Pregled bibliografske jedinice broj: 689386
Biorazgradnja otpada porijeklom iz prehrambene i šumarske industrije u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima
Biorazgradnja otpada porijeklom iz prehrambene i šumarske industrije u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima // Knjiga sažetaka X. Susret mladih kemijskih inženjera / Findrik Blažević, Z., Sudar, M., Vrsalović Presečki, A., Vrsaljko, D. (ur.).
Zagreb: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 93-93 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 689386 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biorazgradnja otpada porijeklom iz prehrambene i šumarske industrije u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima
(Biodegradation of food and timber industry waste during solid-state fermentation)
Autori
Čubel, Ivan ; Panjičko, Mario ; Tišma, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka X. Susret mladih kemijskih inženjera
/ Findrik Blažević, Z., Sudar, M., Vrsalović Presečki, A., Vrsaljko, D. - Zagreb : Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2014, 93-93
ISBN
978-953-6470-65-5
Skup
X. Susret mladih kemijskih inženjera
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.02.2014. - 21.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Biorazgradnja; repini rezanci; piljevine drveta; C. subvermispora; D. squalens; P. chrysosporium; A. niger; A. ochraceus
Sažetak
Lignocelulozni materijali se u velikim količinama nakupljaju tijekom cijele godine iz šumarske, poljoprivredne i prehrambene industrije. Jeftini su i obnovljivi izvor energije (Mussatto i Teixeira, 2006.). Biološka razgradnja lignoceluloznog materijala pomoću različitih filamentoznih mikroorganizama katalizirana je lignolitičkim enzimima. Njihovo djelovanje se očituje u uklanjanju lignina koji omeđuje celulozu u materijalu te razbijanju aromatske strukture lignina cijepajući veze između osnovnih jedinica niže molekulske mase. U ovome radu istraživana je mogućnost upotrebe plijesni (A. ochraceus, A. niger) i gljiva bijelog truljenja (C. subvermispora, D. squalens i P. chrysosporium) u svrhu razgradnje repinih rezanaca i piljevina drveta bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea) i cera (Quercus cerris) u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima. Analizirani su udjeli suhe tvari, akcesornih tvari, ukupnog ugljika, ukupnog organskog i ukupnog anorganskog ugljika, pentozana te udio netopivog i topivog lignina na početku, tijekom i na kraju procesa fermentacije. Najveća konverzija lignina (X = 82, 68 %) postignuta je s gljivom bijelog truljena Phanerochaete chrysosporium, a najveća konverzija pentozana (X = 85, 72 %) s A. niger koristeći repine rezance kao supstrat. Zbog adsorpcije spora plijesni na supstrate i njihovog utjecaja na porast udjela ukupnog organskog ugljika postignute su niske konverzije ukupnog organskog ugljika u svim uzorcima (do X = 9, 72 %)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek