Naslov
Ispitivanje i modeliranje svojstava mješavina bio-butanola i mineralnog motornog goriva
(Investigation and modeling of properties of biobutanol and motor gasoline mixtures)

Autori
Pavlagić, Jakša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
27.02

Godina
2014

Stranica
62

Mentor
Jukić, Ante

Neposredni voditelj
Šoljić Jerbić, Ivana

Ključne riječi
biogorivo; biobutanol; motorni benzin; mješavine; mješljivost
(biofuel; biobutanol; motor gasoline; mixtures; miscibility)

Sažetak
Zbog sve veće potrebe za tekućim gorivima u transportom sektoru u današnje vrijeme sve se više traže alternative za naftu i njene derivate. Osim bioetanola i etilinih ili metilinih estera uljane repice koji se trenutno koriste kao biokomponente u transportnim gorivima u Europi, razmatraju se i druge mogućnosti, a jedna od njih je biobutanol. Biobutanol ima veliku mogućnost primjene kao dodatak motornom benzinu. Potpuna mješljivost s ugljikovodicima, visoka temperatura vrelišta, plamište i druga svojstva omogućuju miješanje butanola s benzinom u širokom rasponu koncentracija i dobro izgaranje u benzinskim motorima. Glavna prednost mu je mogućnost proizvodnje iz biomase. Iako je u usporedbi s bioetanolom kao komercijalno najviše korištenim biogorivom njegova biotehnološka proizvodnja mnogo zahtjevnija brojne prednosti poput veće energetske vrijednosti, slabije mješljivosti s vodom, manjeg tlaka para, manje korozivnosti te prihvatljivijeg vrelišta čine ga dobrom alternativom. U ovom radu ispitana je termodinamička mješljivost biobutanola te njegov utjecaj na glavna fizikalno-kemijska svojstva motornog benzina. Priređene su mješavine biobutanola i bezaditivnog motornog benzina (EUROSUPER 95) u sljedećim volumnim omjerima: 5/95, 10/90, 15/85, 20/80, 30/70, 40/60 i 50/50. Ispitan je utjecaj biobutanola na primarna fizikalno-kemijska svojstva benzina kao što su strukturno-grupni sastav, destilacijske karakteristike, isparljivost (tlak para), viskoznost i refrakcijski indeks. Sastav mješavina određen je upotrebom plinsko-kromatografskih tehnika (DHA GC i PIONA) i 1H-NMR analizom. Dodatno, primjenom programskog sustava za simuliranje procesa ChemCAD, testiran je termodinamički matematički model UNIFAC s ciljem utvrđivanja kompatibilnosti i stabilnosti ovakvih mješavina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA