Pregled bibliografske jedinice broj: 68814
Intenzitet disanja različitih tipova tala istočne Hrvatske
Intenzitet disanja različitih tipova tala istočne Hrvatske // Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 68814 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intenzitet disanja različitih tipova tala istočne Hrvatske
(The soil respiration intensity by different soil types in eastern Croatia)
Autori
Lončarić, Zdenko ; Vukadinović, Vladimir ; Bertić, Blaženka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća
/ - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999
Skup
XXXV znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
disanje tla; mineralizacija
(soil respiration; mineralisation)
Sažetak
Intenzitet disanja kao pokazatelj mikrobiološke aktivnosti tla može se koristiti za procjenu mineralizacije humusa. S tim ciljem analizirani su uzorci 5 različitih tipova tala istočne Hrvatske: eutrični kambisol (Osijek), pseudoglej (Našice), rigosol (Vukojevci), amfiglej (Krndija) i hipoglej (Rakitovica). Uzorci su uzeti s dubina 0-25 i 25-50 cm i u njima je utvrđen intenzitet disanja kod različite vlažnosti (60, 70, 80 i 100% PVK) tijekom 24 sata na temperaturama 9&ordm ; C, 21&ordm ; C i 30&ordm ; C. Također, utvrđen je i % humusa te je količina izdvojenog CO2 preračunata na količinu mineraliziranog humusa i dušika. Kod svih uzoraka humus je bio niži u sloju 25-50 cm, a također i intenzitet disanja u odnosu na uzorak s dubine 0-25 cm. Povećanje vlažnosti tla kod većine uzoraka na svim je ispitivanim temperaturama rezultiralo povećanim intenzitetom disanja i povećanjem razlike između uzoraka tla iz gornjeg i dubljeg sloja. Najniži je intenzitet disanja kod svih uzoraka utvrđen na 9&ordm ; C, a najviši kod 21&ordm ; C, osim u uzorcima eutričnog kambisola gdje je na 30&ordm ; C bio najviši. Mineralizacija proračunata na temelju intenziteta disanja na lokalitetu Osijek (eutrični kambisol) pri 9&ordm ; C i 60% PVK iznosila bi 1, 66 kg N/ha tjedno, a uz 100% PVK 6, 89 kg N/ha. Kada bi cijelu godinu bili takvi uvjeti rezultat bi bio 86, 34 do 359, 19 kg N/ha godišnje, odnosno pri 60% PVK godišnje bi mineraliziralo 1, 92% humusa, a pri 100% PVK 7, 99%. Za ostale lokalitete tjedna količina mineraliziranog dušika proračunata je na 0, 74-5, 43 (Krndija), 7, 49-9, 19 (Rakitovica), 6, 55-9, 03 (Našice) i 2, 89-4, 18 (Vukojevci) kg N/ha. Pri višim temperaturama mineralizacija uz optimalnu vlažnost raste do 58, 34 kg N/ha tjedno u Krndiji ili 57, 40 u Rakitovici i 54, 62 u Našicama. Budući da je tlo u prirodnim uvjetima najveći dio godine hladno i vlažno, ili toplo i nedovoljno vlažno, to ovako visoke rate mineralizacije mogu se očekivati samo u kratkim ljetnim intervalima. Rezultati pokazuju jasan utjecaj vlažnosti tla i temperature na intenzitet disanja tla, ali su međusobni odnos vlažnosti i temperature različiti za ispitivane tipove tala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)