ࡱ>     B#bjbj8Peee%  }}}}}8<bjL"777>Pd EGGGGGG$̍~Xk}pppk}}77+++p }7}7E+pE++9{Ղ7 V'}J120b/~֐+֐ՂՂ֐}ppp+pppppkk+pppbpppp֐ppppppppp % C:dr. sc. Jasna `ulenti Begi U iteljski fakultet u Osijeku Ulica cara Hadrijana 10 31 000 Osijek  HYPERLINK "mailto:jsulentic@ufos.hr" jsulentic@ufos.hr mag. Katarina Tomljanovi O` Hugo Badali Borovska 3 35 000 Slavonski Brod tomljanovic.katarina7@gmail.com Sluaanje glazbe u prva tri razreda osnovne akole Sa~etak Od akolske godine 2006./07. osnovnoakolska nastava glazbe izvodi se prema otvorenom modelu u kojemu je glazbeno podru je sluaanja glazbe zadana aktivnost. Naime, jedino se aktivnim sluaanjem kvalitetne glazbe u enike mo~e osposobiti za kriti ko i estetsko procjenjivanje glazbe te e tako postati kompetentni korisnici glazbene kulture. Rad prikazuje razmialjanja razli itih autora o sluaanju glazbe kao nastavnom podru ju te istra~ivanje koje je provedeno u tri razli ite osnovne akole na podru ju grada Slavonskog Broda tijekom o~ujka 2012. godine. U svakoj osnovnoj akoli promatrana je nastava glazbene kulture u prvom, drugom i treem razredu. Na osnovu sistematskog promatranja doalo se do zaklju ka da pojedini u itelji joa uvijek aktivnosti sluaanja glazbe ne pristupaju umjetni ki ni estetski pa se u glazbenoj nastavi nailazi na mnoge neglazbene zadatke kojima se u enici pri sluaanju poti u na zamialjanje izvanglazbenih sadr~aja, premda je glazba sama po sebi neprikaziva ka umjetnost. Va~no je da u itelji budu svjesni ove injenice kako bi u enici od rane dobi razvili glazbeni ukus i kriti an odnos prema glazbi, ato je ujedno i kona ni cilj nastave glazbene kulture. Klju ne rije i: aktivno sluaanje glazbe, otvoreni model, primarno obrazovanje Uvod Djeca se susreu s glazbom od najranije ~ivotne dobi. Zanimanje i sklonost prema glazbi veina djece pokazuje veoma rano, te spontano melodiziraju i pjevuae. Umjetni ka sposobnost koja le~i u svima viae je ili manje pritajena, ali je prisutna. Svako dijete je na svoj na in umjetnik i iskazuje talent, smisao, pa ak i oduaevljenje za bavljenje umjetni kom aktivnoau na nekom podru ju (Supi i, 2006). Roditelji, ak i ako primijete djetetovu sklonost prema glazbi, esto ne shvaaju va~nost ranog glazbenog razvoja i aktiviranja glazbenih dispozicija, ali niti ne znaju kako bi pristupili tomu. Mnoga su istra~ivanja utvrdila da se na estetsku osjetljivost mo~e utjecati ve od najranijeg djetinjstva.  Smatra se da je kriti ni period za glazbeni razvoj od tree do aeste godine, stoga se trebaju planirati glazbene aktivnosti koje bi potakle taj razvoj (Dobrota i urkovi, 2006, 108).  U buenju stvarnog interesa za glazbu potencijalnih sluaatelja glazbe, u tome da ona postane njihovo kulturno dobro, odgoj u djetinjstvu i utjecaj kulturne sredine, napose u obitelji, va~niji su od puke mogunosti da se opetovanim i tehni ki lako pristupa nim sluaanjem glazbe putem masovnih medija nju mo~e eae uti ili sluaati (Supi i, 2006, 213). Naime, veinu slobodnog vremena mladih zauzimaju masovni mediji pomou kojih im je omoguen pristup mnogo veem opsegu glazbe. No, to nije dovoljno da bi je sluaatelji, a napose mladi, bolje shvatili kao svoju kulturnu potrebu i naposljetku unutar tog golemog izbora izvraili onaj pravi. Glazbene poruke emitirane u masovnim medijima ne djeluju samo na estetsku receptivnost, ve na nekoliko razina kao ato su osjeajna, intelektualna, fizi ka i moralna (isto, 2006). Zabavna, popularna glazba u sebi sadr~i malo umjetni kih sadr~aja. Ona je  glazba osjeaja, tj. sve je usmjereno na buenje osjeaja kod u enika (...) a ona kao takva estetski ne odgaja (`ulenti Begi, 2006). Popularna glazba emitirana putem masovnih medija pridonosi sve veoj pasivnosti sluaateljstva. Mediji od najranije dobi zauzimaju mnogo vremena u ~ivotu ovjeka, ato mo~e biti itekako atetno. Kada je ovjek pretjerano izlo~en i orijentiran onome ato su stvorili drugi, to mo~e dovesti u stanje konstantnog pasivnog promatranja, smanjiti druatvenu aktivnost i oslabiti sposobnost kriti kog ocjenjivanja. Isto tako, naviknutost na sveprisutnost  loae glazbe u robnim kuama, restoranima, buticima ili na radnome mjestu uniatava mogunost primjerenog sluaanja glazbenih djela (Motte-Haber, 1999). Glazbeni preferencije i glazbeni ukus djece Ukus se mo~e definirati kao relativno ustaljeno dugoro no ponaaanje i vrjednovanje, odnosno trajnije dispozicije koje predstavljaju ukupnost preferencija svakog pojedinca, a preferencije su kratkoro ne procjene svianja (Dobrota i urkovi, 2006). Obitelj je uz akolu, vranjake i masovne medije jedan od najzna ajnijih faktora u formiranju glazbenog ukusa djece (isto, 2006). Budui da se stavovi prema glazbi formiraju tijekom ranog djetinjstva, va~an je stav roditelja prema kvalitetnoj, umjetni koj glazbi. Imaju li roditelji pozitivan stav prema estetski vrijednoj glazbi, velika je vjerojatnost da e takav stav preuzeti i njihova djeca. Utvreno je da se postotak djece koja cijene umjetni ku glazbu podudara s postotkom roditelja koji sluaaju istu (`ulenti Begi, 2006). Glazbene preferencije u enika etvrtih i osmih razreda istra~ile su Dobrota i urkovi (2006) i utvrdile da je velika veina u enika ve posjetila kazaliate ili koncertnu dvoranu. Namee se pitanje je li to bilo zbog nametnute obaveze ili vlastite ~elje i interesa, emu bi se trebalo te~iti. Tu naravno veliku ulogu imaju u itelji koji trebaju omoguiti u enicima posjete takvim institucijama kako bi im ta aktivnost u kasnijem ~ivotu postala ~elja i navika. Usporedivai stavove u enika etvrtog i osmog razreda prema umjetni koj glazbi zaklju eno je kako veina u enika etvrtog razreda, njih