Naslov
Korisna fauna prizemnog sloja kao bioindikator i njeno mjesto u budućim agro-okolišnim programima
(Useful fauna of ground layer as a bioindicator and its place in the future agri-environmental programs)

Autori
Kos, Tomislav ; Bažok, Renata ; Drmić, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite 1/2-Dodatak / Cvjetkovič, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2014, 61-61

Skup
58. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2014. - 14.02.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
agro-okolišni program ; bioindikator ; korisna fauna ; tlo
(agri-environmental programs ; bioindicator ; soil ; useful fauna)

Sažetak
Korisna fauna skup je organizama koji sa stajališta čovjeka ima pozitivan utjecaj na kultivirane biljke. Brojnost korisne faune koristi se kao indikator u ocjeni održivosti sustava. Što je na staništu veća brojnost organizama iz skupine korisne faune ono je vrednije u smislu održivosti i pozitivnog utjecaja na kultiviranu biljku. Korisna fauna prije svega djeluje pozitivno na tlo, povećavajući njegovu plodnost i regulirajući vodo-zračne odnose. S druge strane unutar korisne faune govorimo i o korisnim člankonošcima, koje čini grupa kukaca i vrsta srodnih kukcima (grabežljive grinje i pauci, red: Araneae) koje žive u/na tlu ili su oprašivači kultiviranog bilja. Od kukaca kao korisne faune tla, a važni su kao indikatori biološke stabilnosti staništa treba izdvojiti skokunce (red: Collembola), trčke (por. Carabidae, red: Coleoptera) i kusokrilce (por. Staphylinidae, red: Coleoptera). Korisna fauna tla zbog intenzifikacije i modernizacije poljoprivredne proizvodnje izložena je negativnom djelovanju niza čimbenika koji sustavno smanjuju brojnost njenih jedinki ili vrsta. Reagirajući na zabrinjavajuće pokazatelje, europska administracija kasnih osamdesetih prošlog stoljeća uvodi mehanizme potpore za očuvanje biološke raznolikosti i korisne faune tla mjerama zajedničke agrarne politike (ZAP). Europska Unija je do sad je provela tri reforme ZAP-a. Cilj posljednje reforme bio je da poljoprivrednik dobiva potporu bez obzira na što i koliko proizvodi ili ne proizvodi, ali pod uvjetom očuvanja dobrog proizvodnog stanja zemljišta i postupanja u skladu sa uvjetima višestruke sukladnosti. Višestruka sukladnost (VS) veza je između obveznih mjera, kojih se moraju pridržavati poljoprivredna gospodarstva u obavljanju poljoprivredne aktivnosti, te izravnih plaćanja koje zatim ostvaruju. Ona se prilagođava nacionalnim ili regionalnim uvjetima poljoprivredne proizvodnje. Stare države članice imaju punu provedbu uvjeta VS, dok za nove članice kroz određeno vrijeme prilagodbe vrijede blaži kriteriji njezine primjene. Rad će dati osvrt na listu agro-okolišnih mjera dozvoljenih EU regulativom 2078/92. Izdvojene i raspravljene biti će one koje imaju pozitivan utjecaj na biološku raznolikost (osobito na korisnu faunu tla). Sukladno posljednjim istraživanjima provedenim u EU o utjecaju agro-okolišnih mjera dat će se prijedlozi onih mjera koje bi trebalo favorizirati u programima ruralnog razvoja, a koje bi proširile VS radi očuvanja korisne faune tla. *Izneseni rezultati dio su istraživanja projekta IPA: Jačanje suradnje između znanosti, industrije i poljoprivrednih proizvođača: transfer tehnologije za integriranu zaštitu šećerne repe u cilju povećanja prihoda poljoprivrednih proizvođača i smanjenja upotrebe pesticida. (2007/HR/16IPO/001-040511) i projekta Hrvatske zaklade za znanost (09/23): „Unaprjeđenja u tehnologiji proizvodnje šećerne repe sukladno načelima integrirane zaštite od štetnika“

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA