Pregled bibliografske jedinice broj: 689801
Spomenici Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš) - sinteza povijesti, mitologije, glazbe i književnosti, 2013.
Spomenici Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš) - sinteza povijesti, mitologije, glazbe i književnosti, 2013. // Anali Galerije Antuna Augustinčića / Pejković, Božidar (ur.).
Klanjec, 2015. str. 503-522 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 689801 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Spomenici Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš) - sinteza povijesti, mitologije, glazbe i književnosti, 2013.
(Monumenst of Matija Gubec (Antun Augustinčić) and Petrica Kerempuh (Vanja Radauš) - synthesis of history, mythology, music and literature)
Autori
Repar, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića
/ Pejković, Božidar - Klanjec, 2015, 503-522
Skup
Problem spomenika: spomenik danas
Mjesto i datum
Klanjec, Hrvatska, 23.10.2013. - 25.10.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Matija Gubec ; Petrica Kerempuh ; Miroslav Krleža ; Vanja Radauš ; Antun Augustinčić ; Seljačka buna ; spomenik
(Matija Gubec ; Petrica Kerempuh ; Miroslav Krleža ; Vanja Radauš ; Antun Augustinčić ; monument ; rebellion of serffs)
Sažetak
Analizom spomenika Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš) te povijesnih okolnosti Seljačke bune, objašnjava se uloga spomenika u svakodnevnom životu. U radu se ističu različite interpretacije Gupca i Kerempuha: književna (A. Šenoa: "Seljačka buna", M. Krleža: "Balade Petrice Kerempuha"), glazbena (Krajač- Metikoš: "Gubec-beg", I. Lhotka-Kalinski: "Balade Petrice Kerempuha") i mitološka (Gubec kao seljački kralj, Kerempuh kao prototip svirača- lutalice). Seljačka buna (1573.) jedan je od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti, jer predstavlja borbu za pravedno i bolje društvo. Njezin glavni protagonist, Matija Gubec, prerastao je u književni i mitski lik kojeg se hrvatski narod rado prisjeća u teškim vremenima. Iz zagorskoga kraja potječe i Petrica Kerempuh, seoski svirač i zabavljač, koji je poslužio kao inspiracija književniku Miroslavu Krleži za stvaranje majstorskih "Balada Petrice Kerempuha". Gubec i Kerempuh nadahnjuju i mnoge druge umjetnike, poput Augusta Šenoe, Antuna Augustinčića, Vanje Radauša, Karla Metikoša i Ive Lhotke Kalinskog, koji su na svoj način interpretirali njihovu sudbinu te stvorili vječnu baštinu. Rad tematizira razloge i načine povezanosti Gupca i Kerempuha kao likova nositelja svevremenskih poruka i vrijednosti primjenjivih na bilo koji povijesni kontekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti
