Naslov
Utjecaj mineralnog dušika na ispiranje makroelemenata iz tla u agroekološkim uvjetima srednje Dalmacije
(The effect of mineral nitrogen on leaching of macroelements in agroecological conditions of Middle Dalmatia)

Autori
Brkljača, Mia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Mjesto
Mostar

Datum
03.06

Godina
2009

Stranica
120.

Mentor
Rogošić, Jozo

Ključne riječi
ispiranje dušika / fosfor / kalij / onečišćenje podzemnih voda / iskoristivost hraniva
(nitrogen leaching / phosphorus / potassium / contamination of groundwater / nutrient use efficiency)

Sažetak
Gnojidba mineralnim dušikom uzrokuje onečišćenja podzemnih voda. Kako bi se istražili učinci rastuće količine dušika na ispiranje N, P, K, Mg i Ca iz tla koje je pod dugogodišnjom poljoprivrednom proizvodnjom postavljen je poljski gnojidbeni pokus sa šest doza dušika u prihrani od (0, 50, 100, 150, 300 do 450) kg ha-1 na antropogenom tlu razvijenom iz koluvija karbonatnog skeletnog na širem području Trogira. Pokusi su postavljeni tako da su u plodoredu tijekom tri vegetacijske sezone sađene: salata – brokula – salata – kupus - salata, a procijeđena voda skupljana je u gravitacijske lizimetre. Prema utvrđenim podacima, količina procijeđene vode u lizimetrima nalazi se u koreraciji s količinom oborina. U procijeđenoj vodi izmjerene prosječne masene koncentracije NO3-N od 34, 7 mg l-1 i PO4-P od 0, 399 mg l-1 bile su iznad dozvoljenih u stajaćim vodama prema Uredbi RH, te prema prosječnoj tvrdoći od 408 mg l-1 CaCO3 voda je bila vrlo tvrda. Sadržaj kalija bio je značajno niži u tretmanima s dodatkom dušika u prihrani u odnosu na kontrolni tretman. Osim u uzorkovanju 2 i 4, masena koncentracija fosfora u procijeđenoj vodi rasla je od početka do kraja istraživanja. Sadržaj NO3-N bio je značajno najviši u trećoj vegetacijskoj sezoni, isto kao i kalcija, dok je sadržaj magnezija bio značajno najviši u drugoj najsušnijoj sezoni. Što se tiče pH vrijednosti, ona je rasla od početka prema kraju svake vegetacijske sezone. Tijekom trogodišnjeg istraživanja iz tla je isprano od 22, 9 kg ha-1 do 72, 8 kg ha-1 N ; od 0, 304 kg ha-1 do 0, 544 kg ha-1 P ; od 1, 47 kg ha-1 do 20, 7 kg ha-1 K ; od 6, 1 kg ha-1 do 15, 0 kg ha-1 Mg i od 170 kg ha-1 do 244 kg ha-1 Ca. S porastom količine dušika u prihrani povećano je ispiranje dušika, dok je ispiranje kalija nešto smanjeno, a količina primijenjenog dušika nije utjecala na ispiranje fosfora, magnezija i kalcija. Prema provedenim istraživanjima utvrđeno je da tlo ima visoku sposobnost zadržavanja P i K jer su isprane vrlo male količine tih elemenata. U trećoj sezoni istraživanja porasla je količina ispranog N, P i K što upućuje na nakupljanje tih elemenata u tlu i njihovo naknadno ispiranje. Količina dušika u prihrani od 100 kg ha-1 u odnosu na tretman bez gnojidbe dušikom značajno povećava prinos povrća, a s druge strane značajno ne utječe na sadržaj N, P, K, Ca i Mg u listovima. Koeficijenti iskoristivosti i učinkovitosti dušika opadali su s povećanjem količine dušika u prihrani salate. Utvrđeni koeficijenti bili su usporedivi ili nešto viši od dostupnih podataka u literaturi, tako da se smatra da je u istraživanim agroekološkim uvjetima salatu moguće gnojiti nižim količinama dušika u prihrani s 50 kg ha-1 N uz 33, 3 kg ha-1 N u osnovnoj gnojidbi i brokulu sa 100 kg ha-1 N uz 140 kg ha-1 N u osnovnoj gnojidbi čime se znatno smanjuje opasnost od onečišćenja podzemnih voda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA