Pregled bibliografske jedinice broj: 689299
Utjecaj dobi kod prvog jarenja na proizvodnju mlijeka u prvoj laktaciji koza alpina pasmine
Utjecaj dobi kod prvog jarenja na proizvodnju mlijeka u prvoj laktaciji koza alpina pasmine // Zbornik sažetaka: 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014. str. 179-179 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 689299 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj dobi kod prvog jarenja na proizvodnju mlijeka u prvoj laktaciji koza alpina pasmine
(Effect of goats’ age at first kidding on production of milk in the first lactation at Alpina breed)
Autori
Mulc, Danijel ; Špehar, Marija ; Pocrnić, Ivan ; Mioč, Boro ; Jurković, Darko ; Barać, Zdravko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka: 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma
/ Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014, 179-179
ISBN
978-953-7871-23-9
Skup
49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.02.2014. - 21.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
alpina ; laktacija ; dob ; mast ; bjelančevine
(Alpina ; lactation ; age ; fat ; proteins)
Sažetak
Cilj rada je bilo utvrditi utjecaj dobi koza pri početku prve laktacije na količinu i kemijski sastav mlijeka. U analizi su korišteni podaci 10.857 zaključenih laktacija Alpina pasmine iz 294 stada. Podaci su uzeti iz središnje baze podataka Hrvatske poljoprivredne agencije za razdoblje od siječnja 2.000. godine do travnja 2012. godine. Kontrola mlijeka je obavljena prema A4, AT i B4 metodi sukladno pravilima ICAR-a (International Committee for Animal Recording). Podaci su statistički obrađeni primjenom procedure GLM statističkog paketa SAS. Najmanja proizvodnja mlijeka utvrđena je kod koza s početkom prve laktacije u dobi 12 mjeseci koja je iznosila prosječno 349, 51 kg. Povećanjem dobi koza kod početka prve laktacije povećavala se i količina proizvedenog mlijeka da bi svoj maksimum dosegnula kod laktacija započetih pri dobi koza od 20 mjeseci i tada je prosječno iznosila 424, 67 kg. Isti utjecaj dobi koza je i na proizvodnju ukupne količine mliječne masti i bjelančevina. Minimalna količina proizvedene masti u laktaciji je utvrđena za laktacije s početkom pri dobi koza od 12 mjeseci i iznosila je prosječno 12, 84 kg, a maksimalna od 15, 33 kg pri dobi od 20 mjeseci. Sadržaj bjelančevina se kretao od 10, 73 kg s početkom laktacije pri dobi koza od 12 mjeseci do maksimuma od 12, 85 kg s početkom pri dobi 20 mjeseci. Dob koza kod početka prve laktacije nije imala statistički značajan utjecaj na postotak masti i bjelančevina tijekom prve laktacije. I pored toga što je količina proizvedenog mlijeka, mliječne masti i bjelančevina bila veća kod jarica pripuštenih pri dobi većoj od 12 mjeseci, povećanje proizvodnje ipak nije toliko da opravda gubitak cijele jedne sezone jarenja, a posljedično i laktacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb