan od najpoznatijih tekstova o njemu za vrijeme dok je muzej joa bio fazi zavranih radova, a u njemu nije bilo nikakvog postava osim izloaka Richarda Serrae Snake. Naravno, pri tome je potpuno zaboravio va~nost ovakve prakse za grad u ponovnom uzdizanju. Kako takav jedan projekt mo~e biti zanimljiv za hrvatski kontekst? Naravno, nije mogue, a niti bi trebalo pokuaavati kopirati 'Bilbao efekt' na naaim prostorima, ali je svakako vrijedno promotriti model na ina obnove nekoga grada, iskuaani recept koriatenja kulturnih objekata visoke razine arhitektonske kvalitete kao generatora razvoja podru ja. Vukovar, jedan od gradova koji je vjerojatno proaao kroz najvea razaranja u Domovinskom ratu, po eo se uz pomo fondova Europske Unije polako dizati na noge. Osim obnove razruaenih stambenih objekata, pristupilo se i vraanju u ~ivot nekih povijesno vrijednih arhitektonskih objekata poput dvorca Eltz, crkve Sv. Filipa i Jakova ili franjeva kog samostana. Meutim, iako nikada nije bio kodiran kao turisti ka destinacija (kao niti Bilbao inicijalno u spanjolskoj verziji), Vukovar sve viae po inje svoju izgradnju zasnivati na projektima takve kategorije, poput spomen domova, muzeja i memorijala rata. U toj obnovi grada upravo je najvei trag u zadnjih desetak godina ostavio arhitekt Goran Rako. Poznati su njegovi projekti obnove vukovarskog vodotoranja s prijedlogom o uvanja vertikale i upuatanja svih sadr~aja ispod same strukture ili restauratorske obnove dvorca Eltz koji udomljuje Gradski muzej. Uz aktivnu prisutnost u Vukovaru, Rako je ve imao i iskustava s tipologijom muzeja, prvo kroz natje ajni rad Muzeja bitke na Neretvi koji je na~alost ostao samo na papiru, i drugi u Naroni gdje gradi 'kuu' oko arheoloakih nalaza, ostataka antike, s atipi nim pro eljem naglaaenim stubiatima koja vode do vrha zgrade. Pogledate li na popis navedenih autora uz projekte mo~e se primijetiti glavna karakteristika Rakinog ureda, da priznanje u uspjehu ili neuspjehu ide svim suradnicima, ato mnogi vei uredi esto 'slu ajno' izostave i kao u filmskoj industriji producent ili glavni glumac dobiju Oscara, a drugi nisu na 'popisu'. Upravo to pitanje kolaboracije i suradnje s mladim snagama, njihovo uva~avanje (i usmjeravanje) u uredu je ono ato stvara inovativnost Radionice arhitekture, nema repetativnog ponavljanja uzoraka bez obzira koliko puta radili istu tiplogiju projekata. Tako je u kona nici i Arheoloaki muzej u Vu edolu dobio jedinstvenu formu i funkcionalnu organizaciju, a uz njega je planiran i cijeli arheoloaki park koji bi proairio doseg promocije vu edolske kulture. Ali zaato je va~no u Vukovaru ve samom zgradom postii visoku razinu arhitekture, i pozvati nekog etabliranog da to sprovede u djelo? Prvi razlog je zasigurno onaj primjenjen i u Bilbau$(<>FHPRjѽp]G1*hoa6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph*h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph$h6h3YCJOJPJQJ^JaJ$h]vh3YCJOJPJQJ^JaJ'h3YB*CJOJPJQJ^JaJph$hFh3YCJOJPJQJ^JaJ$h*h3YCJOJPJQJ^JaJ'h3YB*CJOJPJQJ^JaJph-h]vh3YB*CJOJPJQJ^JaJph-h]vh3YB*CJOJPJQJ^JaJph &(>HPRnp( @ B h j " N P R T dgd$a$gdywgdyw$a$gd3Y$a$gd3Y^gd3Y 4^4`gdywgd3Yjlnpr& ( > @ B ~c~OO~~O8-h; hywB*CJOJPJQJ^JaJph'h3YB*CJOJPJQJ^JaJph4jh0JB*CJOJPJQJU^JaJph-h; h3YB*CJOJPJQJ^JaJph-hywhywB*CJOJPJQJ^JaJph'hywB*CJOJPJQJ^JaJph'h3YB*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph*h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph*hyw6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$phB J f h j . @ L N T ѻzfzfzR;R;z-h3YCJOJQJ^JaJ-hJbhJbB*CJOJPJQJ^JaJph'hJbB*CJOJPJQJ^JaJph'hywB*CJOJPJQJ^JaJph-h5OAh3YB*CJOJPJQJ^JaJph-hywhywB*CJOJPJQJ^JaJph$h6h3YCJ OJPJQJ^JaJ *h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph*hyw6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$ph0h-h3Y6B*CJ$OJPJQJ^JaJ$phT  Dt~48$268PR(Jf|68r,򚌚򌚌֌~~֌䌚pp~h^CJOJQJ^JaJh;pWCJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJh]CJOJQJ^JaJhaL]CJOJQJ^JaJ#hfhf6CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhe/CJOJQJ^JaJhfCJOJQJ^JaJh1JrCJOJQJ^JaJ,,.vzz*Hbd$ 8 ` b d p!!"B"Z"##$$.%&222r33,4:455@6򨚶։֚֚֨y֚yhgCJOJQJ^JaJU hmhmCJOJQJ^JaJhgCJOJQJ^JaJh]CJOJQJ^JaJhmCJOJQJ^JaJ#haL]h;pW6CJOJQJ^JaJhaL]CJOJQJ^JaJh;pWCJOJQJ^JaJh 5CJOJQJ^JaJ/, potreba da obnova ipak ima svojevrstan rukopis nekoga tko zna ato i kako radi, a to je onda faktor koji privla i pa~nju ljudi (budimo iskreni, to Vukovaru u ovom trenutku treba!). Meutim, joa va~nija je injenica, esto se zaboravi spomenuti, da pravih artefakata u Vu edolu gotovo nema (sic!), tako da na oblikovanju objekta ostaje veliki dio tereta prezentacije Vu edolske kulture. Indoeuropska populacija Vu edolske kulture je prije gotovo 5000 godina zaposjela dijelove danaanje isto ne Hrvatske, locirajui se uz rubove rijeke Dunav, 4,5 kilometra od grada Vukovara. Vu edol je prostor zanimljiv kao predstavnik eneoliti ke kulture, a upravo je kultura tog prostora prva zapo ela proizvodnju svjetske bronce koja se onda kasnije airila na ostatak Europe. Osim ato su nam danas poznati po proizvodnji bakra i njegovom eksploatacijom dva dodatna aspekta posebno plijene pa~nju i volimo ih ponosno spomenuti kao dokaz visoke civilizacijske razvijenosti. Prvi je vezan uz kerami ke sposobnosti kulture, koja se najbolje o ituje u ve notornoj kerami koj posudi  Vu edolskoj golubici  posudi u obliku ptice, bogato ureaenoj inkrustracijama, otkrivenoj joa 1938. na lokalitetu Gradca (povijesnom centru Vu edola). Meutim, kulturi pripada i Vu edolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom, iscrtan na posudi podijeljenoj u etiri polja ato simboliziraju etiri godianja doba, a pojedini znakovi koji se sustavno ponavljaju predstavljaju smjenu mjeseci. I kako napraviti i uklopiti novi suvremeni objekt s lokalitetom povijesne civilizacije iz razdoblja 3000. g. pr. Krista? Vu edolski muzej je projektiran kao samozatajna, nenametljiva struktura, prilagoena padini bre~uljka u koju se uvukla, smjeatena u airu aumovitu i vinogradima obasutu okolicu. Ve se sa male prilazne ulice primjeuje oblogom od opeke zatvoren objekt koji jed(i)nim pro eljem gleda gleda na rijeku. Upravo rijeka postaje va~an element vizure budui da su unutar punih zidova pro elja provu ene trake staklenih stijena po punoj du~ini kaskada koje se poput serpentine uzdi~u do vrha bre~uljka i gledaju na Dunav. Odabir fasade pak dodatno simulira kontekstualnost, budui da materijal djeluje kao in situ iz bre~uljka izvu ena supstanca. Tok uspinjanja prati i fukncionalna dispozicija zgrade unutarnjih izo~benih prostora koji se prilagoavaju topografiji terena, a njih paralelno prati i vanjska aetnica/terasa koja je ujedno i zeleni krov kaskade prije. Gotovo da se kreete apiljom neoliti kog vremena, ato je sigurno naglaaeno crnilom golog betona u interijeru, dok jedino ugoaj lagano naruaava drveni parket izlo~benih prostorija koji time viae podsjea na suvremenu stambenu arhitekturu nego li na brutalnost apiljskog pra ovjeka. Put kroz unutraanjost, djelomi no fragmentiranu 30 centimetarskim zidovima u niz manjih zona meusobno spojenih u kontinuitet mini-rampama, e biti potpun jednom kada se i didakti na izlo~ba realizira. Tada e i ispreplitanje interijera i eksterijera moguim izlascima iz izlo~benih prostora neolotika na terase 21. stoljea i vece versa postati dodatni element do~ivljaja, a do tada ostaje vidjeti finalizaciju projekta muzeja, prije nego li ga zbog zapuatenosti okolina potpuno ne preuzme.  Citat iz The Miracle in Bilbao, lanka Herberta Muschampa o Guggenheim muzeju u baskijskom gradiu Bilbaou.     ARHEOLO`KI MUZEJ VU EDOL VUKOVAR, HRVATSKA VUCEDOL ARCHAEOLOGICAL MUESUM VUKOVAR, CROATIA 5=:KK@KBKDKFKHKJK&L(L,L.L2L4L8L:L>L@LrLLLgd3Ygdg dgd^dhgdywdhgdVdgd@6\67"7$7&7T7n7p7r7777888T:V:Z:l:::::::;J;N;d;;;;<<<<<<<=ŴִŴŴŴŴŴ֦Ŵ||phaL]OJQJnH tH hVOJQJnH tH hVhVOJQJnH tH hVhgOJQJnH tH hVCJOJQJ^JaJ hVhVCJOJQJ^JaJ hVhgCJOJQJ^JaJhaL]CJOJQJ^JaJhgCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ(====== > >^>j??2@R@Z@\@^@ZA\AhAjA$BTBzB~B&CϱrccTTch^CJOJQJ\^JaJh,CJOJQJ\^JaJ#hVhVCJOJQJ\^JaJh 5CJOJQJ\^JaJhVCJOJQJ\^JaJhaL]CJOJQJ\^JaJhVCJOJQJ\^JaJhmCJOJQJ\^JaJ#hVhVCJOJQJ\^JaJ&hVhV5CJOJQJ\^JaJhVhgnH tH &C4CxCE.FKοݰݿοο~~o^ hywhywCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ\^JaJhCJOJQJ\^JaJ&hh|96CJOJQJ\^JaJh|9CJOJQJ\^JaJhaL]CJOJQJ\^JaJh 5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ\^JaJh,CJOJQJ\^JaJ&haL]h,6CJOJQJ\^JaJ>K@KBKFKHKJKLK`KKKKKKKKK$L&L(L*L.L0L4L6L:L@>  Footnote TextCJaJHo!H Footnote Text Char mHsHtH@&`1@ Footnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ~nq~\ hhhkjB T ,@6=&C>KLL()*+,LL'-8@0(  B S  ?)589A!%-356>}  !&+ABIJX[lu%'| )79@NWXw{ 1; #'3>@LSV   $ - ? A K U s t     6 ; w } F G T W m n y     0 9 b d u ~ ! . DF~08OQSV#*5AHPao $.1KLST  INU^uwy~ $*-69>BCKhk| BIOS{/0OS!)*-39?@IX_hj*+=?'9;jk'.6@JPUZbf <=@E\hy{ %'=@[^ 89JKhir|)68!345&+y{ 89JKhiy|7744AIXXst; = b b G G b c ! - ~!uvz{'.PU[\ 8JJKhiyyz|7744AIXXst; = b b G G b c ! - ~!uvz{'.PU[\ 8JJKhyy|s;x&^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH^`OJQJo(hHXX^X`OJQJ^Jo(hHo((^(`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHs; GL@ V+I_Y|pL@V+I_9}j0V+I_/3BCBC!Y%'rV+I_u*Yf&mi^fTcs_$hI t&mTcs|p%'r|pTcsI tY{ "!F Jb(=@ 5NA9!?;pW3Ym5\aL]^8_oaf1Jr|9gg'A8V]m^ywe/ ,WrIAVV -@4444X ~ "2Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialA. Trebuchet MSI. ??Arial Unicode MS5. .[`)Tahoma7.@Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"## 2 2!r43qHP ?3Y2! xx napisaoAlenAlen Oh+'00x   (napisaoAlenNormalAlen2Microsoft Office Word@F#@"&j6@"&j6 ՜.+,0 hp|  2 napisao Title  !"#$%&'()*+,-.0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOQRSTUVWZ[^Root Entry Fpl6]1Table/1WordDocument .\SummaryInformation(HDocumentSummaryInformation8PMsoDataStoreGk6k6FE5MMAORTAHU==2Gk6k6Item PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q