ak 73 %, voli umjetni ku glazbu, dok je taj postotak manji kod u enika osmog razreda (38 %). Veina u enika osmog razreda, pak, ima zabrinjavajui ravnoduaan stav prema umjetni koj glazbi. Kako to ipak nije negativan stav, pobila se po etna hipoteza od koje su Dobrota i urkovi krenule, a to je da u enici osnovne akole nemaju pozitivan stav prema umjetni koj glazbi. Za negativan stav prema umjetni koj glazbi izjasnilo se svega 4 % u enika etvrtih, odnosno 5 % u enika osmih razreda. Iz ovih rezultata zaklju uje se da umjetni ka glazba u enicima nije strana i da u estalim ponavljanjem raste ugodnost pri njenom sluaanju, stoga tu injenicu treba iskoristiti u nastavi. Veina u enika i etvrtih i osmih razreda, njih preko 80 %, kod kue posjeduju nosa e zvuka umjetni ke glazbe, ali taj podatak je od koristi jedino ako ih u enici sluaaju. Druga pretpostavka s kojom su autorice krenule u istra~ivanje je injenica da su mlai u enici otvoreniji prema novoj i nepoznatoj glazbi. Kako bi to ispitale poslu~ile su se sluanim primjerima iz razdoblja romantizma ( ajkovski, Brahms) i 20. stoljea (Bartok, Stravinski), te narodnom glazbom Egipta i Kine. Svega 4 % u enika izabralo je glazbu 20. stoljea kao najdra~u, dok je meu u enicima najviae birana glazba romantizma: 51 % u enika etvrtih i 71 % u enika osmih razreda. Ovi podaci mogu se objasniti, osim same prirode skladbi, time ato su se u enici kroz nastavu najviae susretali s glazbom iz toga razdoblja, ato ih je najviae i navelo kao razlog svoga odabira. Stoga je o ito da je glazbena nastava odigrala zna ajnu ulogu u pozitivnijem vrjednovanju glazbe ajkovskog i Brahmsa.  Nepoznatu glazbu, glazbu Egipta i Kine, kao najdra~u meu ponuenim primjerima, izabralo je 45 % u enika etvrtih razreda i 25 % u enika osmih razreda. Time se potvrdila po etna hipoteza da su mlai u enici otvoreniji prema novoj i nepoznatoj glazbi, dok se s porastom dobi poveavaju i predrasude u enika koje im ote~avaju u enje. Dakle, kod u enika etvrtih razreda preferencije su jednake i u slu aju  poznate i u slu aju  nepoznate glazbe, dok je samo jedna etvrtina u enika osmih razreda sklonija nepoznatoj glazbi. `ulenti Begi (2009) provela je akolske godine 2007./08. istra~ivanje meu u enicima osmih razreda jedne osje ke osnovne akole u kojoj se nastava glazbe izvodila prema otvorenom modelu (sredianja aktivnost bilo je sluaanje glazbe) od akolske godine 2004./05. Obradom rezultata istra~ivanja autorica dolazi do zaklju ka da svi u enici vole sluaati glazbu. Ono ato mladi najviae i najradije sluaaju je popularna glazba, kojoj veina u enika posveuje viae od jednog sata dnevno te da je zbog toga ponekad dobro i u nastavu glazbene kulture uvesti kvalitetnu popularnu glazbu i upoznati u enike s njom kako bi se i na taj na in moglo doprinijeti razvoju glazbenog ukusa i kriti kog stava u enika. Umjetni ke skladbe koje u enici preferiraju imaju lijepe i lako pamtljive melodije te svaki u itelj trebao bi znati i uzeti u obzir ovu injenicu zbog toga ato on sam ima veliku ulogu u razvoju glazbenog ukusa u enika, i jer je on taj koji svojim odabirom skladbi utje e na u enike. Naravno da se u enicima ne mogu i ne moraju svidjeti sve skladbe predviene za sluaanje, ali to ne zna i da e zbog toga razviti negativan stav prema cjelokupnoj umjetni koj glazbi. Takoer, sklonost u enika prema sluaanju glazbe raste s njihovom dobi. Veina u enika voli sluaati umjetni ku glazbu na nastavi glazbene kulture te smatraju kako ono razvija sklonost prema umjetni koj glazbi i pozitivno utje e na njihovo mialjenje o istoj, iako sami ne povezuju razvitak glazbenog ukusa sa sluaanjem umjetni ke glazbe. Veina u enika sluaa umjetni ku glazbu i kod kue na CD-ima koje dobiju uz ud~benike glazbene kulture, i veina u enika smatra da im se i zbog toga umjetni ka glazba po ela viae sviati (isto, 2009). Umjetni ka, estetski lijepa glazba mo~e se zavoljeti konstantnim, intenzivnim sluaanjem. U danaanjoj nastavi kod u enika se te~i razviti kriti ki stav i samostalnost u donoaenju odluka, te aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu. Meutim, samo ako se upozna raznovrsna dobra glazba mo~e se razviti i kriti ki stav. Stoga se razvijanjem interesa za umjetni ku glazbu kod u enika pridonosi razviju glazbenog ukusa, odnosno poti e se estetski odgoj.  Svrha je estetskog odgoja razvijati kod u enika sposobnost uo avanja, do~ivljavanja, vrednovanja i ostvarivanja lijepog (isto, 43). Sam smisao za lijepo nije uroen, nego se razvija trajnim estetskim odgojem. Razmatranjem zadataka estetskog odgoja, a to je odgoj za lijepo u ali i izvan umjetnosti, dolazi se do zaklju ka da je jedino nastavno podru je u kojem je mogu estetski odgoj u enika sluaanje glazbe (Dobrota i urkovi, 2006). Budui da se stavovi prema glazbi formiraju ve u djetinjstvu, kako je ve ranije spomenuto, u itelji su du~ni u enicima omoguiti kontakt s umjetni kom glazbom, upoznavanje i do~ivljavanje glazbe kao umjetnosti i primanje vrijednih glazbenih iskustava kako bi bila spremnija i fleksibilnija za daljnji glazbeni razvoj (isto, 2006). Nastava glazbe u osnovnoj koli prema otvorenom modelu Prije nego to je kolske godine 2006./07. u nastavu glazbene kulture uveden otvoreni model, u osnovnim kolama se radilo prema integrativnom modelu, prema kojemu je bilo propisano glazbeno opismenjivanje, pjevanje po sluhu, sviranje, glazbeno stvaralatvo, sluanje glazbe i muzikoloaki sadr~aji. Rojko (1996) ovaj model joa naziva svaatarskim budui da njegovim uvoenjem nije doalo ni do kakvog napretka u odnosu na raniji, nego je pretvorio nastavu glazbe u svaatarenje koje nu~no vodi u neuspjeh. S jednim satom glazbene kulture nije bilo mogue sve propisane sadr~aje kvalitetno obraditi tako da im oni budu od koristi i u buduem ~ivotu. Za razliku od integrativnog, u otvorenom modelu aktivnost sluaanja glazbe i usvajanja muzikoloakih sadr~aja jedina je zadana aktivnost budui da se isklju ivo sluaanjem, a ne vlastitim muziciranjem, mo~e upoznati velika glazba, razviti glazbeni ukus i kriti an odnos prema glazbi (isto, 1996). Muzikoloaki sadr~aji podrazumijevaju glazbene oblike, narodnu glazbu, vokalnu glazbu, glazbene vrste i sl. Izabranu aktivnost, koja mo~e biti pjevanje, sviranje, rad na mjuziklu ili neato drugo, u itelj ima slobodu birati sam prema svojim sklonostima ili u dogovoru s u enicima i u skladu s njihovim interesima. U tim aktivnostima va~niji je proces od ishoda, jer se samim sudjelovanjem kod u enika izoatravaju pojedine glazbene sposobnosti i razvija senzibilnost za glazbu (Nastavni plan i program za osnovnu akolu, 2006). S obzirom na to da se otvoreni model zasniva na tzv. recepcijskom modelu nastave glazbe s emancipacijskim pristupom, ono podrazumijeva sluaanje ne samo umjetni ke glazbe, ve proairenje sluaanja na sve vrste glazbe te bi kao takav trebao utjecati na u eni ki kriti ki odnos prema svim vrstama glazbe (`ulenti Begi, 2006). Prema istra~ivanju koje je provela `ulenti Begi (2006) prije uvoenja otvorenog modela, veina u enika voli nastavu glazbe. Najdra~a aktivnost im je pjevanje, slijedi sluaanje glazbe, a velika veina u enika izjasnila se da ne voli glazbeno opismenjavanje. Uvoenjem otvorenog modela glazbeno se opismenjavanje nije ukinulo, ali broj sati smanjio se na minimum, tako da znanja iz tog podru ja kod u enika budu na razini prepoznavanja. Nakon godinu dana rada prema otvorenom modelu opet je provedena anketa iz ijih se rezultata moglo vidjeti da se veini u enika viae svidjela nastava prema novom, otvorenom modelu. Nastava im je bila zanimljivija, svidjela su im se djela umjetni ke glazbe koju su sluaali i injenica da je smanjen broj sati glazbenog opismenjavanja, a povean broj sati posveenih pjevanju. Na nastavi glazbene kulture u itelji bi trebali provoditi aktivno sluaanje glazbe. Cilj je aktivnog sluaanja glazbe u nastavi glazbene kulture upoznavanje glazbe i razvoj glazbenog ukusa, a sadr~aj sluaanja je umjetni ki vrijedno i estetski lijepo glazbeno djelo. Stoga tijekom aktivnog sluaanja glazbe, koje je prema otvorenom modelu zadana aktivnost u glazbenoj nastavi, u enici prate glazbene sastavnice kao ato su izvoa i, tempo, dinamika, ritam, mjera, glazbeni oblik, ugoaj i sl. Ove pojmove u enici trebaju poznavati, ali bez stru nog ula~enja u detalje. Aktivno sluaanje glazbe ne podrazumijeva nastavu tijekom koje u enici nepomi no sjede u svojim klupama, ve kako sam naziv ka~e, njihovu aktivnu uklju enost. Isto tako potrebna je i aktivna uklju enost u itelja. Tijekom sluaanja glazbe u itelj ne radi niata drugo ato bi ometalo njegovu, ali ni pa~nju u enika tijekom sluaanja, te kako bi svojim primjerom pokazao u enicima kako se sluaa glazbe. Od u enika se mo~e tra~iti i da se kreu uz glazbu, izraze svoj do~ivljaj glazbenog djela i pridonesu glazbeno-stvarala koj aktivnosti, budui da djeca imaju potrebu da sluaanu glazbu prate pokretom (Po~gaj, 1988). To mogu biti spontani pokreti, oponaaanje sviranja instrumenata, stupanje i sl. Praenjem kretanja uz glazbu i u enikova uo avanja glazbenih sastavnica, odnosno reagiranja na glazbu, jedan je od na ina pomou kojih je mogue ispitati muzikalnost u enika. Prije sluaanja va~no je pripremiti u enike za sluaanje, a ta priprema treba biti prije svega glazbena kako bi sluaanje glazbe preraslo u do~ivljaj. Priprema za sluaanje ne bi se trebala sastojati od suhoparnog izlaganja podataka o djelu, skladatelju i/ili povijesnog razdoblja kojemu pripadaju. Va~nije je da u enici izrastu u sluaatelje koji imaju naviku i iz vlastite inicijative sluaaju umjetni ka djela, nego da znaju ispravno procijeniti njihovo povijesno mjesto (Rojko, 1996). Iz didakti kih razloga, da bi se u enicima olakaalo sluaanje skladbe i kao priprema za sluaanje mo~e biti pjevanje glazbene teme. Ovaj postupak pomoi e u enicima i u snala~enju u glazbenom djelu, koje za njih mo~e predstavljati apstraktan i kompleksan materijal. Pjevanje teme ne smije biti u enicima teako kako ih ono ne bi odbilo od skladbe prije nego ju uope i posluaaju. Tako je umjesto pjevanja dobro da ponekad u itelj, koji treba biti vjeat pijanist, odsvira karakteristi ne ulomke iz djela koje e se sluaati (isto, 1996). Dakle, zadatak u itelja je nau iti u enike kako i ato sluaati, odnosno shvatiti kako je i ime skladatelj postigao odreeni dojam i do~ivljaj. To se mo~e postii zadavanjem jasnih zadataka (u vezi sa sluaanjem i prilagoeni dobi u enika) prije sluaanja kako bi u enici znali na ato trebaju usmjeriti svoju pa~nju tijekom sluaanja. Opa~anje izvoa a, ritma, tempa, dinamike ili praenje teme primjeri su jednostavnih zadataka koji se u enicima mogu zadati, ato ne zna i da nakon jednostavnih u enici ne mogu prijei na slo~enije zadatke poput opa~anja glazbenih oblika i uspjeano ih izvraiti. Tako se npr. u prvom razredu od u enika mo~e tra~iti da upamti naslov viae puta sluaane skladbe, prepozna izvoa e i glasove, u drugom razredu uz navedene zadatke u enici trebaju prepoznati koji instrument prati melodiju, zapamtiti ime skladatelja, odrediti tempo i dinamiku skladbe, a u treem razredu mogu joa opaziti karakter i odrediti dijelove skladbe, te prepoznati skladbu izmeu viae poznatih (Po~gaj, 1988). Za uo avanje svih glazbenih sastavnica, te za do~ivljaj i razumijevanje skladbi svakako je potrebno viaekratno sluaanje, a izmeu dva sluaanja potrebno je s u enicima provesti razgovor o uo enome, kojim emo ih zainteresirati i dodatno potaknuti na sljedee sluaanje. Nakon razgovora o izra~ajnim elementima glazbenog djela treba ga ponovo izvesti u cjelini i dozvoliti u enicima da v   6 8 < F n p s`M=h9[hf5CJOJQJaJ%h9[hfB*CJOJQJaJph%h9[hnB*CJOJQJaJph%h9[hJX7B*CJOJQJaJph%h9[hXUB*CJOJQJaJph h9[hc/0JCJOJQJaJ+jh9[hc/CJOJQJUaJ%jh9[hc/CJOJQJUaJh9[hdzTCJOJQJaJh9[hc/CJOJQJaJh9[hbwCJOJQJaJ:v: < p    z | ~ $7d`7a$gd9[ dgd9[ $da$gd9[d7$8$H$gdnP 7p# gdn dgdn     x z ~   J L . 2 N κyqf[PEf[f[f[f[fP[Ph9[h7-OJQJh9[h21OJQJh9[hOJQJh9[hJX7OJQJh9[OJQJ"h9[hc/5;CJOJQJaJh9[5;CJOJQJaJh9[hc/5CJOJQJaJh9[hJX75CJOJQJaJ&h9[h#5;B*OJQJ\ph&h9[hc5;B*OJQJ\phh9[hnCJOJQJaJh9[hJX7CJOJQJaJ *lnpr|~@BDɾweVGh9[hJX7B*OJQJphh9[hAB*OJQJph"h9[hA5;CJOJQJaJh9[h?d5OJQJh9[hc/5OJQJh9[hc/56OJQJh9[hJX76OJQJh9[hJX75OJQJhSJ5OJQJh9[hJX7OJQJh9[h8OJQJh9[h4uOJQJh9[hOJQJh9[h21OJQJh9[hm[OJQJlnpr|~.(2(4(((.@DQrXZZZZZ$7d`7a$gd9[$d7$8$H$`a$gd9[$d^a$gd9[ $da$gd9[Ddnp*!!(,(0(2(4(b(t(((~*.d/f/8 9@DEEEF^Nɑwl`Uh9[h8OJQJh9[hJX76OJQJh9[hfOJQJh9[h4uB*OJQJphh9[hOJQJh9[h4uOJQJ"h9[h4u5;CJOJQJaJ"h9[hih5;CJOJQJaJh9[5OJQJh9[hihOJQJh9[hKDOJQJh9[hFc-OJQJh9[hJX7OJQJh9[h}OJQJ^NzN~NN(QhQQQSTUVVVkZ}ZZZZZZZZ [[[([@[M[N[u[[[[[[꾳꘏}qfZqqqqh9[ht6OJQJh9[hihOJQJh9[hJX76OJQJ"h9[hJX75;CJOJQJaJh9[5OJQJh9[h7-5OJQJh9[hJX7B*OJQJphh9[h}OJQJh9[hOJQJh9[hfOJQJh9[hKDOJQJh9[h4uOJQJh9[hJX7OJQJh9[hOJQJ#[\(\@\D\F\^_ _4_`&arbbd4eZefereeeehh(n*n,nnnppppXyZy|} }}}2DHJ.Fwh9[hNq;OJQJh9[hH*WOJQJh9[hOJQJh9[h`TOJQJh9[hm[OJQJh9[hfOJQJh9[h7-OJQJh9[htOJQJh9[hJX7B*OJQJphh9[hKDOJQJh9[hJX76OJQJh9[hJX7OJQJ.Z^g*nXy.btvx$d5$7$8$H$a$gd9[$ p#da$gd9[$d7$8$H$`a$gd9[$d`a$gd9[$7d`7a$gd9[(ako ~ele) slobodno izraze svoje dojmove, usmeno ili pismeno. Ipak, pitanja poput:  `to zna i ova glazba? `to opisuje? O emu govori? `to ujea u njoj? i sl., nisu po~eljna jer poti u na tra~enje izvanglazbenih sadr~aja u glazbenom djelu i usmjeravaju dje ju maatu i razmialjanje u pogreanom smjeru (Po~gaj, 1988). U enici moraju shvatiti da je skladba lijepa zbog svoje melodije, harmonije i drugih izra~ajnih elemenata, a ne zbog onoga ato bi ona mogla opisivati. Glazba je neprikaziva ka umjetnost i ne prikazuje niata drugo osim nje same.  Du~nost je u itelja uputiti u enike u samu glazbu, omoguiti im da osjete glazbenu ljepotu kao takvu i da shvate da ona ne le~i ni u kakvim asocijacijama, slikama, zamialjanjima, refleksijama i emocijama, nego isklju ivo u glazbi samoj (Rojko, 1996, 155). Sukladno tomu ni od u enika se ne treba tra~iti zamialjanje izvanglazbenih sadr~aja tijekom sluaanja glazbe, jer za njih takvo umjetni ko i estetsko promatranje glazbenog djela nee predstavljati problem. Iako u Nastavnom planu i programu za osnovnu akolu iz 2006. godine postoji popis skladbi za sluaanje, Rojko (1996) se doti e pitanja primjerenosti glazbe u eni koj dobi i isti e kako nije to no da u enici ne mogu sluaati i druge skladbe. Smatra da se vrlo esto djecu podcjenjuje sluaanjem isklju ivo skladbi  za djecu poput Schumannova Albuma za mlade~, jer su ona sposobna za sluaanje skoro bilo koje skladbe ako im je ona prezentirana na pravi na in. Iz istra~ivanja kojeg su provele Motte-Haber i Jehne izveden je zaklju ak da su ve aestogodianjaci sposobni suditi o glazbi razli itih stilova i visoko vrjednovati umjetni ku glazbu zbog toga ato nisu kontaminirani zabavnom glazbom (1976 prema Rojko, 1996). Osim toga, djeca u dobi od pet do sedam godina ve imaju mogunost uspostavljanja afektivnih i kognitivnih odnosa prema glazbi i mogu bez poteakoa razlikovati glazbene odlomke s razli itim dominirajuim oznakama (Keller, 1978 prema Rojko, 1996). Sluaanje glazbe mo~e biti razli ito s obzirom na cilj, sadr~aj i aktivnost sluaatelja (Rojko, 1996). Sve ato je sadr~aj rada u nastavi glazbene kulture treba biti sadr~aj sluaanja jer su glazbena znanja takva da se moraju usvajati na temelju aktivnog sluaanja. Zato i na temelju sluaanja treba usvajati sve generalizacije. Emocionalna i misaona aktivnost u procesu sluaanja glazbe odvijaju se istovremeno, a jedna ili druga mo~e biti viae naglaaena, ato ovisi o sklonosti i usmjerenosti pa~nje sluaatelja (Po~gaj, 1988). Sadr~aj sluaanja u nastavi glazbene kulture, koje se provodi s namjerom da se glazba upozna i do~ivi kao umjetnost, mo~e biti samo umjetni ko djelo izvedeno u~ivo ili uz pomo naprave za glazbenu reprodukciju (poput CD playera ili ra unala i zvu nika) (Rojko, 2006). Iz navedenoga slijedi da brojalice i narodna glazba u izvedbi vokalnih i instrumentalnih sastava nisu pogodne za takvu vrstu sluaanja, ve se takvi glazbeni primjeri mogu pjevati ili sluaati iz didakti kih razloga. Pojedine narodne pjesme mogu biti predmetom aktivnog sluaanja jedino u vrhunskim umjetni kim obradama. Skladbe je po~eljno sluaati i viae puta tijekom akolske godine kako bi se ona zadr~ala u u eni koj svijesti, a treba imati na umu da svako novo sluaanje dovodi do novih spoznaja o skladbi (Njiri, 1994). Takoer, sluaanje neke skladbe mo~e se ponoviti i u sljedeem razredu. Ono ato se treba postii kroz nastavu glazbene kulture i aktivnim sluaanjem glazbe je u enikovo objektivno poznavanje umjetni ke glazbe, a ne nu~no i svianje (Rojko, 1996). Istra~ivanje Istra~ivanje je provedeno u tri razli ite osnovne akole na podru ju grada Slavonskog Broda tijekom o~ujka 2012. godine. U svakoj osnovnoj akoli promatrana je nastava glazbene kulture u prvom, drugom i treem razredu. Istra~ivanjem je obuhvaeno osam u iteljica i jedan u itelj primarnoga obrazovanja, ije je izvoenje nastave glazbene kulture bilo predmet sistematskog promatranja. Tijek svakog sata zabilje~en je u istra~iva kom dnevniku. Svrha istra~ivanja bilo je praenje provoenja aktivnosti sluaanja glazbe u nastavi glazbene kulture u prva tri razreda osnovne akole. Stoga se ovim istra~ivanjem ~eljelo odgovoriti na sljedea istra~iva ka pitanja: jesu li skladbe koje u enici sluaaju na nastavi glazbe primjerene dobi u enika?, vole li u enici sluaati skladbe?, provode li u itelji aktivno sluaanje glazbe? te na koji na in u itelji provode sluaanje glazbe?. Interpretacija rezultata istra~ivanja Polaziate ovog istra~ivanja su istra~iva ka pitanja. Interpretacija je utemeljena na odgovorima koji su proizaali na osnovu analize istra~iva koga dnevnika u kojem su zabilje~eni tijekovi satova glazbene kulture u prvom, drugom i treem razredu osnovne akole. Jesu li skladbe koje u enici sluaaju na nastavi glazbe primjerene dobi u enika? Premda su najviae prisutne u nastavi primarnog obrazovanja, ne treba se bojati da u enici ne mogu sluaati neke druge skladbe osim Schumannova Albuma za mlade~ ili Karnevala ~ivotinja C. Saint-Sansa. Dapa e, svakoj skladbi, ako je prezentirana na pravi na in, u enici su sposobni estetski i umjetni ki pristupiti i mo~e se sluaati u osnovnoj akoli (Rojko, 1996). Neke skladbe mo~da nisu primjerene u enicima zbog svoga trajanja, ali to nije razlog za podcjenjivanje u eni ke mogunosti sluaanja glazbe. Vodei se ovim injenicama mo~e se zaklju iti da u itelj, poznavajui svoje u enike, treba sam odrediti primjerenost skladbe. ak i ako pri tome u enici to no ne odrede sve glazbene sastavnice ili oblik, ne treba inzistirati na to nosti jer su ti zadaci trik kojim se posti~e motiviranost u enika za sluaanje glazbenog djela. Dakle, najva~niji zadatak u itelja je kod u enika postii aktivno sluaanje glazbe. Sims (1990) isti e da je va~an odabir skladbi te da njihovu duljinu treba prilagoditi dobi u enika. U enicima mlae dobi treba reproducirati skladbe kraeg trajanja te postepeno sluaati sve dulje skladbe. Analizirajui odgledane sate glazbene kulture u prva tri razreda osnovne akole uo ava se da su sve skladbe koje su u enici sluaali primjerene njihovoj dobi i oni su im bili sposobni umjetni ki pristupiti te odrediti glazbene sastavnice. Izuzetak je bila glazbena pri a Pea i vuk za koju se moglo uo iti da je, premda podijeljena na dva dijela, zbog svoga dugog trajanja veini u enika bila prezahtjevna za praenje. Vole li u enici sluaati skladbe? Prisustvovanjem nastavi glazbene kulture u prva tri razreda osnovne akole zamijeeno je da u enici prije svega u~ivaju u aktivnosti sluaanja glazbe. Veina u enika svoje do~ivljaje, u~ivanje, zadovoljstvo i radost prilikom sluaanja glazbenog djela o ituje razli itim pokretima. To je znak koji potvruje da u enici stvarno glazbeno uju. U enici sa zanimanjem upoznaju nove skladbe, ali i zvukove i tonove razli itih instrumenata. Woody (2004) isti e da od u enika mlae dobi ne treba o ekivati da tijekom aktivnosti sluaanja nepomi no sjede, ve da im treba omoguiti kretanje uz glazbu, odnosno, da nekim tjelesnim pokretom ozna e zadanu glazbenu pojavu. Smatra da e sluaanje glazbe tijekom kojeg moraju nepomi no sjediti u enicima mlae akolske dobi biti nezanimljivo. Provode li u itelji aktivno sluaanje glazbe? Campbell (2005) smatra da je sluaanje glazbe  srce i duaa glazbenog obrazovanja . Pedagogija sluaanja ima viae aspekata i svi oni zahtijevaju veliku u iteljevu anga~iranost. Aktivno sluaanje zahtijeva dobru pripremljenost u itelja u odnosu na glazbeni sadr~aj skladbe. Tijekom sluaanja u enike treba pitanjima, gestama i dr., poticati na sluaanje. Aktivno sluaanje dovest e do dubljeg razumijevanja i upoznavanja glazbe. Uo ili smo da u itelji s u enicima provode aktivno sluaanje glazbe na na in odreivanja glazbenih sastavnica. Meutim, jedan cijeli sat glazbene kulture posveen je sluaanju glazbene pri e Pea i vuk i upravo zbog toga nije provedeno aktivno sluaanje glazbe. Iako podijeljena na dva dijela, trajanje ove pri e u enicima je bilo predugo za sluaanje i usprkos zadanome zadatku, veina u enika do kraja sata nije sluaala niti glazbu niti pri u. U enici glazbenu pri u nisu stigli cijelu odsluaati do kraja sata, nego im je to ostao kao zadatak za zadau koju su trebali odraditi uz prisutnost roditelja. Meutim na nastavi glazbe ne treba zadavati u enicima domae zadae. Osim toga ne mo~e sa sigurnoau tvrditi da su svi roditelji kompetentni odraditi ovaj zadatak, a naposljetku, to je du~nost u itelja. Iako se nastavim programom predvia sluaanje glazbene pri e Pea i vuk S. Prokofjeva, takve pri e ne mogu pripadati glazbenoj nastavi ni sluaanju glazbe jer je u njima glazba samo kulisa i djeca ju sluaaju samo usput, jer im je pa~nja posveena sadr~aju pri e. Glazbene pri e navikavaju u enike na pasivno sluaanje i primjerenije su djeci predakolske dobi (Rojko, 1996). Na koji na in u itelji provode sluaanje glazbe? S metodi kim postupkom verbalne motivacije, kojom nije mogue stvoriti glazbenu motivaciju u kojoj e u enik uti, do~ivjeti i spoznati novu injenicu ili produbiti poznatu, mo~e se susresti u praksi. U dijelu motivacije esto su bile prisutne metoda razgovora, pripovijedanja i (izvanglazbena) demonstracija koje nemaju estetskog niti odgojnog u inka, umjesto glazbene motivacije poput glazbenog ritma (brojalica, ritmi ka igra), sluana igra (zvukovima i/ili tonovima), igra glazbenom dinamikom ili glazbenim tempom, sluano prepoznavanje poznatih skladbi, glazbala ili glasova. McAnally (2007) isti e da u enike treba motivirati za sluaanje skladbe pomou zadataka koji se odnose na uo avanje glazbenih sastavnica. U enici mogu tijekom sluaanja pratiti glazbeni oblik skladbe pomou grafi kog prikaza. Sluaanje treba biti voeno bilo da ga vodi u itelj ili spretan u enik. U enici uo avaju teme, glazbala, broje koliko se puta javlja tema skladbe, koju su upoznali ranije i sl. Prisustvovanjem nastavi uo ili smo da se sluaanje glazbe provodi kao drugi dio glavnog dijela sata ili se izvodi u zavranom dijelu sata, za ponavljanje poznatih skladbi, koje se naj eae provodi u obliku kviza. Premda je zadatak u itelja uputiti u enike u samu glazbu, omoguiti im da osjete glazbenu ljepotu kao takvu i da shvate da ona ne le~i ni u kakvim asocijacijama, slikama, zamialjanjima, refleksijama i emocijama, nego isklju ivo u glazbi samoj (Rojko, 1996), to nije uvijek slu aj u nastavnoj praksi. Naime, uo ili smo da svi u itelji postavljaju u enicima zadatke za odreivanje glazbenih sastavnica, no veina u enicima namee i zamialjanje izvanglazbenih sadr~aja, pogotovo kod skladbi izvanglazbenog naslova poput Bumbarovog leta N. Rimskog-Korsakova. Zaboravlja se injenica da instrumentalna skladba, bez obzira na izvanglazbeni naslov, djeluje na sluaatelje  u ovom slu aju u enike, svojim izra~ajnim elementima. Zaklju ak Cilj je glazbene nastave odgoj kompetentnog i kriti nog sluaatelja i poznavatelja glazbe, a zadatak sluaanje i upoznavanje glazbe openito i glazbenih umjetni kih djela napose, te na toj osnovi, razvijanje glazbenog ukusa (Rojko, 1996). Da bi se to postiglo, u itelj prije svega mora biti sposoban ustvrditi da glazbeno djelo nije na umjetni koj razini. To je kategorija sekundarne, odnosno trivijalne glazbe, u kojoj je prirodni glazbeni ton naruaen besmislenim i nerazumljivim tekstom pjesme, ili su prirodni tonovi zamijenjeni sinteti kim tonovima i zvukovima. Naravno, ne mo~e se rei da toj kategoriji pripadaju sva djela suvremene glazbe ili ona koju ne potpisuju poznati skladatelji. U itelj zato treba u enike voditi kroz nastavu glazbene kulture, ispravnim metodi kim postupcima, u iti kriti ki pristupiti svakom glazbenom djelu. To se mo~e postii jedino i isklju ivo sustavnim i konstantnim sluaanjem umjetni ke glazbe, te je zbog toga sluaanje glazbe obvezno i glavno podru je u otvorenom modelu koji se primjenjuje u osnovnoakolskoj glazbenoj nastavi od 2006./07. godine. Istra~ivanje provedeno u prva tri razreda osnovne akole pokazalo je da se ne posveuje dovoljno vremena ni pa~nje glazbenom podru ju sluaanja glazbe te da ono joa uvijek nije u srediatu nastave glazbene kulture. Iako su u enici intrinzi no motivirani za glazbena podru ja pjevanja i sviranja, oni ne mogu biti glavne aktivnosti nastave glazbe jer kao takve nemaju glazbeno-umjetni ko opravdanje. Stoga je potrebno osvijestiti u itelje o va~nosti glazbenog podru ja sluaanja glazbe kako bi se u enici mogli snai i kriti ki pristupiti raznovrsnoj glazbi kojoj su svakodnevno izlo~eni. Sluaanje glazbe izuzetno je va~no jer ono, pogotovo u djece mlae akolske dobi, poti e estetski i kulturni odgoj, ali i razvija glazbeni ukus u enika. To zna i da e u enici dobro voeni u sluaanju primjerenih skladbi razviti osjeaj zapa~anja izra~ajnih elemenata skladbe i njihovo vrednovanje, ali i trajnu potrebu za sluaanjem kvalitetne, vrijedne glazbe.  Nastava glazbe mora u enika i pripremati za ~ivot, tj. osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon akole, bude kompetentan korisnik glazbene kulture. U danaanjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno va~no (Nastavni plan i program za osnovu akolu, 2006, 66). Literatura Campell, P. S. (2005). Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal. 92(1): 30-36. S mre~e skinuto 30. travnja 2012. sa http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=19029771&amp;lang=hr&site=ehost-live. Dobrota, S. i urkovi, G. (2006). Glazbene preferencije djece mlae akolske dobi. }ivot i akola, 15-16: 105-114. McAnally, E. A. (2007). Meaningful Listening for Middle and High School Students. Teaching Music, 15(1): 22. S mre~e skinuto 30. travnja 2012. sa  HYPERLINK "http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&amp;lang=hr&site=ehost-live" http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&amp;lang=hr&site=ehost-live Motte_Haber, H. de la (1999). Psihologija glazbe. Jastrebarsko: Naklada Slap. Nastavni plan i program za osnovnu akolu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Njiri, N. (1992). Pjevanka: priru nik za u itelje s metodi kim uputama za nastavu glazbene kulture u prvom, drugom i treem razredu osnovne akole. Zagreb: `kolska knjiga. Po~gaj, J. (1988). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj akoli. Zagreb: `kolska knjiga. Rojko, P. (1996). Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoaki fakultet. Sims, W. L. (1990). Sound Approaches to Elementary Music Listening. Music Educators Journal, 77(4): 38-42. S mre~e skinuto 30. travnja 2012. sa  HYPERLINK "http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ427827&amp;lang=hr&site=ehost-live" http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ427827&amp;lang=hr&site=ehost-live Supi i, I. (2006). Estetika europske glazbe. Zagreb: `kolska knjiga. `ulenti Begi, J. (2006). Primjena otvorenog modela nastave glazbe. }ivot i akola, 15-16: 97-104. `ulenti Begi, J. (2009). Glazbeni ukus u enika osnovnoakolske dobi. Tonovi, 53: 65-74. Woody, R. (2004). Reality-Based Music Listening in the Classroom: Considering Students' Natural Responses to Music. General Music Today, 17(2): 32. S mre~e skinuto 30. travnja 2012. sa  HYPERLINK "http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site=ehost-live" http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site=ehost-live Listening to music in the first three grades of primary school Summary Since school year 2006-2007 music lessons in primary schools have been carried out by the open model which considers the music field of listening to music as a default activity. In fact, only active listening to quality music can empower pupils to critical and aesthetic evaluation of music and that is how they become competent users of musical culture. This paper reviews the thinking of different authors about listening to music as a teaching area and also research that was conducted in three different elementary schools in the city of Slavonski Brod during March 2012. In every elementary school music classes were observed in the first, second and third grade. Systematic observation led to the conclusion that some teachers still do not access to activity of listening to music in the artistic and aesthetic way, and that the music lessons continue to contain many tasks that are non-musical so pupils are encouraged to imagine non-musical content while listening to music, although the music itself is non-display art. It is important that teachers are aware of this fact so pupils can develop musical taste and a critical attitude towards music from an early age, which is the ultimate aim of teaching music. Key words: listening to music actively, open model, primary education     PAGE  PAGE 1 F,&Zf46ާDĨƨXl:Z$@Ǽr`"h9[hO45;CJOJQJaJh9[5;CJOJQJaJh9[5OJQJh9[hJX76OJQJh9[hH*WB*OJQJphh9[hH*W6OJQJh9[h}OJQJh9[hiOJQJh9[hJX7OJQJh9[hNq;OJQJh9[hKDOJQJh9[hOJQJUh9[hH*WOJQJ%ҽr:jp prtvx׶zqzeZzeOh9[56OJQJh9[h!OJQJh9[hm[5OJQJh9[5OJQJh9[h!5OJQJh9[hf6OJQJh9[h 6OJQJh9[hJX76OJQJh9[hm[6OJQJh9[hm[OJQJh9[h`TOJQJh9[hNq;OJQJh9[hJX7OJQJh9[hO45OJQJ"h9[hc/5;CJOJQJaJrtrtv 6$d`a$gd9[$d5$7$8$H$`a$gd9[$d5$7$8$H$a$gd9[>rtzB,.H\VrtvѻѻѯѯѤљфsbѯWLh9[56OJQJh9[h!OJQJ h9[h!0JCJOJQJaJ h9[h410JCJOJQJaJ(h9[h410JCJOJQJaJmH sH h9[hfOJQJh9[hiOJQJh9[hm[6OJQJh9[h7-OJQJh9[h OJQJh9[hm[OJQJh9[OJQJh9[h 56OJQJh9[hm[56OJQJv 46FVf^pޜjjQQQFh9[h41OJQJ1h9[h!0JCJOJQJaJfHq 1h9[h]' 0JCJOJQJaJfHq 1h9[ho0JCJOJQJaJfHq h9[hoOJQJmH sH h9[hoOJQJh9[ho5OJQJ h9[hj0JCJOJQJaJh9[hm[OJQJh9[OJQJh9[h.5OJQJh9[hm[56OJQJp4BVhB}rcXG h9[h!0JCJOJQJaJh9[h]' OJQJh9[hjOJQJmH sH h9[h!OJQJh9[h9[5OJQJh.56OJQJh9[hm[56OJQJh9[h9[56OJQJh9[hm[5OJQJh9[hiOJQJh9[hj6OJQJh9[h OJQJh9[hm[6OJQJh9[hm[OJQJh9[hjOJQJ.<FbZl &(TԾԲԦmbWWWh9[h'9OJQJh9[h=OJQJ"h9[h+5;CJOJQJaJh25;CJOJQJaJh'5;CJOJQJaJh9[5OJQJh9[hm[5OJQJh9[hm[6OJQJh9[h!OJQJh9[hiOJQJh9[hm[OJQJh9[h]' OJQJh9[h.OJQJh9[h OJQJ  &( "8:$ & Fd7$8$H$a$gd9[ & Fd7$8$H$gd9[$d^a$gd9[ dgd9[$7d`7a$gd9[$ p#d^a$gd9[4~0:LN2FJ"N2"68ݻݻݻݻݰsa"h9[hc/5;CJOJQJaJ"h9[hO45;CJOJQJaJh9[5OJQJh9[h}OJQJh9[hKD6OJQJh9[h]' OJQJh9[hKDOJQJh9[h.OJQJh9[h!OJQJh9[hm[6OJQJh9[hm[OJQJh9[h'9OJQJh9[h'96OJQJ$8:<Hdh 8BJ<T" $ ؼznbWHh9[h'9OJQJmH sH h9[h'9OJQJh9[h'96OJQJh9[h'9OJQJ\h9[h9[OJQJ\h9[OJQJ\h9[h41OJQJh9[h41OJQJmH sH h9[h9[OJQJh9[OJQJh9[OJQJmH sH h9[h41OJQJ]mH sH h9[OJQJmH sH h9[h41OJQJmH sH h9[hJX75OJQJ$                      " ^ ĸӭӚu^SHS*B*OJQJmH phsH +jh9[hq qOJQJUmH sH h9[hq qOJQJmH sH %jh9[hq qOJQJUmH sH h9[h9[OJQJh9[OJQJmH sH h9[h'9OJQJmH sH h9[OJQJh9[hq qOJQJ]h9[hq q6OJQJ]h9[hq qOJQJ ^ * BZ(z,HJL $da$gd9[ dgd9[ & Fd7$8$H$^gd9[ & Fd7$8$H$gd9[$ & Fda$gd9[$ & Fd7$8$H$a$gd9[ & Fdgd9[^   * , N P NPBdfXZbfjln~"0Phrzujh9[h9[OJQJh9[OJQJmH sH h9[hq qOJQJ]h9[hq q6OJQJ]h9[hq qOJQJh9[h41OJQJmH sH h9[OJQJmH sH h9[h41OJQJh9[h'96OJQJh9[hfOJQJh9[h'9OJQJh9[OJQJh9[6OJQJ&z|~ "(*248:BDNPX\^`hnz|쥒$h9[hq q0J>*B*OJQJph,h9[hq q0J>*B*OJQJmH phsH +jh9[hq qOJQJUmH sH h9[hq qOJQJmH sH h9[hq qOJQJ%jh9[hq qOJQJUmH sH 9$&(*NP<X\hz|,.øth9[hfOJQJmH sH h9[huMVOJQJh9[h'96OJQJh9[h'9OJQJh9[OJQJh9[hfOJQJh9[hq qOJQJ%jh9[hq qOJQJUmH sH ,h9[hq q0J>*B*OJQJmH phsH $h9[hq q0J>*B*OJQJph*.6:BLNP:>BJTt"$&(*,0D湫ĹĀqqqqqqqqqqqqqh9[hq qOJQJmH sH %jh9[hq qOJQJUmH sH h9[OJQJmH sH h9[hq qOJQJ]h9[hq q6OJQJ]h9[hq qOJQJh9[OJQJh9[h9[OJQJh9[h'9OJQJmH sH h9[h'9OJQJh9[h9[OJQJmH sH ,DJLTVZ\dfprz~ $&.0:<DFHнh9[h'9OJQJ$h9[hq q0J>*B*OJQJph,h9[hq q0J>*B*OJQJmH phsH %jh9[hq qOJQJUmH sH +jh9[hq qOJQJUmH sH h9[hq qOJQJh9[hq qOJQJmH sH 3HJLBPT\^"$Z\nͷjWjWjWjWjWjWjWjWjWjWjWjWjWj%h9[h:B*OJQJmH phsH )h9[h:0JB*OJQJmH phsH h9[h:B*OJQJph+h9[h9[5;B*CJOJQJaJph%h:5;B*CJOJQJaJph+h9[h:5;B*CJOJQJaJph(h9[h:5B*CJOJQJaJph h9[h:5B*OJQJphh9[hB5OJQJ"f"h"""""#### ## #"#$#:#<#>#@#B# &`#$gdi$d`a$gd9[ $da$gd9[np >@HJZ\lx,.68DFZ^bd,.DFpr "$F\bd~)h9[h:0JB*OJQJmH phsH %h9[h:B*OJQJmH phsH U    . H             !!"!$!6!8!P!R!V!X!l!n!|!~!!!!!!!!!""" "$"&"6"8">"@"V"X"b"d"f"h"~"׾ h9[h:5B*OJQJphhSJ5B*OJQJph1h9[h:B*OJPJQJmH nH phsH tH %h9[h:B*OJQJmH phsH )h9[h:0JB*OJQJmH phsH =~"""""""### ##### #$#&#2#4#6#8#:#>#@#B#ǽh20JmHnHuhx< hx<0Jjhx<0JUhnjhnUh9[h SOJQJ h9[h:6B*OJQJph h9[h:6B*OJQJph6&P 1h:p]' . A!"#$% DyK jsulentic@ufos.hryK 2mailto:jsulentic@ufos.hrDyK bhttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&amp;lang=hr&site=ehost-liveyK http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&amp;lang=hr&site=ehost-liveyX;H,]ą'cDyK chttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ427827&amp;lang=hr&site=ehost-liveyK http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ427827&amp;lang=hr&site=ehost-liveyX;H,]ą'cDyK bhttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site=ehost-liveyK http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site=ehost-liveyX;H,]ą'cb  2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~PJ_HmHnHsHtHV`V ANormal d$CJOJPJQJ_HaJmHsHtHX@X c/Naslov 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ >A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa FOF AOdlomak popisa1 ^m$:U`: A Hiperveza>*B*^JphB&`B AReferenca fusnoteH*^JRo!R Anormal.B*CJOJQJ^JaJfHphq No1N A natuknica#5B*CJOJQJ\^JaJphUZ`oA` c/ Naslov 1 Char.5CJ KH OJQJ\^J_HaJ mHsHtHf@fO4 Sadr~aj 3 ($ dh9D5CJOJQJaJmHnHuJObJ c/List Paragraph1 ^m$PJe@r c/HTML unaprijed oblikovanoA 2( Px 4 #\'*.25@9d)B*CJOJPJQJ^JaJnHphtH8 @8 O4Podno~je  _$2)@2 O4 Broj stranice@@ JX7List Paragraph ^4o4 j long_text1CJ aJ dOd 4ubody-paragraph20d^`0CJOJQJaJO '9hps8o8 41 medium-font1CJaJHV`H q qSlijeenaHiperveza >*B* phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] P $$$' D^N[Fvp8$ ^ z.DHn~"B#GIJLMNZB#HKOawgxx{|||9~~ XXXX  '!!8@0(  B S  ? _Hlt328151387 _Hlt328151388~~@@~~:FOS`  <c%&895?     " # 9 ; G:;RS:;v XZ8#9#^#_#$$%&&&''8(9(((}))))))))))**M*N*********D,E,`,b,n/p///0000001R133*4+44&505155599[:\:Z;\;`;c;;;\=]=v=y=jAkABBCCDDDD E EFFFF G G?G@GFGGGKGMGH|H}HWIXIJJJJJJKK|N}NNN|O}OPPPP~QQQQQQOSPSSSSSSSTMTPUgUwUxUUUUUUUBVCVZV[VWGW4Y:YGYhYYYZZ[[[[[[{]}]]]^^^W___h`i```OaParasabbHcIcccddAeGeReueggiAiGiHiniiii kkkkEkGkXkYkkk/l0lElFlllllmmmmoooopppp9q;qqqqqqqqqqq rrrrrrstttuuuuuuuuuvvlvqvrvyvvv w wwEwdwlw|wwwwwwwwwxxxxxxxxxxxyhy~yyyyyyyz+z6z7z?zqzszzzzzzzzz{+{[{`{a{j{k{r{{{{{(|1|<|@|M|O|P|T|e|i|r|w|~|||||||||}&}'}9}:}B}m}}}}}}~~~~~~#~~~~~~~~~OY^_efjt !"')25ceghjkmnpq:;RS`  <?FH59=?EGRS $$8(9())))D,E,003399jAkADDFFJJNNPPPP#T&TKTMTPUSUUU4YbYdYY[[[[^^^_V_W_AeDeseuegh hAhllll:q;quuv~vvvcw|wwwxxyy~yy+z,zzz{+{{{}|~|||&}'}}}~(~ NPWY ceghjkmnpq333PP^^ll}v~vwwdeeghhjkmnpq">bA`g U* ޴2`m! U울Ac,5f wLV~|P0 BH%H;!b'>2Hs)'D7($P+A.&1zv|j47{6Cԥ6>9j-_:xSCuzGBIH4oaL X${Q[YQ,EoRQ+|nN&Tc].Z\9z\aȖ4g&NiXXPjpPq>!j"uXZ ^`5^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.@CJ OJQJo("  88^8`OJQJo(o ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(^`^J)^`^J.m L^m `L^J.=^=`^J. ^ `^J.L^`L^J.^`^J.}^}`^J.ML^M`L^J.{^`{^Jo(.0^`0CJ ^JaJ o(.. 0^`05^Jo(...88^8`^Jo(.... 88^8`^Jo( ..... `^``^Jo( ...... ^`^Jo(....... ^`^Jo(........ pp^p`^Jo(......... ^` ^Jo(.0^`0^Jo(..0^`0^Jo(...88^8`^Jo(.... `^``^Jo( ..... `^``^Jo( ...... ^`^Jo(....... pp^p`^Jo(........ pp^p`^Jo(.........^`^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J. `OJQJo( 88^8`OJQJo(o ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(  ^ `OJQJo(o w ^w `OJQJo( G^G`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o W^W`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(hh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH@CJOJQJo("  ^`OJQJo(o   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo( xx^x`OJQJo(o HH^H`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo( ,,^,`OJQJo( dd^d`OJQJo(o 4 4 ^4 `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( tt^t`OJQJo( DD^D`OJQJo(o ^`OJQJo( `OJQJo( 88^8`OJQJo(@CJ OJQJo("    ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(@CJ OJQJo("  ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`^J)p^p`^J.@ L^@ `L^J.^`^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.P^P`^J. L^ `L^J.hh^h`^Jo(.88^8`^J.L^`L^J.  ^ `^J.  ^ `^J.xLx^x`L^J.HH^H`^J.^`^J.L^`L^J.  ^ `OJQJo( ^`OJQJo(  ^ `OJQJo( y^y`OJQJo( I^I`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(^`^J)p^p`^J.@ L^@ `L^J.^`^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.P^P`^J. L^ `L^J.^`^J)p^p`^J.@ L^@ `L^J.^`^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.P^P`^J. L^ `L^J. p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( P^P`OJQJo(  ^ `OJQJo(o ^`OJQJo( ,,^,`OJQJo( dd^d`OJQJo(o 4 4 ^4 `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( tt^t`OJQJo( DD^D`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(@CJ OJQJo("  ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(@CJ OJQJo(hH"  88^8`OJQJo(o ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(a^a`^J)1 ^1 `^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.qL^q`L^J.A^A`^J.^`^J.L^`L^J.^`OJPJQJ^J.808^8`0^Jo(..808^8`0^Jo(...^`^Jo(.... ^`^Jo( ..... `^``^Jo( ...... pp^p`^Jo(....... pp^p`^Jo(........   ^ `^Jo(.........^`^Jo(.^`^Jo()pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(@CJ OJQJo("  88^8`OJQJo(o ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o xx^x`OJQJo( HH^H`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo("{6m! b'zGoaL B7(BI6>9>SC* _:\av|j4LV+A.${QN&T U!j"uU&1YQPqPjpH;!oRQg&Nis)'c,5].Z0~""ETHffv:Yfv:YffTHTH#fv:Yv:YTHTHv:Y,:THtGW|6=Z""TUyw(k)il|6=E7n Xs;Nyw(N+S{z"TUXs;NctGWicil|6=E7nK:zK:zN+S{zZ"C$ZU(Z S*G'^g}}t @6 t K  K g~  [8{ )ot}Sf  =|7ss  <#\]' e %9!md!# $L&+':'lv'I~'((j()*m*q*+m+!,7-Fc-.4/c/Hj0Jt0=b1N2n3O4L57+6;7d<7JX7o8~8'9(;#;I];Nq;Y<x<>B>?YA:DFDYSD-EEzE_GaH~RtOO[/?dFnP^)Me #H=_ 1U&[|Y$1v`oR\+{^8KrI/<sA.!UXYf< k&d4u' j7gn; K"? 3OdckhD1LPPk3\} <jn~kkBa_jd4,Ux`=CZ"!v)BuDpX$BoX]d\i j%}BqFz>Kk<I2xQc7<oe|QK -2Wdcqcj !>) #k<`7VLeg@llll&')*/B (DFTV@\fUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialI. ??Arial Unicode MS;|i0Batang7.@ Calibri7. [ @Verdana?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"q*g*gp Cp C!x24"" 3qHP ?A2! xx mrJasna `ulenti Begin"                           ! Oh+'08x    (0mrJasna ulenti BegiNormaln2Microsoft Office Word@F#@@ p՜.+,D՜.+,P  hp  TOSHIBAC" mrmr NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSAX  bhttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=13641903&amp;lang=hr&site=ehost-live,cchttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=eric&AN=EJ427827&amp;lang=hr&site=ehost-live bhttp://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&amp;lang=hr&site=ehost-liveoImailto:jsulentic@ufos.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry FData 1TablejWordDocument8PSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj}  F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q