Pregled bibliografske jedinice broj: 68831
Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos i ekonomičnost uzgoja ranih kupusnjača
Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos i ekonomičnost uzgoja ranih kupusnjača // Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. str. 172--- (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 68831 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos i
ekonomičnost
uzgoja ranih kupusnjača
(Influence of N-fertilization on yield and economic
efficiency of early Brassicas production)
Autori
Lončarić, Zdenko ; Teklić, Tihana ; Lončarić, Ružica ; Vidović, Irena ; Parađiković, Nada ; Jug, Danijel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva
/ Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000, 172---
Skup
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.2000. - 25.02.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
kupusnjače ; prinos ; dušik ; gnojidba ; kupus ; kelj ; ekonomska analiza
(Brassicas ; yield ; nitrogen ; fertilization ; cabbage ; kale ; economic analyses)
Sažetak
Tijekom 1999. godine na lokalitetima Osijek i Rakitovica (D. Miholjac) proveden je pokus s ciljem utvrđivanja utjecaja gnojidbe dušikom na prinos ranih kupusnjača: kupus Resistor (F1) i kelj Premius (F1). Pokus je postavljen s pet različitih razina gnojidbe dušikom (kontrola, 50, 100, 200 i 300 kg N/ha uz 100 kg P2O5/ha i 300 kg K2O/ha), a mjerenje prinosa obavljeno je na 25 biljaka za svako od 4 ponavljanja. Prinosi svježe tvari glavice kupusa kretali su se od 15 (kontrola) do 78 t/ha (najveća gnojidba) u Rakitovici, a u Osijeku 42-69 t/ha. Prosječna masa glavice kupusa bila je 0, 24- 1, 26, odnosno 0, 67-1, 1 kg. Povećanje gnojidbe rezultiralo je porastom prinosa na oba lokaliteta, ali je utjecaj gnojidbe značajno manji na osječkom lokalitetu gdje je pri najvećoj gnojidbi utvrđen mali pad prinosa. Utvrđen je sličan utjecaj povećanja gnojidbe i na prinos kelja kod kojega je najveći prinos ostvaren na oba lokaliteta uz najveću gnojidbu, a veći je porast prinosa utvrđen također na lokalitetu u Rakitovici. Prosječna masa glavice kelja kretala se od 0, 54-0, 83 kg u Osijeku, odnosno 0, 41-0, 97 kg u Rakitovici uz prinose 34-52, odnosno 25-61 t/ha. Ekonomskom analizom proizvodnje utvrđen je udio gnojiva u ukupnim troškovima proizvodnje kupusa 5, 3 - 8, 3 %, a kelja 6, 0-9, 9 % na gnojenim varijantama pokusa. Prag rentabilnosti gnojenih varijanti pokusa kretao se od 12, 1 25, 7 % ostvarenog prinosa, a utjecaj gnojidbe na dobit bio je vrlo sličan utjecaju na prinos. Navedeni rezultati dovode do zaključka da povećanje gnojidbe dušikom do optimuma rezultira opadajućim porastom prinosa ispitivanih hibrida, a porast prinosa veći je na tlima niže opskrbljenosti hranivima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
079101
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Tihana Teklić
(autor)
Ružica Lončarić
(autor)
Nada Parađiković
(autor)
Zdenko Lončarić
(autor)