Pregled bibliografske jedinice broj: 689601
Prenošenje naglasaka na prislonjenicu u govoru na hrvatskim televizijama
Prenošenje naglasaka na prislonjenicu u govoru na hrvatskim televizijama // Knjiga sažetaka: Istraživanja govora // Book of Abstracts: Speech Research / Vlašić Duić, Jelena ; Varošanec-Škarić, Gordana (ur.).
Zagreb, 2013. str. 82-83 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 689601 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prenošenje naglasaka na prislonjenicu u govoru na hrvatskim televizijama
(Transferring Accents on Proclitics in Speech on Croatian Television)
Autori
Runjić-Stoilova, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka: Istraživanja govora // Book of Abstracts: Speech Research
/ Vlašić Duić, Jelena ; Varošanec-Škarić, Gordana - Zagreb, 2013, 82-83
ISBN
978-953-175-492-7
Skup
Istraživanja govora // Speech Research
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.07.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
klasična norma; uporabna norma; prenošenje naglaska na prislonjenicu
(classic norm; implicite norm; transferring accents on proclitics)
Sažetak
Iako razlika između klasične norme i njezina ostvarenja, tzv. uporabne norme ne bi smjela biti velika, jedna od većih razlika javlja se kod prenošenja silaznog naglaska na prislonjenicu. Prenošenje silaznog naglaska na prislonjenicu pravilo je koje je jasno propisano i nalazi se u svim gramatikama, udžbenicima, priručnicima, a opet smo svjedoci njegovog nedosljednog provođenja. U općeprihvaćenomu suvremenom implicitnom govornom standardu naglasci se na prislonjenicama gotovo nikad redovito ne ostvaruju, osobito se ne ostvaruje ono novije, odnosno „oslabljeno“ prelaženje naglaska. Brojna istraživanja govore da se naglasci na prislonjenice ne prenose redovito niti s kraćih (jednosložnih i dvosložnih riječi), niti se naglasci prenose na višesložne prijedloge, ponajmanje na veznike, unatoč strogim preporukama ortoepske „klasične“ norme. Naravno, takvih prelaženja ipak ima, ali se ona mahom smatraju stilski obilježenima, smatraju se odmakom od implicitnoga govornog standarda. Razlika između propisane i uporabne norme najčešće se dotiče javnih govornika: spikera, voditelja, novinara, predavača, političara, glumaca... Tako i ovaj rad istražuje (ne)prenošenje silaznih naglasaka na prislonjenicu upravo kod govornih profesionalaca na trima hrvatskim nacionalnim televizijama: HRT-u, RTL-u i Novoj TV. U analiziranom televizijskom programu također se istražuje i poželjnost oblika s prenesenim i neprenesenim naglaskom. Istraživanje pokazuje da profesionalni televizijski govornici, kao uostalom ni drugi javni govornici, ne ostvaruju naglaske na prislonjenicama kada je to po pravilu moguće. Također, takvi se oblici smatraju poželjnijima. Postavlja se pitanje, ako većina govornika neke izraze izgovara drukčije od propisanog (u ovom slučaju: mne prenose naglasak na prislonjenicu) te ako im je takav izgovor dapače poželjan, postaje li takav izgovor dio općega prihvaćenoga izgovora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
